Pojam refleksije može se protumačiti kao odraz, zrcaljenje i povratna slika, a odnosi se i na ideju utjecaja ili odgovora na nešto. Budući da je međusobno povezivanje dio ljudske prirode, refleksija je prisutna “u različitim područjima života kao simbol međusobnog odražavanja i povezivanja”, piše u najavi.

Ideja izložbe vođena je “pojavom refleksije kao fizičke pojave koja je stalna i svuda nas okružuje”. Studenti_ce su koristili_e različite medije, isprepličući umjetnost i tehničke znanosti s vlastitom kreativnom refleksijom kako bi realizirali ovu skupnu izložbu.

Svoje radove izlažu: Noa Adžić, Tomislav Babić, Katarina Batinić, Martin Gotlin, Branko Perković, Ida Matilda Repar, Natali Selmanović, Sara Tanfara, Jakov Tokić i Karla Ujević.

Izložba ostaje otvorena do 30. svibnja. Više detalja pronađite ovdje.

Od 17 do 22 sata moći će se pogledati samostalna izložba Nike Mihaljevića on Water Smoke the, koja prezentira permutacijsku net-art kompoziciju s trajanjem od 130 godina, a u galerijskom će se prostoru moći pogledati i poslušati do 23. studenog.

Osim toga, Dan otvorenih vrata i ove godine stavlja naglasak na recentne ili do sad neviđene radove koprivničkih umjetnika_ca koji će biti izloženi u radnim prostorima / ateljeima autora i u cijelom prostoru Ateliera Koprivnica.

Riječ je o skupnoj izložbi šesnaestero umjetnika_ca, među kojima će se predstaviti i novi članovi, Denis Jakupi i Mario Periša, a uz njih izlažu i drugi članovi AK-a: Iva Bolfek, Izabela Čuni, Dražen Eisenbeisser, Antonio Grgić, Ivan Gundić, Zvonimir Haramija, Ivan Ivanović, Bojan Koštić, Teodora Lukavski, Darko Markić, Željko Mucko, Tomislav Sertić, Gordana Špoljar Andrašić i Sunčanica Tuk.

Publika će tako imati priliku pobliže upoznati njihov rad i “atmosferu jedinog umjetničkog i radnog prostora ove vrste u županiji”, ističu organizatori.

Više informacija potražite ovdje.

Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti organizira izložbu Izvolite ispraznite svoje džepove u trajanju od 23. rujna do 23. listopada. Izložba okuplja umjetnike iz Hrvatske i inozemstva, a bit će izloženi radovi koji se bave kockarskom dinamikom financijskih institucija, porastom spekulativnih načina poslovanja i rizičnih modela ulaganja, te hirovitim odnosima kreditora i dužnika. Izložba će predstaviti dvadesetak domaćih i stranih umjetnika pod kustoskim vodstvom Ksenije Orelj.

Izložba predstavlja umjetničke radove koji se bave kockarskom dinamikom financijskih institucija, porastom spekulativnih načina poslovanja i rizičnih modela ulaganja, te hirovitim odnosima kreditora i dužnika. Obećanja spasa i znakovi potonuća, vrhunci i litice globalnog financijskog prometa, uz hitre oscilacije između socijalne euforije i socijalne panike, čine karakteristične prizore izložbe. Okupljeni su radovi uglavnom nastali kroz posljednje desetljeće, a u njima se obećanje neograničenog rasta i prosperiteta, najavljeno uspostavljanjem otvorenog tržišta pokazuje iluzornim. Tome su pridodani smutljivi načini obrtanja kapitala, upitna vrijednost novca i gotovo svemoćna uloga financijskog sektora u kreiranju slike stvarnosti, u kojoj parametri minimuma i maksimuma, realnih mogućnosti i onih projiciranih izvan konteksta, postaju napregnuti do krajnjih granica. Pritom se izdvajaju pitanja, kamo to vodi suvremeni enterprise i na koji način pokreće Fortunin kotač najširih masa? Presijecanjem sfera financijske, marketinške i zabavne industrije, galerijski prostor djeluje nastanjen mešetarima, mogulima, guruima, spin doktorima, trgovcima maglom. Njime kruže i ljudi duhovi koji podsjećaju na demonsku stranu korporativnog svijeta. Začaravajući jezik kapitala, ali i ubrzana ekspanzija duga te posezanje za neuobičajenim scenarijima izbavljivanja, čine bitne poveznice među radovima. Odnosi plauzibilnog i iracionalnog poslovanja, razlike između pridržavanja kontrolnih mehanizama i prepuštanja sumnjivim manevrima, vraćaju nas na ishodišni format izložbe koja je postavljena u vidu usporedbe igara na sreću i hazarda globalnog casina. Kroz raznovrsne umjetničke pristupe i procedure, izložba smjera karikaturalnom osvrtu na aktualni sustav kao vjerodostojni model svijeta, rastućem konformizmu pretpostavljajući karnevaleskne izraze i crnohumorne intervencije u svakodnevicu, koje pritom i samu umjetnost sagledavaju na način spekulativnog poduhvata.

Na izložbi su predstavljeni umjetnici Gildo Bavčević, Tomislav Brajnović, Kristina Benjocki, Jasmina Cibic, Matthew Cornford & David Cross, Christian Jankowski, Mirna Kutleša, Udruga KVART – Boris Šitum, Milan Brkić, Rino Efendić, Siniša Labrović, Gabriel Lester, Ola Pehrson, Lukáš Jasanský & Martin Polák, Hans Richter, Nika Rukavina, Anetta Mona Chişa & Lucia Tkáčová, Kristian Kožul & Damir Žižić i Darija Žmak Kunić, te umjetnici iz zbirki MMSU, Petar Brajnović, Leo Junek, Željko Kipke, Joseph Leard i Holger Pohl.

Više o izložbi Izvolite ispraznite svoje džepove potražite na službenoj i Facebook stranici.

Skupna izložba pod nazivom Kradljivci vremena okuplja hrvatske i međunarodne umjetnike medijski i generacijski različitih izričaja te poziva na drugačiji doživljaj i osjećanje pojma vremena. Kroz raznovrsne radove može se pratiti svojevrsna evolucija, promjene poimanja ali i različite percepcije vremena. Izložba se može pogledati od 14. srpnja do 28. kolovoza u Galeriji umjetnina Split, a izlažu Marina Abramović, Lawrence English, Igor Eškinja, Momčilo Golub, On Kawara, Julije Knifer, Dalibor Martinis, Neli Ružić, Mladen Stilinović i Gorki Žuvela.

Prvu definiciju vremena prema prostornoj orijentaciji dao je Aristotel koji ga određuje kao broj kretanja prema „onome što je bilo ranije i što će biti kasnije“. Fizikalno je vrijeme sveobuhvatno kao kozmičko vrijeme i orijentira se prema kretanju nebeskih tijela. No, otkako je Henri Bergson odlučno odbacio racionalističko poimanje mehaničkog vremena kao izvanjski mjerljive sukcesije, pripremljen je teren za Einsteinovu teoriju relativnosti, ali i plodno polje za umjetničko problematiziranje vremena. Iz perspektive suvremenog života, s razvojem novih tehnologija suočeni smo s ubrzanjem, sažimanjem ili produljivanjem koncepta vremena te ga sve više doživljavamo potpuno subjektivno. K tome, nerijetko zaboravljamo kako je vrijeme koje se može pratiti, mjeriti, kontrolirati i kupiti izum moderniteta vezan uz razvoj i jačanje kapitalizma i svima poznatu uzrečicu koja izjednačava vrijeme s novcem. U takvom kontekstu izložba poput Kradljivaca vremena postaje platforma za promišljanje pojma, ali i poticaj za drugačijom percepcijom vremena potaknutom umjetničkim radovima.

Kustosice izložbe su Jasminka Babić i Leila Topić.

Više potražite na službenoj i Facebook stranici.

Izložba Carnegie International, koja će ove godine biti održana od 4. listopada 2013. do 6. ožujka 2014. godine, pokrenuta je davne 1896. te je najstarija kontinuirana međunarodna izložba suvremene umjetnosti na svijetu. Kustosi izložbe su Daniel Baumann, Dan Byers i Tina Kukielski, a osim Stilinovića izlažu i Ei Arakawa/Henning Bohl, Phyllida Barlow, Yael Bartana, Sadie Benning, Bidoun Library, The Collection, Nicole Eisenman, Lara Favaretto, Vincent Fecteau, Rodney Graham, Guo Fengyi, Wade Guyton, Rokni Haerizadeh, He An, Amar Kanwar, Dinh Q. Lê, Mark Leckey, Pierre Leguillon, Sarah Lucas, Tobias Madison, Zanele Muholi, Paulina Olowska, The Playground Project, Pedro Reyes, Kamran Shirdel, Gabriel Sierra, Taryn Simon, Frances Stark, Joel Sternfeld, Zoe Strauss, Henry Taylor, Tezuka Architects, Transformazium, Erika Verzutti i Joseph Yoakum.

Ovogodišnju manifestaciju, za koju organizatori kažu kako je tek razgovor između umjetnosti, muzeja i posjetitelja, čine tri glavna projekta: igralište, dizajnirano 1972. godine i postavljeno pred ulaz u muzej, sada će bite rekontekstualizirano izložbom poslijeratne arhitekture igrališta; muzejska kolekcija moderne i suvremene umjetnosti bit će presložena i ponovno izložena za vrijeme manifestacije te će biti organiziran program Lawrenceville Apartment Talks kroz koji će manifestacija iskoračiti u pitsburške četvrti. 

KP / e-flux