<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>sindikat &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/sindikat/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 03 Dec 2025 17:49:41 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>sindikat &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Od aplauza do sindikata</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/od-aplauza-do-sindikata/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 03 Dec 2025 17:48:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[blok]]></category>
		<category><![CDATA[daz]]></category>
		<category><![CDATA[dunja kučinac]]></category>
		<category><![CDATA[Jakov Kolak]]></category>
		<category><![CDATA[nina gojić]]></category>
		<category><![CDATA[rad u kulturi]]></category>
		<category><![CDATA[sindikat]]></category>
		<category><![CDATA[Skupa]]></category>
		<category><![CDATA[SPID]]></category>
		<category><![CDATA[sven janovski]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=80155</guid>

					<description><![CDATA[U srijedu, 10. prosinca, s početkom u 18 sati, održat će se predstavljanje priručnika o radu u kulturi u prostoru Društva arhitekata Zagreb (DAZ). Publikacija Od aplauza do sindikata: priručnik o radu u kulturi namijenjena je svim potplaćenim i prekarnim kulturnim radnicama i umjetnicima kojima je potreban savjet ili uputa oko radno-pravnih pitanja i poticaj...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U srijedu, <strong>10. prosinca</strong>, s početkom u 18 sati, održat će se predstavljanje priručnika o radu u kulturi u prostoru Društva arhitekata Zagreb (<a href="https://www.d-a-z.hr/">DAZ</a>).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Publikacija <em>Od aplauza do sindikata: priručnik o radu u kulturi</em> namijenjena je svim potplaćenim i prekarnim kulturnim radnicama i umjetnicima kojima je potreban savjet ili uputa oko radno-pravnih pitanja i poticaj na zajedničko organiziranje i borbu za bolje radne uvjete.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Neka od pitanja kojima se autori_ce ove publikacije bave su: kada se potpisuje autorski ugovor, zašto poslove ne treba sklapati na šanku, što su porezne olakšice i povrat poreza, kako se računa staž &#8220;honorarca&#8221;, postoje li kolektivni ugovori za <em>freelancere</em>, kako prepoznati faze <em>burnouta</em>, te kako i zašto se treba boriti kolektivno, a ne individualno.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na predstavljanju će govoriti <strong>Nina Gojić</strong> (autorica, <a href="https://spid.com.hr/">Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela</a>), <strong>Sven Janovski</strong> (autor, sindikat <a href="https://skupa.hr/">SKUPA</a>), <strong>Jakov Kolak </strong>(autor, <a href="https://www.ris.com.hr/">Regionalni industrijski sindikat</a>) i <strong>Dunja Kučinac</strong> (autorica i glavna urednica, <a href="https://www.blok.hr/">BLOK</a>).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o programu pronađite <a href="https://www.facebook.com/events/840589032036954?acontext=%7B%22event_action_history%22%3A[%7B%22surface%22%3A%22home%22%7D%2C%7B%22mechanism%22%3A%22search_results%22%2C%22surface%22%3A%22search%22%7D]%2C%22ref_notif_type%22%3Anull%7D">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Organizirano u borbu za radnička prava</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/organizirano-u-borbi-za-radnicka-prava/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Julija Savić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 20 Mar 2025 08:51:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[av industrija]]></category>
		<category><![CDATA[bojan mrđenović]]></category>
		<category><![CDATA[božica žilić]]></category>
		<category><![CDATA[dora slakoper]]></category>
		<category><![CDATA[haskell wexler]]></category>
		<category><![CDATA[iva ivšić]]></category>
		<category><![CDATA[kinemaskop]]></category>
		<category><![CDATA[mia armanda]]></category>
		<category><![CDATA[sindikat]]></category>
		<category><![CDATA[somk]]></category>
		<category><![CDATA[vladimir gojun]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=73003</guid>

					<description><![CDATA[Osnovana je sindikalna podružnica audiovizualnih radnika i radnica s ciljem poboljšanja uvjeta rada, zaštite freelancera i jačanja pregovaračke moći u industriji.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U hrvatskoj filmskoj industriji nedefinirani radni uvjeti i sulude satnice često su sastavni dio posla. Takva je situacija većinom prihvaćena kao normalna, a pokušaji da se taj narativ dekonstruira dosad nisu bili produktivni. No čini se da su filmski radnici i radnice pred prekretnicom. U četvrtak, 13. ožujka u solidno popunjenoj Dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti predstavljena je novoosnovana Sindikalna podružnica audiovizualnih radnica i radnika. Nastala u sklopu Sindikata odgoja i obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (<a href="https://www.facebook.com/p/SOMK-Sindikat-obrazovanja-medija-i-kulture-100057540710778/?locale=hr_HR">SOMK</a>), podružnica za AV djelatnike_ce ujedno je i prvi takav pokušaj nakon više od dvadeset godina, kao i jedan od prvih hrvatskih sindikata koji će većinski zastupati <em>freelancere</em>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Večer u Gorgoni započela je filmom koji, unatoč američkom mjestu radnje, dobro odražava hrvatske uvjete. Aktivistički dokumentarac <em>Kome treba san</em> (2006.) <strong>Haskella Wexlera</strong> istražuje tragične ishode neljudskog broja radnih sati (i do 20 dnevno) na holivudskim setovima 90-ih i ranih 2000-ih. Premala kompenzacija tjerala je radnike na iscrpljujući prekovremeni rad, ponekad i s tragičnim posljedicama. Kroz film, koji prati nastojanja filmskih radnika da promijene svoj status i daje znanstveni uvid u posljedice premora, sindikalni su predstavnici prebacivali lopticu odgovornosti kroz različite pravne instance, no u osam godina snimanja zahtjev radnika nije ispunjen.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="2560" height="1920" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2025/03/Film-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-73007"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Julija Savić</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">U razgovoru koji je uslijedio, inicijatori hrvatskog sindikata AV radnika i radnica potvrdili su da je Wexlerov film preslika hrvatskog standarda, ali su ponudili i alternativu prikazanoj birokratskoj nemoći i bešćutnosti sustava. Predsjednici Sindikata odgoja i obrazovanja, medija i kulture <strong>Božici Žilić</strong> i stručnoj suradnici u SOMK-u <strong>Ivi Ivšić </strong>na pozornici su se pridružile još četiri osobe uključene u formiranje sindikata: sindikalni povjerenik i snimatelj <strong>Bojan Mrđenović</strong>, zamjenik sindikalnog povjerenika i montažer <strong>Vladimir Gojun</strong>, montažerka <strong>Dora Slakoper</strong> i kostimografkinja <strong>Mia Armanda</strong>, a razgovor je moderirala redateljica i scenaristica <strong>Jasna Nanut</strong>. Iako dolaze iz različitih sektora u produkciji, pridružili su se inicijativi s istim ciljem – osiguranjem bolje zakonske regulacije i čvršće pregovaračke pozicije u svojoj profesiji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jedan od ključnih problema filmskog rada u Hrvatskoj jest manjak pravne zaštite za <em>freelancere</em>. Prema Mrđenoviću, “oni nisu prepoznati kao radnici, nisu zaštićeni Zakonom o radu, nego su u sivoj zoni atipičnih radnih angažmana”. To ih u poslovnim pregovorima stavlja u posebno ranjiv položaj jer ni na koji način nisu zaštićeni od kršenja svojih prava. Sindikat, za razliku od strukovnih udruga i pojedinaca, ima “pravni legitimitet” to promijeniti. </p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2560" height="1920" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2025/03/Bojan-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-73013"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Julija Savić</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Kako je rekao Gojun, inicijatori AV sindikata su se nakon dugog istraživanja odlučili pridružiti SOMK-u zbog njegove povijesti “organiziranja, štrajkova i borbi za prava radnika koji su nam bliski”. Okupljenima je tu povijest sumirao kratki film o radu sindikata, nakon kojeg je Žilić podijelila da SOMK danas broji čak 4000 članova. Kao značajan aspekt pregovaračke moći istaknula je umreženost SOMK-a te njegovo članstvo u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske i međunarodnim sindikalnim organizacijama. Zaposlenici SOMK-a profesionalni su radnički predstavnici, naglasila je: “Ulaskom u sindikat stručnjacima prepuštate da se zalažu za vaša radna prava, a vama ostavljaju više prostora za ono što vaš sektor zapravo jest, a to je kreativnost.”</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sindikalnoj podružnici, razjasnio je Gojun, mogu pristupiti svi radnici i radnice iz audiovizualnog sektora, neovisno o tome jesu li članovi_ce neke strukovne udruge. Ulaskom u sindikat dobivaju pravo na informiranje o njegovom radu, aktivno sudjelovanje u donošenju ključnih odluka, besplatno pravno savjetovanje i materijalne pozajmice. Podružnica sama bira rukovodstvo i iznos članarine, koja je ključna jer se njome financira najveći dio rada sindikata.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Predstavljajući planove podružnice za sljedeću godinu Mrđenović je objasnio da su trenutno u fazi proučavanja zakona o <em>freelancerima</em> drugih europskih država, a prvi koraci su “samoorganizacija i samoedukacija” kako bi se dugoročni ciljevi mogli provesti informirano. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Ivšić je naglasila da će u tom periodu biti ključno pronaći uporište u zakonu i artikulirati zahtjeve profesije: “Mi imamo zakon koji kaže da na radnom mjestu moramo imati osiguranu sigurnost i zdravlje. Ako netko, kao vi, radi [po] 14 sati dnevno – to nije dobro za zdravlje.” Žilić je istaknula i da su brojnost i vidljivost ključni u pregovorima i da se određene akcije mogu provoditi već sada: “Možda je kod [filmskih radnika] zakonski upitna provedba štrajka, ali sigurno nije upitna provedba prosvjeda i javnog artikuliranja problema.”</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2560" height="1919" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2025/03/Panel1-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-73012"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Julija Savić</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Važan aspekt predstavljanja bilo je i pitanje položaja žena u industriji. “Radni uvjeti [za koje se sindikat bori] podrazumijevaju i sigurnost, dostojanstvo i borbu protiv diskriminacije”, rekla je Slakoper. Audiovizualne radnice suočavaju se s različitim oblicima šovinizma i seksualnog uznemiravanja, ali i uskraćivanjem profesionalnih prilika zbog rodnih stereotipa. Prema njoj, filmske se radnice u borbi protiv toga ne mogu oslanjati samo na strukovne udruge već se moraju samoorganizirati kako ne bi ovisile “o sporim institucijama koje su trome i kojima je teško prići”. Mia Armanda stoga u sindikalnoj samoorganizaciji vidi potencijal za temeljnu promjenu statusa žena u filmskoj industriji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Razgovor se u završnom dijelu okrenuo publici koja je imala priliku postaviti pitanja. Jedno od njih odnosilo se na način na koji sindikat može pomoći u pregovorima o budžetima produkcija, s obzirom na to da one uglavnom ovise o javnom financiranju. Ivšić je odgovorila da je u filmskom sektoru uloga sindikata upravo u zagovaranju većih ulaganja od javnih instanci poput Hrvatskog audiovizualnog centra. Mrđenović je dodao da se kod javnog financiranja iznosi raspoređuju prema prioritetima te su podložni pregovorima. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Jedno od postavljenih pitanja odnosilo se na to kako će sindikat pristupiti pregovorima s producentima. Slakoper je ponovila da, iako mnogi radnici vide producente kao izvor problema, on zapravo leži u manjku pravne zaštite. Gojun je istaknuo i da je inicijativa dijelom potekla upravo od producenata i producentica te da su najveći problem mali izvori financiranja. Mrđenović smatra da kolektivni pritisak radnika može biti i u interesu producenata jer im daje “dodatni argument kad traže veće izvore financiranja”.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za kraj predstavljanja, Žilić je ponovno pozvala okupljene da se pridruže sindikatu, a garderoba MSU-a postala je punkt za učlanjivanje na kojem su svi mogli ispuniti prijavnicu. Velik dio prisutnih prihvatio je taj poziv. </p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2560" height="1920" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2025/03/Prijavnice-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-73009"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Julija Savić</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Jedan od novih članova podijelio je sa mnom svoje razloge za učlanjenje – glavni problem filmskog rada vidi u malim produkcijama tijekom kojih se stvari moraju rješavati brzo, a “u gotovo 90 % slučajeva to nije adekvatno plaćeno”, dok se od radnika očekuje i do 15 sati rada dnevno. U sindikatu vidi potencijal promjene jer je ljudi koji se žele aktivirati sve više, no svjestan je i da će sektoru trebati vremena za poboljšanje: “Nadam se da će se kroz pet do deset godina nešto promijeniti.”</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sentiment volje za promjenom u razgovoru nakon predstavljanja prenio mi je i Mrđenović: “Ovo što se danas dogodilo je u kontekstu hrvatske audiovizualne industrije povijesna stvar. Čini mi se da se stvara kritična masa ljudi koji prepoznaju da je za sve ono što nas individualno muči jedini put prema rješenju organiziranje i zajednička borba.” </p>



<p class="wp-block-paragraph">Kritičnoj masi filmaša i filmašica možete se pridružiti slanjem <em>e-maila</em> na <a href="mailto:avsindikat@gmail.com">adresu</a> nove podružnice.<br><br></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Delavska svetovalnica: novi oblici sindikalnog rada</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/delavska-svetovalnica-novi-oblici-sindikalnog-rada/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matko Vlahović]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 01 Dec 2023 13:27:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[blok]]></category>
		<category><![CDATA[goran lukić]]></category>
		<category><![CDATA[goran zrnić]]></category>
		<category><![CDATA[laura orel]]></category>
		<category><![CDATA[Nova baza]]></category>
		<category><![CDATA[radničko savjetovalište]]></category>
		<category><![CDATA[sindikat]]></category>
		<category><![CDATA[Srđan Kovačević]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=60293</guid>

					<description><![CDATA[BLOK 5. prosinca u 19 sati u Novoj BAZI organizira prezentaciju organizacije ljubljanske Delavska svetovalnica. Delavska svetovalnica, u prijevodu Radničko savjetovalište, mala je udruga iz Ljubljane posvećena sindikalnom radu s radnicima u različitim oblicima radnih odnosa. Domicilni ili migrantski, stalno zaposleni ili radnici koji rade na crno, svi su dobrodošli potražiti pomoć u malom uredu...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">BLOK <strong>5. prosinca</strong> u 19 sati u Novoj BAZI organizira prezentaciju organizacije ljubljanske <a href="https://delavskasvetovalnica.si/">Delavska svetovalnica</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Delavska svetovalnica, u prijevodu Radničko savjetovalište, mala je udruga iz Ljubljane posvećena sindikalnom radu s radnicima u različitim oblicima radnih odnosa. Domicilni ili migrantski, stalno zaposleni ili radnici koji rade na crno, svi su dobrodošli potražiti pomoć u malom uredu Delavske svetovalnice.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rad ove organizacije prvenstveno je usmjeren na rješavanje bilo kojeg problema s kojim se radnik suočava i kreće od informiranja radnika o njegovim pravima, pomoći u rješavanju problema s kojim radnik dolazi pa sve do direktne konfrontacije s poslodavcem ili pak kolektivnog organiziranja radnika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ovakav pristup u zaštiti radnika može se promatrati i kao novi tip sindikata prilagođenog radnoj snazi 21. stoljeća gdje isključivo kolektivno organiziranje radnika često više nije moguće. Neizostavan aspekt rada Delavske svetovalnice su i intervencije u sam sistem kroz promjene zakona i administrativnih propisa Republike Slovenije, ali i promjene bilateralnih sporazuma kojima se ozakonjuju eksploatatorski odnosi između bogatih i siromašnijih zemalja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prezentacija rada Delavske svetovalnice započet će izborom scena iz novog dokumentarnog filma <strong>Srđana Kovačevića</strong> koji se bavi radom ove organizacije, nakon čega će njeni članovi, <strong>Goran Zrnić</strong>, <strong>Goran Lukić</strong> i <strong>Laura Orel</strong> predstaviti svoj rad.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ulaz za sve je slobodan. Samo izlaganje će biti snimano za potrebe dokumentarnog filma. Intervencije i pitanja publike će biti upotrijebljene u filmu samo uz pristanak snimljene osobe.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Pod čizmom algoritma</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/pod-cizmom-algoritma/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matko Vlahović]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 05 May 2022 13:32:22 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[digitalne platforme]]></category>
		<category><![CDATA[eksploatacija]]></category>
		<category><![CDATA[i to je pitanje kulture?]]></category>
		<category><![CDATA[lokalne zajednice]]></category>
		<category><![CDATA[mladi]]></category>
		<category><![CDATA[platformski rad]]></category>
		<category><![CDATA[prekarnost]]></category>
		<category><![CDATA[radnici migranti]]></category>
		<category><![CDATA[sindikat]]></category>
		<category><![CDATA[siromaštvo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=pod-cizmom-algoritma</guid>

					<description><![CDATA[<p>Dokumentarni film <em>Prava cijena online poslova</em> redateljice Shannon Walsh portretira svakodnevna iskustva nesigurnosti i izrabljivanja platformskih radnika.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Matko Vlahović</p>
<p dir="ltr">Utjecaj digitalnih tehnologija i raznih online platformi na domenu rada već neko vrijeme dobiva znatnu pažnju u javnosti. Postalo je teško izbjeći tekstove i analize koje raspravljaju o tome tko je u opasnosti da mu roboti ukradu posao – vozači, liječnice, čistači, novinarke, prevoditelji, profesorice i brojni drugi_e su potencijalno zamjenjivi algoritmom. No dovoljna je samo kratka šetnja ulicama i mimoilaženje s brojnim mladim dostavljačima_cama sa žutim i plavim torbama da narativ o automatizaciji postane u najmanju ruku sumnjiv. Olakšavanje svakodnevnog života autsorsanjem sitnih obaveza i zadataka omogućeno platformskim radom moguće je nazvati automatizacijom samo iz perspektive klijenta koji si može priuštiti takvu uslugu. Kad je riječ o radnicima – nerijetko pripadnicima ranjivih skupina poput mladih, migranata ili siromašnih – automatizirala se tek njihova eksploatacija.</p>
<p dir="ltr">Princip rada i poslovni model digitalnih platformi, poput Ubera, Bolta, Wolta, Glova i sličnih, relativno je dobro poznat. Prema službenom narativu spomenute platforme tek su posrednici između onih koji pružaju određenu uslugu i onih koji ju trebaju, kupaca i prodavača. Sve ostalo je stvar ponude i potražnje. Naglašavanje posredničke uloge nije slučajno, ono kompanijama omogućuje izbjegavanje uobičajenih uvjeta zapošljavanja i plaćanja raznih obaveza kao što su zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ili pak održavanje opreme potrebne za rad i hladnog pogona. Prilikom ulaska na određeno tržište nedostatak regulacija znači da imaju priliku pružiti jeftinije usluge od postojeće konkurencije, a da istovremeno relativno privlačnim inicijalnim naknadama za rad privuku veliki kontingent zaposlenika. Pritom je nezanemariva i uloga financijskog kapitala. Budući da digitalne kompanije imaju nepresušne izvore rizičnog kapitala, privremeno subvencioniranje cijena usluga ne predstavlja veliki problem – pogotovo ako će doprinijeti zauzimanju tržišta i monopolizaciji. Jednom kad je lokalna zajednica transformirana i ovisna o platformi, subvencije prestaju, a sve se veći dio troškova autsorsa na radnike.</p>
<p dir="ltr">U standardnom narativu ipak nedostaje jedan ključni detalj, a to je ovisnost takvog poslovnog modela o višedesetljetnoj fleksibilizaciji radnog zakonodavstva, opustošenosti javnih servisa, infrastrukture, institucija, kao i mreže socijalne sigurnosti – ukratko, ovisnost o rastu društvene prekarnosti. Svi ti faktori zajedno doprinose tome da milijuni ljudi diljem svijeta pristaju na u izrabljivačke uvjete rada. Stvarni poslovni model platformi stoga nije povezivanje pojedinaca pa čak ni pružanje usluga, već parazitiranje na osiromašenim i devastiranim zajednicama.&nbsp;</p>
<p dir="ltr">Razmjeri tog devastiranja portretirani su u dokumentarnom filmu <em>Prava cijena online poslova</em> (engl. <em>The Gig is Up</em>) kanadske redateljice <strong>Shannon Walsh</strong>, čije je prikazivanje u Hrvatskoj započelo krajem travnja u zagrebačkom <a href="https://dokukino.net/">Dokukinu KIC</a>. Dokumentarac – kojeg je domaća publika imala priliku gledati još u sklopu prošlogodišnjeg <a href="http://humanrightsfestival.org/en/">Human Rights Film Festivala</a> – donosi iskustva nesigurnosti raznih oblika platformskog rada koja se protežu na četiri kontinenta. Osobne priče radnika isprepletene su s analizama novinara i istraživačica koje unutar filma pružaju svojevrstan kontekstualni okvir. Premijerna projekcija u KIC-u također je bila popraćena tribinom na kojoj su sudjelovali <strong>Josip Miličević</strong> iz Sindikata radnika digitalnih platformi, <strong>Filip Majetić</strong> iz Instituta Ivo Pilar te <strong>Dunja Kučinac</strong> iz kolektiva <a href="http://www.blok.hr/en">BLOK</a> i Platforme Za K.R.U.H., čije višegodišnje istraživačke tekstove o platformskom radu možete čitati na <a href="https://www.bilten.org/?author_name=dunja-kucinac">Biltenu</a>.</p>
<p dir="ltr">Sam film otvara scena jutarnjeg sastanka dvadesetak dostavljača kineske tvrtke Hummingbird. Voditelj smjene stoji na podiju i pokušava animirati i motivirati radnike čitajući procedure s mobitela koje oni zatim uglas ponavljaju: &#8220;Što kažete kada vidite klijenta?&#8221;, pita ih, &#8220;Dobar dan! Hummingbird dostava!&#8221;, oni odgovaraju; &#8220;A kada dostavite paket klijentu?&#8221;, &#8220;Molimo vas potvrdite narudžbu!&#8221;; &#8220;A na odlasku od klijenta?&#8221;, &#8220;Želim vam sretan život! Molimo vas da nam ostavite dobru ocjenu!&#8221;. Kadrovi jutarnjeg drila i vježbe kineskih dostavljača zatim prepuštaju mjesto protagonistima dokumentarca koji u kratkoj montaži popraćenoj inspirativnom glazbom nabrajaju razloge zbog kojih su odabrali obavljati platformske poslove: mogućnost određivanja vlastitog radnog vremena, praktičnost, zato što vole biti aktivni, relativno visoka zarada itd. Ovaj se inicijalni kontrast između prikaza discipline i fleksibilnosti, nadzora i slobode kroz ostatak filma rasplinuje. Štoviše, pokazuje se kako je ono što se na prvi pogled doima kao sloboda ili fleksibilnost tek novi izvor eksploatacije.</p>
<p dir="ltr">Shannon Walsh je odabirom aktera koje prati u dokumentarnom filmu uspjela obuhvatiti razne aspekte platformskog rada te ujedno podsjetiti kako nije riječ o monolitnom fenomenu. Razni oblici rada mogu biti podložni &#8220;platformizaciji&#8221;. Primjerice, Francuskinja <strong>Leila Ouadah</strong> radi kao dostavljačica na biciklu za tvrtku Deliveroo. Majka je dvoje djece i taj joj posao predstavlja jedini izvor prihoda, kao i jedinu mogućnost da djeci omogući &#8220;pogodnosti&#8221; poput zdravstvenog osiguranja. Iz njezine perspektive saznajemo za smrt <strong>Mourada</strong>, također mladog dostavljača i njenog najboljeg prijatelja. Mourad je doživio nesreću na radu, biciklom se spuštao strmom i neosvijetljenom ulicom pri čemu nije uspio na vrijeme usporiti, završio je u komi i potom preminuo. Dok je bio u bolnici, Deliveroo je pokrivao troškove liječenja, no riječ je isključivo o znaku zabrinutosti oko imidža kompanije jer je vijest o nesreći na radu, zahvaljujući između ostaloga i Leili, dospjela u javnost. Na primjeru Mouradovog slučaja, Walsh ukazuje na sistemsku nebrigu za sigurnost radnika koji pod pritiskom algoritma moraju što brže obavljati poslove i riskirati živote.</p>
<p dir="ltr">Platformski radnici ovise o dobroj volji korporacija i po pitanju plaća i naknada. Kada se govori o pravima radnika na online platformama nerijetko je prvi korak borba da im se uopće prizna pravni status zaposlenika umjesto suradnika, korisnika aplikacije, samozaposlene osobe ili nečeg trećeg. Priče vozača i aktivista poput <strong>Ala Aloudija</strong> i <strong>Anette Rivero</strong> to jasno pokazuju. Kako Aloudi u dokumentarcu priznaje, borba za priznavanje osnovnih prava nije bez opasnosti. Kolektivno organiziranje je otežano zbog fragmentiranosti radne snage, fragmentiranosti koju se platforme izuzetno trude održavati, kao i straha od gubitka nerijetko jedinog izbora primanja. Rizik je utoliko veći zbog toga što platforme ne trebaju prolaziti kroz proceduru otpuštanja radnika već im je dovoljno zatvoriti njihov profil na aplikaciji. Također, mnogi radnici poput Aloudija imaju migrantsko podrijetlo što znači da se nerijetko nalaze na marginama društva i teško pronalaze zaposlenje. Kako je spomenuto, upravo parazitiranjem na takvim sistemskim problemima platforme održavaju svoj povlašteni položaj.</p>
<p dir="ltr">Aktivizam u takvom kontekstu stoga nije nešto što nastaje iz apstraktnih ideala, već iz sušte potrebe za preživljavanjem – drugim riječima, stanje je toliko loše da su ljudi spremni riskirati svoju egzistenciju jer ne vide drugi izlaz. Primjerice, iako se vole razmetati fleksibilnošću koju nude svojim zaposlenicima, online platforme lažnim oglašavanjem mnoge zatvaraju u začarani krug iz kojeg se je teško izvući. Upravo je to bio slučaj s Anette Rivero, koja u posebno emotivnoj sceni, slomljena beznađem situacije, govori: &#8220;Nikad zapravo nisam željela biti aktivistica. Uvijek sam bila kao, nemam vremena za to. Ili bi mislila, to nije moj problem. Ali ovo je postao moj problem. Pokušavam ne miješati svoju obitelj u ovo. Istovremeno im oduzimam vrijeme i, znate, ubacujem ovo u njihov život. I osjećam se i krivom jer sam sve ovo sama prouzročila. Napustila sam posao na kojem sam jako dobro zarađivala. Prije nismo morali razmišljati o tome hoćemo li se počastiti. Ili idemo li na plažu. Sad više ne mogu ni viđati roditelje jer si ne mogu priuštiti benzin. To je jednostavno sranje. Oprostite.&#8221;</p>
<p dir="ltr">Platformski rad nije ograničen samo na dostavljačke poslove ili vožnju taksija, već se u potpunosti može odvijati online. <em>Prava cijena online poslova</em> takve forme rada portretira kroz iskustva <strong>Jasona Edwardsa</strong> iz malog gradića u Floridi i <strong>Mitchela Amewieyeja</strong> iz Lagosa. Edwardsovoj svakodnevici na siromašnim marginama američkog društva posvećeno je posebno mnogo prostora. Životni prostor dijeli s bolesnom majkom ovisnom o kockanju, a kao bivšem zatvoreniku ne preostaje mu mnogo prilika za zapošljavanje izvan ispunjavanja anketa preko interneta. Dane stoga provodi u beskrajnom skrolanju po servisu na kojem traži upitnike za čije popunjavanje dobije par dolara. Pritom ponosno izjavljuje kako je shvatio da može zaraditi mnogo više pretvarajući se da je afroamerički republikanac. Unatoč obećanoj fleksibilnosti, Edwardsov posao zahtijeva konstantnu pozornost i stvara potrebu za provjeravanjem servisa. Zapravo dovodi do internalizacije straha od propuštanja nekog posebno pogodnog posla.&nbsp;</p>
<p dir="ltr">Amewieye pak radi za Amazonovu platformu Mechanical Turk. Njegov posao je obilježavanje fotografija koje će se koristiti kao baze podataka za treniranje algoritama umjetne inteligencije. Za par centi po fotografiji odgovara na pitanja o privlačnosti ili vjerodostojnosti profilnih slika nečijeg dejting profila. Svoju plaću ne prima kao depozit na bankovni račun, već u formi iznosa koji može potrošiti u Amazonovoj online trgovini – kako se šali, plaćen je u Amazon dolarima. Njegov slučaj demistificira brojne narative o automatizaciji i pokazuje kako nije riječ o nečemu što se isključivo odvija u digitalnoj sfer već ovisi o izrabljivanju milijuna ljudi u siromašnim dijelovima svijeta. Automatizacija i moderiranje online sadržaja počiva na golemoj količini nevidljivog rada.</p>
<p dir="ltr">Nevidljivi rad ili ghost work je termin koji su skovali <strong>Mary L. Gray</strong> i <strong>Siddartah Suri</strong> u knjizi istoimenog naziva kako bi slikovito opisali &#8220;određene vrste poslova koje je teško vidjeti. Možemo vidjeti vozača Ubera ili dostavljača hrane koji učinkovito isporučuje uslugu putem aplikacije. Možemo vidjeti te ljude. Ljudi koje ne viđamo su oni koji doslovno obavljaju zadatke koji stapaju osobu i računalni proces. Tvrtke namjerno brišu prisutnost i rad tih ljudi. Predstavljaju ga kao rad koji magično obavlja umjetna inteligencija ili internet.&#8221;</p>
<p dir="ltr">Utoliko je naziv Amzonove platforme Mechanical Turk izuzetno simptomatična metafora za razumijevanje vizije budućnosti koju digitalne kompanije imaju za budućnost rada. Takozvani Mehanički Turčin bio je stroj za igranje šaha iz 18. stoljeća, dizajniran da impresionira kraljicu <strong>Mariju Tereziju</strong>. Iako je predstavljen kao automaton, ispod stola se zapravo krio čovjek koji je upravljao lutkom koja je po šahovnici pomicala figure. Stoga je teško izbjeći zaključak kako je ono što priviligirani percipiraju kao automatizaciju tek mistificirajući naziv za kamufliranje rada siromašnih.</p>
<p style="margin: 0px 0px 18px; padding: 0px; border: 0px; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; font-size: 15px; line-height: 20.8px; font-family: arial; vertical-align: baseline; background-color: #ffffff;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline; color: #888888;">Tekst je nastao u sklopu projekta&nbsp;<a href="https://www.kulturpunkt.hr/content/i-je-pitanje-kulture-0" target="_blank" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #000000;" rel="noopener"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #888888;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: italic; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: inherit; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;">I to je pitanje kulture?</span></span></a>&nbsp;koji provode Udruga za promicanje kultura Kulturtreger kao nositelj i Kurziv &#8211; Platforma za pitanja kulture, medija i društva kao partner, u razdoblju od 19. kolovoza 2020. godine do 19. kolovoza 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.342.674,05 HRK, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1.141.272,94 HRK.&nbsp;</span></p>
<p style="margin: 0px 0px 18px; padding: 0px; border: 0px; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; font-size: 15px; line-height: inherit; font-family: arial; vertical-align: baseline; background-color: #ffffff;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #888888;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;">Više o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima možete saznati</span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;">&nbsp;</span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;"><a href="https://strukturnifondovi.hr/" target="_blank" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #000000;" rel="noopener"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #888888;">ovdje</span></a></span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;">, a o Europskom socijalnom fondu na</span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;">&nbsp;</span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;"><a href="http://www.esf.hr/" target="_blank" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #000000;" rel="noopener"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #888888;">ovoj</span></a></span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;">&nbsp;</span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;">poveznici.</span></span></p>
<p style="margin: 0px 0px 18px; padding: 0px; border: 0px; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; font-size: 15px; line-height: inherit; font-family: arial; vertical-align: baseline; background-color: #ffffff; text-align: center;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #888888;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;"><img decoding="async" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2020/09/lenta_eu_630.png" width="630" height="157"></span></span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Rasprodaja znanosti i obrazovanja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/rasprodaja-znanosti-i-obrazovanja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Antonija Letinić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 27 Apr 2011 14:57:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[akademska solidarnost]]></category>
		<category><![CDATA[komerciajlizacija]]></category>
		<category><![CDATA[plenu filozofskog fakulteta]]></category>
		<category><![CDATA[sindikat]]></category>
		<category><![CDATA[štrajk]]></category>
		<category><![CDATA[sveučilište]]></category>
		<category><![CDATA[visoko obrazovanje]]></category>
		<category><![CDATA[zakon]]></category>
		<category><![CDATA[znanos]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=rasprodaja-znanosti-i-obrazovanja</guid>

					<description><![CDATA[Akademska solidarnost, nakon što je formalizirala svoj status u sindikat visokog obrazovanja i znanosti temeljen na principima direktne demokracije, najavljuje skorašnji štrajk koji će biti ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p align="justify">U srijedu, <strong>27. travnja</strong> inicijativa <em>Akademska solidarnost</em> sazvala je tiskovnu konferenciju na kojoj su još jednom izrazili nezadovoljstvo novim zakonima o visokom obrazovanju, znanosti i sveučilištu. U očitovanju ističu da Vlada ne odustaje od daljnjih štetnih reformi koje želi provesti kroz Zakon o znanstvenoj djelatnosti, Zakon o sveučilištu i Zakon o visokom obrazovanju. Proces donošenja ovih zakona <em>Akademska solidarnost</em> smatra potpuno nedemokratskim i netransparentnim, a posljedice koje bi imalo njihovo stupanje na snagu&nbsp; katastrofalnima.
</p>
<p align="justify">Nakon što ih je akademska zajednica u potpunosti odbacila i zahtijevala da se povuku iz procedure, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa kao reakciju na zahtjev oformilo je u prosincu 2010. tzv. &#8220;prosudbena povjerenstva za analizu pristiglih primjedbi&#8221; i otpočelo s &#8220;drugim krugom javne rasprave&#8221;. Nastavljajući s nedemokratskim postupkom izrade ovih zakona, Ministar je posegnuo za tijelom koje je presedan u hrvatskoj zakonodavnoj proceduri i u koje on imenuje većinu članova, pretvarajući se da su izabrani demokratskom voljom akademske zajednice, ističu u inicijativi.
</p>
<p align="justify">Tako izmjene prijedloga zakona donose samo kozmetičke preinake, dok osnovne namjere za njihovo donošenje &#8211; privatizacija, komercijalizacija i politička instrumentalizacija&nbsp; znanosti, sveučilišta i visokog obrazovanja &#8211; ostaju i dalje glavne boje prijedloga novih zakona koji zagovaraju potpuno podvrgavanje znanosti i visokoga obrazovanja kapitalu, što će imati katastrofalne posljedice po čitavo društvo. Nadalje, inicijativa naglašava da znanost i obrazovanje&nbsp; prestaju biti sektori od općedruštvenog interesa i postaju samo još jedan od resursâ za stjecanje privatnog profita. Da bi se takav proces komercijalizacije mogao dovršiti, akademska zajednica stavlja se pod izravan nadzor politike, a radnička prava njezinih članova uvelike se smanjuju.
</p>
<p align="justify">U javnim istupima ministar <strong>Fuchs</strong> naglašava da će se zakonima spriječiti &#8220;torbarenje&#8221; sveučilišnih nastavnika i da se njima ukidaju školarine, no, iz inicijative ističu da su obje tvrdnje netočne. &#8220;Torbarenje&#8221; je samo jedna od očitih posljedica komercijalizacije visokog obrazovanja i ovi ga zakoni ne sprečavaju, dok školarine nisu ukinute, već su samo terminološki zamijenjene u upisnine koje će se pak određivati prema uspješnosti pa je tako neizvjesno tko će ih sve morati plaćati.
</p>
<p align="justify">Ne nalazeći potporu u postojećem sindikatu zaposlenikâ u visokom školstvu &#8211; Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja, inicijativa je formirala novi sindikat – Sindikat visokog obrazovanja i znanosti &#8220;Akademska solidarnost&#8221; koji okuplja akademske radnike i studente iz cijele Hrvatske, a ustrojen je na načelima direktne demokracije, što znači da su svi članovi ravnopravni i da nema predsjednika. Sindkat je iz dana u dan sve brojniji, a članove ima u Zagrebu, Zadru, Splitu, Rijeci i Puli. Upravo će preko toga sindikata akademski radnici, u tijesnoj suradnji sa studentima, uskoro pokrenuti štrajk kao sljedeći način otpora i krajnje sredstvo u borbi protiv štetnog paketa zakonâ.
</p>
<p align="justify"><em>Akademskoj solidarnosti</em> na press konferenciji podršku je dao i plenum Filozofskog fakulteta koji ističe da se ponuđenim tekstovima zakona i njihovim preambulama nastavlja provođenje mjera privatizacije, fleksibilizacije i liberalizacije te uspostavljaju temelji za daljnje smanjenje pristupa visokom obrazovanju socijalno podčinjenim slojevima.&nbsp;
</p>
<p align="justify"><em>Akademska solidarnost</em>, u najavi štrajka, naglašava kako se neće raditi o neradnom izrazu nezadovoljstva, već kako su u pripremi intenzivni radni programi i znanstveno-edukativni skup.&nbsp;
</p>
<p>Izjave <em>Akademske solidarnosti</em> i plenuma Filozofskog fakulteta u cijelosti možete pročitati <a target="_blank" href="http://www.slobodnifilozofski.com/2011/04/medijske-izjave-akademske-solidarnosti.html" rel="noopener">ovdje</a>.<br />
  
</p>
<h5 align="right"><span style="color: rgb(105, 105, 105);">Izvor: Akademska solidarnost</span><br />
  <br />
</h5>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
