<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>shein &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/shein/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Tue, 05 Dec 2023 14:59:30 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>shein &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Pucanje po šavovima</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/pucanje-po-savovima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 05 Dec 2023 14:48:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[andrew morgan]]></category>
		<category><![CDATA[dani održive mode]]></category>
		<category><![CDATA[ivana stećuk]]></category>
		<category><![CDATA[moda]]></category>
		<category><![CDATA[održiva moda]]></category>
		<category><![CDATA[shein]]></category>
		<category><![CDATA[tansy e hoskins]]></category>
		<category><![CDATA[the true cost]]></category>
		<category><![CDATA[zašiveno do bola]]></category>
		<category><![CDATA[zelena akcija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=60366</guid>

					<description><![CDATA[Skoro desetljeće nakon izlaska filma "The True Cost" i knjige "Zašiveno do bola", diskurs o brzoj modi i dalje ostaje jednako aktualan, podsjećajući nas na štetnost održavanja njenog ciklusa na životu.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><em>“</em>Oni se čak nisu ni oznojili, mi smo ti koji su se preznojavali hodajući tvornicom”,<em> </em>komentirala je uvjete tekstilnih radnica_ka <a href="https://www.tiktok.com/@itsdestene_">Destene Sudduth</a> u vlogu pri <a href="https://twitter.com/thisisnefertiti/status/1671991363997515776?t=j5UqL3kBn5m4rcyt0_Jj7w&amp;s=19">posjeti</a> kineskom “centru za inovacije” <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Shein">SHEIN</a>. U lipnju ove godine, niz manje poznatih influencera pozvan je na zajedničko putovanje s ciljem opravdavanja netom izašlih <a href="https://www.freedomunited.org/advocate/shein-fast-fashion/">glasina</a> o kršenju ljudskih prava, odnosno trgovine ljudima i prisilnog <a href="https://hrf.org/all-fabricated-sheins-influencer-trip-to-a-guangzhou-factory/">rada</a> u tvornicama modne kompanije SHEIN. Svaki od pozvanih influencera dokumentirao je posjet hvaleći profesionalnost, lakoću i sigurnost rada u <a href="https://www.youtube.com/watch?v=U4km0Cslcpg">SHEIN</a> krojačkim postrojenjima. Objavljeni je sadržaj ubrzo postao viralan uz niz popratnih video ili tekstualnih kritika na plaćenu propagandu.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Odabirom manje poznatih influencera kompanija im je pružila priliku za širi doseg pratitelja, pritom koristeći ono što <strong>Tansy E. Hoskins</strong> u <a href="https://kulturpunkt.hr/vijesti/teorija/feministicka-perspektiva-mode/">knjizi</a> <em>Zašiveno do bola: antikapitalistička knjiga mode</em> ističe kao iznimno važnu promjenu u brendiranju modnih kompanija – suradnju s pojedinačnim <em>online blogerima </em>koji kupcima pružaju veći osjećaj povjerenja prema reklamiranom proizvodu. Hoskins je kapitalističku kooptaciju (pasivnih) parasocijalnih odnosa koje gledatelji ostvaruju s <em>influencerima</em> ili drugim autorima <em>online</em> sadržaja u vidu preporuka opisala još 2014. godine.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Skoro 10 godina kasnije, situacija u brendingu i kampanjama modne industrije nije ništa bolja. Velike kompanije razvile su marketinške strategije koje prate razne progresivne politike &#8220;u trendu&#8221;, poput naglaska na održivosti ili reciklaži materijala, čime se šire na tržištu i neometano nastavljaju s hiperprodukcijom tekstila koji u brzom roku odlazi na smetlište. S time se složila i publika nakon nedavno održane projekcije filma <em>The True Cost</em> (2015.) režisera <strong>Andrewa Morgana</strong> u <a href="https://www.zelena-akcija.hr/hr">Zelenoj Akciji</a>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Projekcija filma <em>The True Cost</em> i predstavljanje tekstilne instalacije <strong>Ivane Stećuk</strong> održala se u okviru projekta <a href="https://www.zelena-akcija.hr/hr/vijesti/prvi-dani-odrzive-mode-u-hrvatskoj"><em>Dani održive mode</em></a> koji je provela Zelena akcija u Zagrebu, Splitu i Umagu. Cilj ove višetjedne manifestacije je ukazati na alternativne i manje štetne pristupe osmišljavanju i konzumaciji mode.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1734" height="1504" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/12/ivana-stecuk2.jpg" alt="" class="wp-image-60368"/></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><em>The True Cost</em> dokumentarni je film iz 2015. godine koji se bavi temom brze mode i njenog pogubnog utjecaja na ljudska prava i okoliš. U film su uključeni intervjui s osobama iz različitih ogranaka modne industrije s ciljem mapiranja zajedničkih, već široko poznatih problema poput iskorištavanja jeftine (ženske) radne snage, neplaćenog i nesigurnog rada, hiperprodukcije štetne za okoliš, neadekvatnog rješavanja toksičnog otpada i uništavanja prirodnih usjeva pri uzgoju biljaka za proizvodnju tekstila.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Među provedenim intervjuima ističe se onaj sa <strong>Shimom Akhter</strong>, radnicom u jednoj od tvornica tekstila u Dhaki. Radnice u Bangladešu nalaze se među najpotplaćenijima u svijetu. Akhter je ujedno i pokretačica sindikata u svojoj tvornici, a iz njenog svjedočanstva saznajemo o fizičkom okršaju s upravom i nesigurnim uvjetima rada protiv kojih se zajedno s drugim radnicama borila. Pokušaji sindikalnog udruživanja za poboljšane uvjete rada otežavaju državne politike u vidu zabrana, ušutkavanja i raznih ilegalnih akcija zbog profita koji bi multikompanije preseljenjem u države s još nižom razinom zakonske regulacije mogle odnijeti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U filmu se spominje i <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Rana_Plaza_collapse">tragedija</a> u Rana Plazi, izrabljivačkoj tvornici koja se 2013. godine urušila, a u nesreći je poginulo više od 1000 radnika_ca. Hoskins, koja se u filmu također kratko pojavljuje, u svojoj knjizi napominje da su radnice na dan urušavanja molile svoje nadređene da ne ulaze u zgradu zbog vidljivih strukturnih oštećenja na zgradi. Šefovi su njihove zamolbe ignorirali i prijetilii neisplaćivanjem mjesečnih plaća onima koje odbiju raditi. Da bi se ovakvi uvjeti rada diljem 4500 tvornica u Bangladešu sprječili, Hoskins ističe “potrebna je suma od 3.5% osobnog bogatstva svakog člana obitelji Walton”, koja posjeduje multikompaniju Walmart čija se proizvodnja tekstila također odvijala u Rana Plazi.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1734" height="1522" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/12/ivana-stecuk.jpg" alt="" class="wp-image-60370"/></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Zbog određenog ustručavanja od eksplicitnog povezivanja navedenih problema s kapitalističkim načinom proizvodnje, <em>The True Cos</em>t ostaje nedorečen, pogotovo u usporedbi s ranije spomenutom knjigom <em>Zašiveno do bola</em> Tansy Hoskins. No bez obzira na nedostatke, film uspješno mapira problematične točke modne industrije i zbog toga može poslužiti kao dobar uvod u temat.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako bi probleme poput hiperprodukcije i prekomjerne konzumacije iznesene u filmu nastojali popraviti u lokalnom kontekstu, <strong>Ana-Marija Mileusnić </strong>iz Zelene akcije navela je važnost izgradnje alternativnih mreža i pristupa modi poput buvljaka razmjene i radionica prerade tekstila. Na tom se tragu nastavlja ostatak manifestacije čija je iduća aktivnost održiva modna revija na kojoj će, uz sudionike_ce, prisustvovati Ivana Stećuk i njene tekstilne instalacije u obliku nametnika koji brzoj modi poručuju <em>Tick off</em>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
