Da je feminizam politika kolektiviteta, podsjećaju i prigodni tekstovi povodom obilježavanja Osmog marta – Međunarodnog dana žena o prosvjednim marševima kroz povijest i pozivi organizacija civilnog društva na sudjelovanje u marševima diljem Hrvatske. Ove se godine Noćni marševi održavaju u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Šibeniku i Splitu, a članice feminističke organizacije Faktiv poručuju:

“I ove vas godine pozivamo da hrabro i prkosno marširate – u ime onih koje su nam kroz povijest pokazale kako se stvara pokret, u ime prijateljica koje pružaju osjećaj sigurnosti u izlascima, u ime žena koje hrabro pričaju o nasilju u fakultetskim kabinetima i ginekološkim ordinacijama, u sudnicama, na ulicama i u četiri zida, u ime radnica likvidiranih i stečajnih poduzeća koje ustrajno traže isplatu desetljećima ignoriranih dugova. Na nama je da prenosimo riječi onih koje iz mjeseca u mjesec strepe za svoj život. Na nama je  da upiremo prstom za one čiji su prsti slomljeni od udaraca, na nama je da se borimo u ime onih koje privilegiju marširanja nemaju jer se od prvog do prvog bore za puko preživljavanje. Ne odustajemo jer rastu i inflacija i rasizam i broj ubijenih u Gazi. Rastu nasilje i desnica, raste broj femicida, ali raste bome i naš bijes.”

Noćni marš u Osijeku kreće u 19 sati s Trga Ante Starčevića.

Noćni marš u Zagrebu kreće u 18 sati na Trgu žrtava fašizma.

Noćni marš u Rijeci kreće u 18 sati na Titovom trgu.

Noćni marš u Šibeniku kreće u 18 sati na Trgu Poljana.

Noćni marš u Splitu kreće u 18 sati na Trgu Gaje Bulata.

“Izađimo na ulice: marširajte s nama jer feminizam gradimo zajedno. Feminizam smo sve mi. I gotovo”, poziva Faktiv.

KP: Možete li nam ukratko predstaviti šibensku nezavisnu scenu, njihova područja djelovanja te povezanost cijele izvaninstitucionalne scene?

V.L., M.K.: Šibenska nezavisna scena poprilično je nerazvijena i nepovezana. Postoje pojedinačne inicijative no one su više izuzetak nego pravilo. Specifičnost grada Šibenika je inertnost i nezainteresiranost mladih u području civilnog društva i kulturnog aktivizma. Udruge Mladi u EU i Šibenska udruga mladih Š.U.M. nastoje nizom inicijativa preokrenuti ovaj trend te djelovati kao kohezivni faktor među mladima.

KP: Postoji li u Šibeniku svijest o postojanju kulturne scene koja nije institucionalna, koja promiče drugačije umjetničke i kulturne prakse od onih tradicionalnih? Kakva je “službena” kulturna ponuda?

V.L., M.K.: U Šibeniku postoji izrazito mali udio kulturne scene koja nije institucionalna u participaciji u ukupnom kulturnom životu grada. Sporadični pokušaji određenih ljudi da se to promijeni više su izuzetak nego pravilo. Neki od manje-više neuspjelih pokušaja etabliranja nezavisne kulturne scene bili su revitalizacija ex hotela Krka i ex kina Tesla, u kojima su se svojedobno održavali rock koncerti. Kao svjetli primjer izdvajamo slučaj kluba Azimut na šibenskoj rivi koji je uistinu nudio kvalitetne svirke i pub kvizove no kvaliteta događanja u tome klubu u zadnje je vrijeme drastično opala. Razlog tomu je vjerojatno i zatvaranje green stagea ovo ljeto (travnati vanjski prostor ispred kluba) koje je izazvalo nezapamćenu kontroverzu i svojevrstan “kulturni prosvjed” protiv odluke Grada, koja je donesena uslijed pritiska biskupa Ante Ivasa koji se žalio na nesnosnu buku koja je otamo dopirala i zbog koje nije mogao mirno spavati. Primjer višegodišnje uspješne tradicije organiziranja kvalitetnih glazbenih događanja baštine još i Kulturaljka (projekt udruge P.A.R.K.), ljetni višednevni festival Regius koji pod dirigentskom palicom Igora Bergama dovodi kvalitetna imena iz cijele regije u Šibenik, te festival Super Uho, koji se ove godine održao na Tvrđavi svetog Mihovila. Velika je šteta što je Šibenik, brendirajući se kao “grad festivala”, izgubio (barem na neko vrijeme) Terraneo, festival koji je bio kotač zamašnjak cijelog tog projekta (iako je zadnje dvije godine egzistiralo zamjensko događanje Terraneo summer break).

KP: Do aktiviranja ideje da se narančasta zgrada na Banju može koristiti, koje su prostore koristile udruge i na koji su se način financirale? Možete li nam ukratko predstaviti kronologiju prostora narančaste zgrade?

KP: Kako je tekao proces okupljanja udruga u narančastoj zgradi i dodjeljivanja prostora? Na koji je način ugovoreno korištenje i na koliko? Kakva je suradnja s Gradom? Postoji li mogućnost proširenja korisnika zgrade? 

V.L., M.K.: Grad Šibenik dao je “narančastu zgradu” na upravljanje udrugama mladih. Pri odabiru korisnika prostora u obzir je uzeto trajanje djelovanja udruge, broj njezinih članova, uključenost volontera u rad udruge, iskustvo u provedbi projekata financiranih od strane ministarstava i Europske unije, jasna definiranost plana i programa rada kao i financijskog plana za 2015. godinu, kao i vrsta aktivnosti udruge. Između Grada Šibenika i udruga mladih koje su zadovoljile kriterije na natječaju, potpisan je ugovor na godinu dana. Od tada u prostoru “narančaste zgrade” djeluju Savjet mladih grada Šibenika, Društvo sportske rekreacije “Sport za sve” 08 forca Šibenik, Udruga mladih Mladi u EU, Udruga Ardura i Šibenska udruga mladih (Š.U.M.). Suradnja s Gradom je jako dobra. Grad Šibenik sufinancirao je uređenje prostora s 50 000 kuna, dok je ostatak radova financiran uz pomoć članova udruga te donacijama. Mogućnost proširenja korisnika zgrade postoji pod uvjetom da novi korisnici zadovoljavaju uvjete navedene u natječaju. Sustavno radimo na formaliziranju Saveza udruga radi zagovaračkih aktivnosti i daljnjeg širenja inicijative.

KP: Trenutno u Hrvatskoj postoji više inicijativa koje lobiraju za osnivanje društveno-kulturnog centra. Razgovara li se u Šibeniku o društveno-kulturnom centru?

V.L., M.K.: Već godinama se najavljuje projekt uređenja Multimedijalnog centra za mlade u zgradi bivšeg kina Odeon, koji bi trebao biti od iznimnog značaja za kulturni život Šibenika. Multimedijalni centar bit će prostor u kojem će se organizirati svi kulturno-glazbeni događaji za mladu populaciju, ali i za ostale građane Šibenika, a trebali bi se održavati i javni skupovi, konferencije i kongresi te filmske projekcije. Ukupna vrijednost projekta je 11,12 milijuna kuna koje su podijeljene u faze po godinama sukladno osiguranim sredstvima proračuna Grada Šibenika i Ministarstva kulture. Ove, 2015. godine, Grad Šibenik je osigurao 1,2 milijuna kuna, a Ministarstvo kulture 700 000 kuna.

KP: Što će se dogoditi s narančastom zgradom ako zaživi planirani MKC u Odeonu? Hoće li zgrada ostati na korištenje udrugama? Čini li vam se da postoji mogućnost da udruge dobiju prostor kojim bi same upravljale, naravno uz financijsku potporu Grada?

V.L., M.K.: Ukoliko zaživi planirani MKC u Odeonu, udruge će napraviti sve kako bi svoja sjedišta zadržale u narančastoj zgradi. U tome bi slučaju ured i kancelarije ostale u sadašnjim prostorima, dok bi se u Odeonu organizirale tribine, koncerti, predavanja, izložbe itd. Želja je Odeon pretvoriti u mjesto okupljanja djelovanja kulturne scene mladih u Šibeniku. Gledano kroz dugoročnije razdoblje, zbog izrazitog turističkog potencijala narančaste zgrade (lokacija uz samu gradsku plažu Banj, idealni preduvjeti za pretvaranje u hotel/hostel) nije nemoguće da udruge u doglednoj budućnosti svoja sjedišta presele na neku drugu lokaciju. Grad Šibenik se, u tom slučaju, obvezao na nalaženje adekvatnog zamjenskog prostora za udruge, kako bi one mogle nesmetano funkcionirati.