<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>sigurnost &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/sigurnost/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Tue, 07 Apr 2026 10:40:52 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>sigurnost &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Tribina o sigurnom clubbingu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/tribina-o-sigurnom-clubbingu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 07 Apr 2026 10:40:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[akc attack]]></category>
		<category><![CDATA[clubbing]]></category>
		<category><![CDATA[Priroda i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[sigurnost]]></category>
		<category><![CDATA[sjemenište kolektiv]]></category>
		<category><![CDATA[tripsitters]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=82889</guid>

					<description><![CDATA[Autonomni kulturni centar Attack kroz program Siguran prostor, sigurna zajednica organizira tribinu na temu sigurnosti u clubbingu. Tribina će se održati u sklopu Hybrid festivala, u četvrtak, 9. travnja u 18.30 u Infoshopu Pippilotta (Akc Medika). Program Siguran prostor, sigurna zajednica fokusiran je na &#8220;unaprjeđenje sigurnosti na glazbenim programima kroz razvoj sigurnog clubbinga, prevenciju neprihvatljivog...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://attack.hr/">Autonomni kulturni centar Attack</a> kroz program <em>Siguran prostor, sigurna zajednica</em> organizira tribinu na temu sigurnosti u <em>clubbingu</em>. Tribina će se održati u sklopu <em>Hybrid festivala</em>, u četvrtak, <strong>9. travnja</strong> u 18.30 u <a href="https://web.facebook.com/profile.php?id=100069768942781">Infoshopu Pippilotta</a> (Akc Medika).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Program <em>Siguran prostor, sigurna zajednica </em>fokusiran je na &#8220;unaprjeđenje sigurnosti na glazbenim programima kroz razvoj sigurnog<em> clubbinga</em>, prevenciju neprihvatljivog ponašanja te edukaciju mladih o strategijama smanjenja štete pri konzumaciji alkohola i psihosomatskih supstanci&#8221;, stoji u najavi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Diskusiji u Attacku prisustvovat će članovi i članice kolektiva <a href="https://www.instagram.com/tripsitters_hr/">Tripsitters</a> (Rijeka), <a href="https://www.instagram.com/sjemeniste.kolektiv/">Sjemenište</a> (Zagreb) i <a href="https://www.instagram.com/priroda_i_drustvo_event/">Priroda i društvo</a> (Zagreb), a bavit će se različitim modelima prevencije neželjenih posljednica u noćnim izlascima i prostorima namijenjenima za noćne i <em>clubbing</em> programe. Kako pojašnjava tekst najave, &#8220;programi smanjenja štete mogu pomoći u informiranju posjetitelja i prevenciji negativnih posljedica. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Klubovi bi trebali biti sigurna mjesta za sve, neovisno o rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, etničkoj pripadnosti ili fizičkim sposobnostima. Implementacija politika nulte tolerancije na diskriminaciju i nasilje osigurala bi inkluzivnije klupske prostore&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o tribini pronađite <a href="https://web.facebook.com/events/1260581189616651/?acontext=%7B%22event_action_history%22%3A[%7B%22surface%22%3A%22search%22%7D%2C%7B%22mechanism%22%3A%22attachment%22%2C%22surface%22%3A%22newsfeed%22%7D]%2C%22ref_notif_type%22%3Anull%7D">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Split Pride</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/split-pride/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Paula Ćaćić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 12 Jun 2024 09:15:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Povorka ponosa]]></category>
		<category><![CDATA[pride]]></category>
		<category><![CDATA[sigurnost]]></category>
		<category><![CDATA[Split]]></category>
		<category><![CDATA[split pride]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=65501</guid>

					<description><![CDATA[U subotu, 6. srpnja, ulicama grada pod Marjanom proći će 13. Povorka ponosa. Okupljanje započinje u 17 sati u Đardinu (Park Josipa Jurja Strossmayera). U 18 sati prosvjedna povorka kreće na svoj put kroz ulice stare gradske jezgre Splita. Po povratku u Đardin, ova građanska akcija se nastavlja društveno-kulturnim programom. Split Pride ove godine u...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U subotu, <strong>6. srpnja</strong>, ulicama grada pod Marjanom proći će 13. Povorka ponosa. Okupljanje započinje u 17 sati u Đardinu (Park Josipa Jurja Strossmayera). U 18 sati prosvjedna povorka kreće na svoj put kroz ulice stare gradske jezgre Splita. Po povratku u Đardin, ova građanska akcija se nastavlja društveno-kulturnim programom.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://www.facebook.com/lgbt.pride.split" data-type="link" data-id="https://www.facebook.com/lgbt.pride.split">Split Pride</a> ove godine u fokus stavlja temu queer bivanja u javnom prostoru. U najavi ističu kako &#8220;većina LGBTIQ+ mladih od 18 do 25 godina intenzivno razmišlja o preseljenju iz Splita u neku sigurniju sredinu u kojoj bi mogli otvoreno živjeti svoje identitete. To je samo dio šire slike u kojoj mladi ljudi napuštaju ovaj grad u potrazi za slobodnijim sredinama u kojima se mogu razvijati kao osobe. Svi oni žele živjeti svoj život u nekoj većoj i otvorenijoj sredini gdje ih nitko neće osuđivati.&#8221;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Među glavnim razlozima za odlazak mladih LGBTIQ+ osoba navode upravo nedostatak osjećaja sigurnosti &#8211; u obiteljskom domu, školi, zdravstvenim ustanovama te posebice u javnom prijevozu i na ulicama: &#8220;Biti LGBTIQ+ osoba u ovoj društvenoj klimi zahtjeva posebne vještine i taktike preživljavanja.&#8221; Nadalje, u najavi navode kako je više od tri četvrtine LGBTIQ+ osoba u Splitu doživjelo neku vrstu nasilja, najčešće psihološki oblik nasilja. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U Splitu postoji nekoliko &#8220;oaza slobode&#8221;, prostora u kojima se LGBTIQ+ osobe osjećaju slobodnima izraziti svoje identitete bez straha od reakcija okoline. Iz Split pridea ističu kako je riječ o izrazito malom broju tzv. sigurnih zona te stoga pozivaju da se što više sudionika_ca pridruži na povorci: &#8220;slobodu nam nitko neće servirati, morat ćemo je izboriti sami.&#8221;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više informacija o događaju možete pronaći <a href="https://lgbtcentarsplit.org/split-pride-2024-06-srpnja-2024/" data-type="link" data-id="https://lgbtcentarsplit.org/split-pride-2024-06-srpnja-2024/">ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sigurnost bez kontrole</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/sigurnost-bez-kontrole/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 22 May 2015 09:19:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_drustvo]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[edward snowder]]></category>
		<category><![CDATA[Europska unija]]></category>
		<category><![CDATA[islamska država]]></category>
		<category><![CDATA[migracijske politike]]></category>
		<category><![CDATA[sad]]></category>
		<category><![CDATA[sigurnost]]></category>
		<category><![CDATA[vanjska politika]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=sigurnost-bez-kontrole</guid>

					<description><![CDATA[U svjetlu tek minulih te trenutnih globalnih oružanih sukoba pitanje osobne sigurnosti građana stavljeno je u prvi plan.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Tomislav Žilić</p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">S obzirom na sve naglašeniju militarizaciju političkog diskursa u Europi, fokus više nije isključivo na bliskoistočnim sukobima koji tek posredno utječu na događanja na zapadu. Gledano iz aktualne perspektive, svrgavanje ukrajinskog predsjednika <strong>Viktora Janukoviča</strong> te ustanak proruskih separatista na krimskom poluotoku bitno su destabilizirali političku sliku Europe. Ruska intervencija u taj sukob dovela je do podizanja napetosti između Rusije i Europske unije, a u mnogim pokušajima demonstracije sile i do nimalo suptilnog zveckanja oružjem. Nakon Američke invazije na Irak i Afganistan te revolucija poznatih kao Arapsko proljeće 2010. godine, Bliskim istokom i dalje bjesne ratovi. Pojava i kontinuirano jačanje Islamske države na područjima Iraka i Sirije predstavljaju ogromnu prijetnju lokalnom stanovništvu i miru u regiji, ali i neminovno utječu na opći porast religijskog fundamentalizma.</span></p>
<p>Jasno je kako je u tom kontekstu pitanje interne sigurnosti zauzelo bitno mjesto u javnom diskursu. No kao što je slučaj <strong>Edwarda Snowdena</strong> pokazao, konkretne akcije usmjerene prema očuvanju interne sigurnosti svele su se na nadzor i <a href="https://www.opendemocracy.net/opensecurity/thorbjørn-jagland/press-freedom-dark-cloud-gathering-over-europe" target="_blank" rel="noopener">uskraćivanje informacija javnosti</a>. Američke obavještajne službe, u suradnji s europskim kolegama, netremice su godinama nadzirale građane diljem svijeta, uz nesmetan pristup velikom broju komunikacijskih mreža. Nakon što su informacije o tome izašle u javnost, uvelike se problematiziraju ovlasti koje su dane obavještajnim službama, pogotovo jer su sami državni vrhovi dopustili nadzor vlastitih građana. Kako se bliži 15. lipanj, odnosno rok potencijalne obnove zloglasnog Patriotskog zakona (Patriot Act), koji omogućuje nadzor komunikacije i podataka, pojačava se pritisak javnosti na američke zakonodavce. Tako se već sada u ranoj fazi američke predizborne predsjedničke kampanje to pitanje tretira s velikim oprezom, pri čemu čak i neki konzervativni kandidati pozivaju na odustajanje od zakona.</p>
<p>Kao primjer &#8220;dobre volje&#8221; zakonodavaca, a i pokušaja smirivanja protivnika politike nadzora, američki Senat ovaj je tjedan najavio <a href="http://www.theguardian.com/us-news/2015/may/19/senate-nsa-reform-usa-freedom-patriot-act" target="_blank" rel="noopener">glasanje o novom Zakonu o slobodama (USA Freedom Act)</a>. Zakon bi onemogućio velike akcije prikupljanja telefonskih podataka građana Nacionalne sigurnosne agencije (NSA), no postojeće baze telefonskih podataka drugih agencija, kao i neograničen pristup postojećim bazama o internetskim podacima korisnika i dalje bi bili omogućeni. U kojem god smjeru glasovanje pošlo, sasvim je jasno da su Snowdenova otkrića ostavila dubok trag, odnosno kako je globalna javnost shvatila da su njihovi osobni podaci i komunikacija nisu nimalo privatni. Stoga je došlo do <a href="https://www.opendemocracy.net/nik-williams/cost-of-silence-mass-surveillance-selfcensorship" target="_blank" rel="noopener">trenda autocenzure</a>, pri čemu internetski korisnici oklijevaju pristupati podacima vezanim uz određene &#8220;osjetljive&#8221; teme. Naravno, time se i ograničava kvaliteta i količina informacija dostupnih široj javnosti, odnosno radi se o ograničavanju slobode govora koje predstavlja veliku prepreku normalnom, svakodnevnom životu građana. No, kako pokazuje <a href="http://www.theguardian.com/uk-news/2015/may/19/trident-whistleblower-william-mcneilly-turns-himself-in-navy?CMP=fb_gu" target="_blank" rel="noopener">nedavni zviždački istup</a> britanskog mornara koji je upozorio na sigurnosne propuste u nuklearnoj mornaričkoj bazi Trident u Škotskoj, svijest o obavezi informiranja javnosti svakako postoji.</p>
<p>No, sigurnost se ne tiče samo interne sigurnosti zemalja, slobode govora i slobodnog protoka informacija, već i osobne sigurnosti ugroženih građana. S povećanim valom migracije stanovništva ugroženih bliskoistočnim i afričkim oružanim sukobima, reakcije europskih institucija i država su zabrinjavajuće. Nakon nedavnog prijedloga da se uspostavi centar za procesuiranje na obalama Afrike, novi razvoj događaja pokazuje nastavak trenda klanjanja &#8220;problema&#8221; dalje od europskog tla. Recentno iznesen prijedlog o raspodjeli migranata prema sustavu kvota za svaku zemlju Europske unije dočekan je s velikom skepsom. Nakon što su Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Španjolska kao vodeće zemlje unije <a href="http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11615892/EU-migrant-quota-plan-in-tatters-after-France-and-Spain-join-British-opposition.html" target="_blank" rel="noopener">glasno digle glas protiv takvog sustava</a>, izvjesno je da provedba plana neće ugledati svjetlo dana. Nadalje, <strong>Federica Mogherini</strong>, visoka predstavnica Europskog vijeća sigurnosti, pred skupštinom Ujedinjenih naroda iznijela je <a href="https://www.opendemocracy.net/arab-awakening/mariano-aguirre/dilemmas-and-alternatives-to-migration" target="_blank" rel="noopener">dodatne prijedloge</a> za rješenje pitanja migranata. Prijedlozi su bili usmjereni na pružanje azila migrantima, spašavanje na moru, relokaciju među zemljama članicama EU te pružanje pomoći zemljama iz kojih migranti potječu. No posljednji prijedlog, koji se tiče uporabe vojne sile u sprječavanju krijumčara i uništavanju brodovlja koje prevozi migrante, opravdano izaziva sumnju o obećanom humanom tretmanu migranata. Sasvim je jasno da bi bilo kakva nepromišljena uporaba sile mogla dodatno ugroziti živote migranata.&nbsp;</p>
<p>U svim prethodno spomenutim slučajevima uočljiv je konzervativni pristup vitalnim pitanjima sigurnosti svih građana. Bilo da se radi o slobodnim procjenama toga što spada u sferu interesa šire javnost, do koje mjere je moguće fleksibilno pristupiti osobnim slobodama građana, ili na koji način pristupiti problemu sve većeg broja disclociranih i ugroženih. Sva ova pitanja nerazdvojiva su od vanjskih politika koje vode velike svjetske sile, s obzirom na to da je dovoljno spominjano u kojoj mjeri su upravo postupci istih i doveli do aktualnih ekonomskih, sigurnosnih i humanitarnih kriza. Orijentirajući se isključivo na zaštitu vlastitih interesa i ostavljajući malo prostora za razmišljanje o dalekosežnim posljedicama, izvjesno je da će ovakva jednostrana tumačenja očuvanja mira i sigurnosti izazvati još veći porast problema &#8211; do te točke kada će sve uistinu biti izvan bilo kakve kontrole.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Širenje područja borbe</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/sirenje-podrucja-borbe/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ante Jerić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 07 May 2010 09:05:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[alternativa]]></category>
		<category><![CDATA[andrea zlatar]]></category>
		<category><![CDATA[andrej nikolaidis]]></category>
		<category><![CDATA[biznismeni]]></category>
		<category><![CDATA[borba]]></category>
		<category><![CDATA[dean duda]]></category>
		<category><![CDATA[diskusija]]></category>
		<category><![CDATA[diverzija]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[emancipacijski potencijal]]></category>
		<category><![CDATA[Europska unija]]></category>
		<category><![CDATA[igor štiks]]></category>
		<category><![CDATA[kapitalizam]]></category>
		<category><![CDATA[klasa]]></category>
		<category><![CDATA[komunizam]]></category>
		<category><![CDATA[konflikti]]></category>
		<category><![CDATA[kooptacija]]></category>
		<category><![CDATA[ljevica]]></category>
		<category><![CDATA[lopovi]]></category>
		<category><![CDATA[marko pogačar]]></category>
		<category><![CDATA[mate kapović]]></category>
		<category><![CDATA[neoliberalizam]]></category>
		<category><![CDATA[novi savezi]]></category>
		<category><![CDATA[obrazovanje]]></category>
		<category><![CDATA[odozgo]]></category>
		<category><![CDATA[panel]]></category>
		<category><![CDATA[plenum]]></category>
		<category><![CDATA[pljačka]]></category>
		<category><![CDATA[pokret otpora]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[potrošači]]></category>
		<category><![CDATA[privatno vlasništvo]]></category>
		<category><![CDATA[radnički prosvjedi]]></category>
		<category><![CDATA[seljački prosvjedi]]></category>
		<category><![CDATA[sigurnost]]></category>
		<category><![CDATA[solidarnost]]></category>
		<category><![CDATA[Stipe Ćurković]]></category>
		<category><![CDATA[studentski pokret]]></category>
		<category><![CDATA[subverzija]]></category>
		<category><![CDATA[svakodnevni život]]></category>
		<category><![CDATA[tranzicija]]></category>
		<category><![CDATA[walter benjamin]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=sirenje-podrucja-borbe</guid>

					<description><![CDATA[Jedan od panela u okviru međunarodne konferencije <i>Kolaps neoliberalizma i ideja socijalizma danas</i> kontekstualizirao je studentsku blokadu.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><em><a title="" href="http://www.subversivefilmfestival.com/subff2010/index_direkt_det.php?tekst_id=142&amp;menu_id=30&amp;sm_id=32&amp;spn=1" target="_blank" rel="noopener">Širenje područja borbe: Mi, radnici, seljaci, studenti&#8230;</a></em> naziv je panel-diskusije koja je u utorak, 4. svibnja za istim stolom okupila <strong>Stipu Ćurkovića, Deana Dudu, Matu Kapovića, Andreja Nikolaidisa, Marka Pogačara, Igora Štiksa </strong>i<strong> Andreu Zlatar</strong> s namjerom da studentski zahtjev za svima dostupnim javno financiranim visokim obrazovanjem mapiraju unutar šireg pokreta otpora protiv neoliberalnog projekta. Ovaj prilično ambiciozan cilj brojčano solidnom auditoriju predstavio je Marko Pogačar, moderator rasprave, nakon čega je prepustio riječ izlagačima.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Ćurković je kao teorijsku platformu za sagledavanje studentske pobune ponudio temporalnost tranzicije koja kroz optiku <strong>Waltera Benjamina</strong> izgleda kao temporalnost praznog homogenog vremena. Što to znači? U nenapisanom Benjaminu za početnike pisalo bi valjda da nam se kapitalizam nameće odozgo kao ekonomski sustav bez alternative. Jedini put Hrvatske prema budućnosti leži u otvaranju i zatvaranju poglavlja pretpristupnih pregovora uz obavezno kimanje glavom na svaki neoliberalni zahtjev do dana kad ćemo konačno ući u <strong>Europsku uniju</strong> gdje nas čeka naveliko proklamirana kapitalistička utopija. Studentski zahtjev za svima dostupnim visokim obrazovanjem koji je u opoziciji s postulatima neoliberalizma pokazao je da postoji barem još jedan put prema budućnosti. Ćurkovićevo izlaganje postalo je tako najduža znanstvena refleksija tranzicijskog kapitalizma dokumentirana u Hrvatskoj. Trajalo je cijelih petnaest minuta.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Mikrofon je potom preuzeo Dean Duda. Počeo je govoriti o nestanku pojma klase iz diskurzivnih modela koji određuju percepciju svakodnevnog života, ali je morao stati kad se na pozornicu kina Europa popela žena koja je gestama odavala popriličnu uznemirenost. Ispalo je da je dotična simultana prevoditeljica koja se nikako nije uspijevala prilagoditi Dudinom tempu izlaganja. Profesor Šu-maher pokazao je zavidnu dozu razumijevanja te je svim okupljenim u nešto sporijem ritmu u detalje objasnio kako su studenti putem rekacija sveučilišnih nastavnika, medija i državnih struktura na njihove zahtjeve odgovorni za nove artikulacije klasnih pozicija. Samu blokadu nastavnog procesa nije sklon opisati kao subverziju jer taj pojam u jednom od svojih semantičkih slojeva nudi mogućnost kooptacije od strane kapitalizma već kao prikladniji pojam nudi diverziju koja potpuno otklanja tu mogućnost. Unazad dvadeset godina tranzicijskog perioda, kaže Duda nadovezujući se na Ćurkovića, prelazimo put na čijem smo početku o sebi razmišljali kao o <strong>H</strong>rvatima i na čijem ćemo kraju o sebi razmišljati kao o <strong>P</strong>otrošačima. Studentski pokret se u jednom trenutku ispriječio te ponudio solidarnost i sigurnost kao nove moralne koordinate. Hoćemo li ih prihvatiti tek ostaje za vidjeti.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Zašto su nam sigurnost i solidarnost potrebne podcrtao je Andrej Nikolaidis. On je zadnjih dvadeset godina označio kao proces u kojem lopovi postaju biznismeni. Lopovi su tako kapitalizmu kojemu je najveća vrijednost privatno vlasništvo puno poželjniji od komunista. Objašnjava to u <em>chestertonovskom</em> tonu glede njihova odnosa prema privatnom vlasništvu. &#8220;Lopovi svojinu poštuju toliko da su riskirali slobodu ne bi li je krađom stekli, dok crveni žele slobodu da bi imovinu oduzimali. A kada su lopovi imovinu stekli, nitko više od njih nije zainteresiran da sve, nadalje, teče legalno i nerevolucionarno.&#8221; Slikovitije od bilo koje teorijske elaboracije nakaradnosti sistema koji smo prihvatili raširenih ruku Nikolaidis je prikazao primjerom iz Crne Gore koja ima malo više od 600 000 stanovnika i malo više od 7000 zaštitara. Toliko je, naime, ljudi pod oružjem potrebno da odagna strah onih koji su dobro prošli u prvobitnoj akumulaciji kapitala što je, kako kaže Nikolaidis, tek eufemizam za sveopću pljačku.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Nakon Nikolaidisa uslijedila je rasprava gdje se općenito zaključilo da su putem studentske blokade u javnoj sferi predstavljeni zahtjevi koji društvo čine boljim. Nakon nekoliko trenutaka tišine koja je uslijedila uslijed sveopće iscrpljenosti, moderator je na unisono odobravanje dao znak za petneastominutnu pauzu. Početak drugog dijela pripao je Mati Kapoviću koji je kao jedan od prvoboraca studentskog pokreta precizno izložio njegovu kronologiju pri čemu mu je posebno bilo stalo naznačiti da nedavni prosvjedi nisu tek odraz sličnih zbivanja u Europi već zrelija i autohtona artikulacija hrvatskih problema i zahtjeva za njihovim rješenjem. Prije nego što je predao riječ Andrei Zlatar izložio je planove za povezivanje studenata s drugim socijalnim skupinama u bliskoj budućnosti. Čini se da je borba za besplatno obrazovanje ipak maraton, a ne sprint.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Andrea Zlatar je upozorila na nacionalni okvir unutar kojeg se studentska pobuna dogodila. Hrvatska politika godinama radi na proizvodnji partikularnih konfilikta koji onemogućuju izgradnju bloka koji bi se suprostavio dominantnim strujama. Radnički i seljački prosvjedi su uvijek za ciljeve postavljali ostvarenje partikularnih interesa dok su studenti, na načelnoj razini, otvorili pitanje subverzivnog djelovanja društva u cjelini i tako napravili prvi konkretan korak prema politici novih saveza koju teorijska ljevica proklamira zadnjih godina. Transsocijalna i transgeneracijska povezivanja predstavljaju, prema Andrei Zlatar, dosad neviđeni emancipacijski potencijal. Vrlo visoka teorijska artikulacija jednostavnog zahtjeva za pravednijom raspodjelom bogatstva čini najveći zajenički nazivnik za stvaranje saveza koji mogu promijeniti društveni odnos snaga.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Igor Štiksu je preostalo da nastavi gdje je Zlatar stala i zatvori diskusiju. Njegovo izlaganje bilo je fokusirano na plenum kao nekakvu vrstu zakonodavnog tijela koje u užem smislu riječi nije legalno, ali je svakako legitimno. Takav aberacijska praksa unutar kapitalističko-demokratskih modela događa se na njegovim periferijama: Balkanu (Grčka, Hrvatska) i Latinskoj Americi (Argentina). Društvene napetosti između socijalnih grupa postaju sve veće te je sukob između njih neizbježan. Hoće li on ići u smjeru nasilnog sukoba s represivnim državnim aparatom ili nenasilnom praksom direktne demokracije doznat ćemo brže nego što bismo htjeli. Kraj izlaganja je ostao otvoren. Svatko tko je u utorak prisustvovao panelu valjda je svjestan da dolazi vrijeme kad će većini nas biti uskraćena pozicija jedva zainteresiranih promatrača stvari koje se događaju oko nas.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">I preksutra je novi dan.</p>
<div style="text-align: justify;"></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
