sff – Kulturpunkt

Plakat kao umjetnička forma

Ivana Pejić — Fri, 14 Sep 2018 08:56:36 +0000

U splitskom Salonu Galić, u ponedjeljak 10. rujna otvorena je izložba Plakati Splitskog filmskog festivala 1996.-2018 prema kustoskoj koncepciji povjesničarke umjetnosti Anite Smolčić.

Splitski filmski festival najdugovječniji je festival takve vrste u Hrvatskoj, a važan dio njegove dvadesetogodišnje povijesti čini i pomno građen vizualni identitet. Plakate i kataloge za festival osmišljavali vodeći suvremeni umjetnici hrvatske i međunarodne likovne scene – Gorki Žuvela, Alem Ćurin, Duje Škaričić, Joško Buljanović, Neli Ružić i dr. Iako je plakat kao umjetnička forma često odvojen od identiteta autora, ova izložba “služi vraćanju glasa onim autorima koji su na svoj način obilježili povijest festivala i pridonijeli njegovoj neupitnoj kvaliteti i značaju”.

Izložba ostaje otvorena do 17. rujna 2018.

O emancipaciji i perspektivama nove ljevice

Vatroslav Miloš — Thu, 19 May 2011 09:49:42 +0000

U 19 sati u kinu Europa održat će se promocija knjige Zbogom, gospodine Socijalizam! talijanskog marksista i političkog filozofa, jednog od vodećih suvremenih ljevičara – Antonija Negrija. Knjiga je sastavljena od razgovora što ih je s Negrijem vodio filozof Raf Scelsi, a forma dijaloga daje joj izuzetnu protočnost. Na postavljena pitanja – vrijeme poslije Hladnoga rata i pada boljševičkog tipa ljevice, doba ratova, globalizma i neoliberalizma, promašaja socijaldemokracije – Negri britko i nadahnuto nudi odgovore ne samo o perspektivama nove ljevice nego i o društvenoj transformaciji koja je danas moguća možda i više nego ikada ranije. Negrijeva promišljanja temelje se na marksizmu, ali za razliku od starih marksista on se ne poziva na prošlost, već je itekako „nastanjen“ u današnjem vremenu. Navješćujući sumrak socijaldemokracije, Negri snažno brani mogućnosti društvene transformacije i moglo bi se reći da je Slavoj Žižek u pravu kad ga naziva “guruom postmoderne ljevice”. Raspravu s Negrijem povodom promocije knjige vodit će Srećko Horvat.

Program danas završava predavanjem Davida Harveya, istaknutog profesora antropologije u New Yorku, jednog od vodećih društvenih teoretičara te ujedno najcitiraniji akademski geograf na svijetu. Predavanje na temu Emancipacija od čega i koga? održat će se u 21 sat u kinu Europa. Povijest emancipacije često je vrlo specifična pa tako govorimo o emancipaciji robova, kolonijalnih subjekata, žena, lezbijki i gejeva, radnika i tako dalje. U praksi, tu se emancipaciju često konceptualizira kao onu koja daje odnosno priznaje prava shvaćena u liberalnim buržoaskim okvirima. No, što ako su, kao što je tvrdio Marx, ključni problem upravo dotična buržoaska prava? Što ako, kao što kaže stara izreka, ispadne da ne postoji ništa što je više nejednako od jednakog tretmana nejednakih? Tko je onda neprijatelj od kojega se moramo emancipirati i što točno moramo potraživati u ime borbe za emancipaciju? To je problem kojime se potrebno pozabaviti u ime organizirane antikapitalističke borbe.

Odabrane ulomke iz knjige Zbogom, gospodine Socijalizam! možete čitati ovdje, a intervju koji je Harvey dao Kulturpunktu povodom gostovanja na konferenciji Nedovršene modernizacije pročitajte ovdje.

Izvor: SFF / Na fotografiji: Antonio Negri

Krize kapitalizma, ljevice i zdravog razuma

Antonija Letinić — Mon, 16 May 2011 09:52:44 +0000

Predavanje Samira Amina, politologa i ekonomista, pod naslovom Putanje historijskog kapitalizma na programu je u ponedjeljak, 16. svibnja u 20 sati. Reagirajući na prvu dugu krizu historijskog kapitalizma (1875–1950), narodi periferije započeli su sa samooslobođenjem i mobilizacijom pod zastavama socijalizma (Rusija, Kina, Vijetnam, Kuba) ili nacionalnog oslobođenja, koje su u različitoj mjeri bile povezane s naprednim socijalnim reformama. Od 1917. pa do trenutka kada je “projekt Bandung” (1955–1980) izgubio na snazi te do kolapsa sovjetizma 1990, to su bile inicijative koje su tada dominirale scenom. Prvi val buđenja naroda periferije istrošio se iz mnogo razloga: uslijed svojih vlastitih unutarnjih ograničenja i proturječja te zbog uspjeha imperijalizma u pronalaženju novih načina dominiranja svjetskim sistemom. Usprkos tomu, kapitalizam je pretrpio i drugu, dugu krizu koja je započela 1970-ih godina, točno stotinu godina nakon prve. Na površinu je izbila nova epoha kaosa, ratova i revolucija. U ovoj situaciji, drugi val buđenja nacija periferije (koji je već bio započeo) sada odbija dopustiti kolektivnom imperijalizmu Trojstva (SAD-a – Europe – Japana) da zadrži svoje dominantne položaje ikako drugačije osim putem vojne kontrole planeta. Druga, duga kriza kapitalizma prelazi 2008. u novu fazu. Nasilni međunarodni sukobi započeli su i već su vidljivi. Hoće li, utemeljeni na antiimperijalističkim stavovima, uspjeti osporiti dominaciju poopćenih povlastica?

Dok Amin analizira krize kapitalizam, Bauman zdvaja nad ljevicom. Predavanje pod naslovom Ima li budućnost ljevicu? Zygmunt Bauman, sociolog i jedan od začetnika koncepta postmodernizma, održat će u utorak, 17. svibnja u 19 sati. Bauman izražava duboku sumnju u socijal-demokrate i njihovu predodžbu “dobrog društva” za koje se vrijedi boriti, barem ne u dijelu svijeta koji mi nastanjujemo. Desnica je ta koja je, uz suglasnost ljevice, preuzela neospornu diktaturu nad političkim programom. Desnica je ta koja odlučuje što je popularno, a što nije, što se može izgovoriti, a što treba/mora (p)ostati neizgovoreno. Desnica je ta koja, s povlađivanjem ljevice, povlači liniju koja razdvaja moguće od nemogućeg i na taj je način rečenicu Margaret Thatcher o tome kako ne-postoji-alternativa učinila samoostvarujućom za sebe…

Nakon Baumana, u 21 sat, slijedi predavanje Slavoja Žižeka Situacija je katastrofalna, ali nije ozbiljna. Žižek priziva anegdotu o razmjeni telegrama između njemačke i austrijske vojne središnjice usred Prvoga svjetskog rata: Nijemci su poslali poruku koja je glasila “Ovdje, na našoj strani fronte, situacija je ozbiljna, ali nije katastrofalna” na što su Austrijanci odgovorili: “Kod nas je situacija katastrofalna, ali nije ozbiljna”. Svi znamo da je na pomolu katastrofa – ekološka, socijalna – no nekako je ne možemo shvatiti baš ozbiljno. U psihoanalizi se takav stav naziva fetišističkim poricanjem: Znam vrlo dobro, ali… (ne vjerujem doista u to), a takav je rascijep jasan znak materijalne snage ideologije koja nas tjera da odbijemo ono što vidimo i znamo. Kako smo završili tu gdje jesmo? I koji su izgledi radikalne emancipacijske akcije u svjetlu takvih teškoća.

Sva predavanja održavaju se u Kinu Europa.

sff – Kulturpunkt

Plakat kao umjetnička forma

O emancipaciji i perspektivama nove ljevice

Izvor: SFF / Na fotografiji: Antonio Negri

Krize kapitalizma, ljevice i zdravog razuma

Izvor: SFF / Na fotografiji: Slavoj Žižek