Sever je u uvodu u obraćanje medijima istaknuo kako je ovaj događaj dio zajedničkog djelovanja udruga civilnog društva i pet sindikalnih središnjica protiv najavljene monetizacije autocesta, ali i puno šire – protiv rasprodaje nacionalne državne imovine. U situaciji u kojoj se Hrvatska trenutno nalazi, građani su postali taoci nesposobnih politika prijašnjih, ali i sadašnje vlasti. “U situaciji u kojoj ne znaju kako pokrenuti gospodarstvo, kako puniti proračun i riješiti nagomilane dugove, posegnuli su za onim što jedino znaju – s jedne strane obespraviti radnike, a s druge rasprodavati nacionalnu imovinu i dobra”, izjavio je Sever te nastavio kako smatra neprihvatljivim rasprodaju dobara stvaranih generacijama prije nas radi krpanja rupa u proračunu i vlastite nesposobnosti. Sever je zaključio svoje obraćanje napomenom da se rasprodajom HPB-a, Croatia osiguranja, davanjem cestau koncesiju te najavljenom koncesijom  zračne luke, rasprodaje malo dobroga što je preostalo te pitanjem što će ostati sljedećim generacijama. 

Mijat Stanić je istaknuo kako je ovo tek jedna u nizu akcija s ciljem zaustavljanja Vlade u namjeri da davanjem autocesta u koncesiju pokrpa državni proračun i otplati tek dio duga za izgradnju autocesta, a ova je akcija bila slikovit način prikaza što Vlada u stvari čini. Stanić je podsjetio na prethodne istupe u kojima je izneseno dovoljno argumenata zašto to ne treba činiti s obzirom da su autoceste razvojni projekt RH kojim se htjelo povezati dijelove Hrvatske i razvijati privredu i turizam. “Ako autoceste damo u koncesiju taj projekt iz razvojnog postaje komercijalni, ali za nekoga tko nije do sada ulagao u autoceste. Od Vlade smo akcijama uspjeli dobiti da objavi studiju o monetizaciji autocesta za koju se pokazalo da nije studija o monetizaciji već o koncesiji. Odluka vlade da autoceste da pod koncesiju bez studije je ili nezakonita ili prevara koju smo dobili jer su savjetnici bili dužni izraditi studiju i predložiti sve modele na temelju kojih će se Vlada odlučiti za onaj najpovoljniji”, napomenuo je Stanić i dodao kako se posljednjih dana u javnosti pojavila informacija da se radi na novom modelu, onom sekuritizacije javnog duga kroz obveznice, za koji je ova grupa okupljenih organizacija i sindikata od početka govorila da je možda jedno od najboljih rješenja. Stanić je podsjetio i na drugo moguće rješenje o reprogramu duga za koji smatra da je također prihvatljivije rješenje od koncesija. “Ovom gestom, rezanjem krave, željeli smo pokazati da se ne isplati ubijati kravu zbog jednog šnicla. Ova krava je zlatna, to je zlatna koka koja može dugoročno donositi prihode RH i obavljati svoje dvije osnovne funkcije, a to su razvoj i povezivanje”, zaključio je Stanić i najavio da će inicijativa nastaviti s daljnjim koracima, a to je referendum koji će organizirati ako Vlada ne odustane od namjere davanja  autoceste u koncesiju. Taj je instrument daleko jeftiniji od štete do koje će doći ukoliko se Vladu ne spriječi u ovim namjerama. 

Teodor Celakoski o cijelom je problemu govorio sa sistemske razine i osvrnuo se na paradigmu upravljanja javnim dobrima: “U ovih dvadeset godina dokazano je da oni koji su bili na vlasti ne samo da nisu u stanju upravljati javnim dobrima već nude samo dva modela – jedan je politička korupcija, politički klijentelizam u upravljanju javnim poduzećima i ustanovama, a drugi privatizacija. Svođenje mogućnosti upravljanja Hrvatskom na ova dva modela – privatizacija ili politička pljačka – potpuno je neprihvatljiva”, smatra Celakoski te ističe da je Hrvatskoj potreban novi model upravljanja javnim dobrom koji ne bi bil vezan samo uz političku kontrolu jer je ona do sada pokazala samo pogubne rezultate na javnim tvrtkama koje upravljaju autocestama. “Ono što nama treba nije politička kontrola tih ustanova, već javna. Hrvatska mora iznaći model u kojem je moguće upravljati našim zajedničkim dobrima na korist građana, a to je moguće samo javnom kontrolom. Mehanizmi medijskog praćenja i civilno-društvenog djelovanja nisu dovoljni. Hrvatskoj je potrebna reforma upravljanja i kontrole javnim dobrima i institucijama koje njima upravljaju”, zaključio je Celakoski obraćanje medijima. 

A. L.

Kako se čini, sudbina Vjesnika ipak još nije posve izvjesna, no na mogući ishod Linićevih za sada osobnih stavova prema ovom dnevniku počele su stizati i reakcija javnosti. 

Tako je ispred Hrvatskog PEN centra reagirala njegova predsjednica Nadežda Čačinović izjavom u kojoj ističe važnost ove novine upravo zbog njezine predispozicije da ne bude vođena interesima privatnih vlasnika. “Hrvatski centar PEN-a izražava žaljenje zbog najave ukidanja dnevnika Vjesnik. Bez obzira na propuste uređivačke politike i padanje naklade, Vjesnik predstavlja tip glasila koje načelno služi općem dobru a ne partikularnim interesima privatnih vlasnika. Funkcioniranje javnosti ovisi o prostoru za raspravu i informiranje gdje dobit ne može biti izravna i kratkoročna. Uvjereni smo da je moguće pronaći model potpore Vjesniku koji bi smanjio troškove a ojačao funkcije potrebne javnosti”, stoji u priopćenju.

Nedugo zatim stiže i reakcija iz HDP-a, koju potpisuje predsjednik Nikola Petković: “Hrvatsko društvo pisaca protivi se ideji o ukidanju dnevnika Vjesnik. Iako svjesni da se radi o novini koja bi suvremenijom, dinamičnijom i kvalitetnijom uređivačkom politikom mogla postati značajnijim nacionalnim dnevnikom s većom nakladom, Vjesnik ne pogoduje interesima privatnih vlasnika te samu tu činjenicu treba sagledati kao pozitivnu. Ono što još razlikuje Vjesnik od drugih dnevnih novina je prostor kojega taj dnevnik posvećuje kulturi. A kultura je, kao što znamo, sustavno zapostavljana ili trivijalizirana u većini naših medija. Ovakve agresivne ‘neoliberalne’ rezove u segmente koji su najranjiviji smatramo neprihvatljivim i nadamo se da oni koji će odlučiti o sudbini Vjesnika imaju na umu koncept služenja općem dobru te da će potražiti oblike potpore koji bi pomogli reartikulaciji i rekonfiguraciji uređivačke politike lista u krizi”.

Iako se čini da Vlada nije donijela konačnu odluku o Vjesniku, ovi bi događaji, prema svemu sudeći, mogli biti okidač za kritičku raspravu o tiskovini koja je imala i infrastrukturu i predispozicije da postane javni medij. No uslijed političkih makinacija, privatizacije i divljanja tranzicijskog kapitalizma, ostavljena je da trune na periferiji medijske slike u kojoj se za prevlast bore dvije struje tabloidnog novinarstva. Ako se za zloguke najave pokaže da se ipak neće ostvariti, preostaje nadati se da će one potaknuti kvalitetnu restrukturu ovog medija i možda novi uzlet u pravcu nekadašnjeg sjaja. Do neke sljedeće konačne odluke.   

KP

Tako je proračun za kulturu smanjen za 38 milijuna kuna, što se i ne bi činilo toliko dramatičnim kada ne bismo znali da se izdvajanja za ovaj sektor iz ukupnog proračuna kreću oko 1 posto. Prošlogodišnji iznos u visini 871 milijuna kuna, u ovoj godini je smanjen na 833 milijuna kuna. Ostaje nam nadati se da će teret rezova podjednako snositi svi akteri koji se iz ovog proračuna financiraju. Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta proračun je u odnosu na prošlu godinu smanjen za čitavih 393 milijuna kuna, čime se ovo minstarstvo svrstalo na treće mjesto gubitaša, gledano iz perspektive iznosa, odmah nakon ministarstva zdravlja (smanjenje od 750 milijuna) te poljoprivrede (smanjenje od 515 milijuna). 

No, uz vijesti o budžetskoj strukturi za 2012, mediji prenose i vijest o gašenju Vjesnika. Naime, jedini dnevni list u državnom vlasništvu iz ovogodišnjeg je proračuna potpuno izostavljen. Dok je ministrica kulture Andrea Zlatar zagovarala srednje rješenje u vidu restrukturiranja ovog medija, ministar financija Slavko Linić, sa stajališta da Vjesniku naprosto nema spasa, odlučio ga je u potpunosti ukloniti iz ovogodišnjeg proračuna. Kako javlja Business.hr, bez posla će ostati oko stotinjak novinara, grafičara i drugih radnika ove medijske kuće, a novaca za plaće ima još za svega mjesec dana. 

I dok još uvijek postoje nade za poboljšanje situacije na HRT-u, Vjesnik, nakon nekih, istina sad već debelim slojem prašine prekrivenih uspješnih faza, upisuje se u knjigu umrlih.

A. L.