U petak, 5. studenog u 18 sati u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti održava se promocija posebnog broja časopisa OEI posvećenog vizualnoj i konkretnoj poeziji u Jugoslaviji od 1968. do 1983. godine. U promociji će sudjelovati gostujući urednik broja Sezgin Boynik te urednici i izdavači Jonas (J) Mangusson i Cecilia Grönberg.

Navedeni svezak, naslovljen Sickle of Syntax and Hammer of Tautology: Concrete and Visual Poetry in Yugoslavia, 1968–1983, prvi je pregled produkcije vizualne i konkretne poezije u socijalističkoj Jugoslaviji između 1968. i 1983. na engleskom jeziku. Primjere konkretne poezije objavljivane u časopisima koji su i u svoje vrijeme imali veliku nakladu, poseban broj časopisa OEI te poetske eksperimente tumači kao organski povezane s društvenim pokretima, kritičkim teorijama i mladenačkim kulturnim revolucijama. Sezgin Boynik, gost urednik, govorit će o konkretnoj i vizualnoj poeziji u Jugoslaviji i njezinu neuobičajenom i kompleksnom razvoju, s naglaskom na organizacijske i polemičke aspekte.

Svezak tematski ubuhvaća rane godina pokreta OHO i njihove kompleksne teorije o riječima i stvarima, intervju s Rastkom Močnikom o programiranoj umjetnosti i političkom formalizmu, militantne polemike Gorana Babića, kontradikcije signalističkog pokreta, subjektivne strukturalne instrumente Judite Šalgo, zaumne eksperimente Jovana Despotova, detektivske metatekstove Slavoja Žižeka, poetske studije samoupravljanja Vujice Rešin Tucića, feminističku historizaciju škole eksperimentalnog pjesništva u Ažinu te demokratizaciju vizualne poezije u publikaciji i izložbi Westeast. Uz brojnu drugu građu, koja je prvi put prevedena na engleski jezik i okupljena u jednom izdanju, tu je i izbor iz posebnih brojeva časopisa poput Pitanja, Problemi, Ulaznica, Dometi, Delo, Koraci, Vidik i Pegaz, posvećenih konkretnoj i vizualnoj poeziji.

U drugom će dijelu promocije Jonas (J) Magnusson i Cecilia Grönberg, izdavači i urednici časopisa OEI, govoriti o povijesti i uredničkoj politici časopisa te predstaviti posljednji broj (OEI # 92-93) pod nazivom Lettrist Corpus: The Complete Magazines (1946–2016), odnosno prvu sveobuhvatnu publikaciju o letrističkim časopisima koji je uredio Frédéric Acquaviva, pisac, kustos i umjetnik. U tom su svesku sabrani i kontekstualizirani svi brojevi ukupno 119 časopisa objavljenih između 1946. i 2016. a koji su bili ili izravno uključeni ili povezani s letrizmom  – interdisciplinarnim i dinamičnim avangardnim pokretom koji je potekao iz Francuske i čije su izdavačke avanture i težnje još gotovo nepoznate, ne samo široj publici.

OEI je časopis iz Stockholma posvećen onome što nastaje onkraj raznih disciplina – eksperimentalnim oblicima mišljenja kao i kolažiranju i povezivanju poezije, vizualnih umjetnosti, filozofije, filma i dokumenata; kritičkim istraživanjima i mapiranjima, uredničkim projektima, ne-afirmativnom pisanju, novim ekologijama i alternativnim historiografijama.

OEI izlazi od 1993., a uređuju ga i izdaju Jonas (J) Magnusson i Cecilia Grönberg.

Cilj kojem tekstovi okupljeni u časopisu teže, pokušaj je sagledavanja političnost performansa kao aspekta te umjetničke prakse koji se odnosi na načine na koje ona djeluje i intervenira u javnoj sferi, u vezi s raspravama i sukobima oko sljedećih pitanja: subjekata i objekata koji u njoj sudjeluju; raspodjele mjesta i moći među njima, kao i ideoloških diskursa koji oblikuju zajednički simbolički i osjetilni poredak društva, a koji utječe na njegove materijalne strukture i podjele. Novi broj TkH-a u službi je poticanja kritičkog i analitičkog promišljanja jedne široke i složene mreže političnosti, kao aspekta koji odlikuje baš svaki performans – bio on navodno političan ili apolitičan, transformativan ili pokoran, rezistentan ili saučesnički – kao društveni događaj koji se odvija u javnoj sferi. 

Časopis TkH izlazi i na engleskom jeziku. Devetnaesti broj, kao i prethodne brojeve, možete pronaći ovdje.

Izvor: TkH

Vraćajući se na centralne elemente Marxovih ranih radova, autori Praxisa formuliraju oštru kritiku “mehanicističkog determinizma” i teorije odraza “sovjetskog marksizma”. Nasuprot toj vladajućoj struji unutar “stare” i institucionalizirane ljevice, Praxisovci stavljaju fokus na kreativne potencijale pojedinca i problematiku otuđenja. Konferencija se bavi distinktivnim obilježjima “Praxis-filozofije” i pitanjem u kojem je odnosu ona bila s tadašnjim međunarodnim  diskusijama. Tim aspektom nasljeđa bave se izlaganja Ankice Čakardić, Thomasa Seiberta, Hrvoja Jurića, Michaela Koltana, Matthiasa Istvána Köhlera, Katarzyne Bielińske, Thomasa Flierla, Nenada Stefanova i Dušana Markovića.

Filozofija je interpretirana kao nužno “intervernirajuća znanost” koja aktivno i neposredno djeluje u društvu i društvenim zbivanjima. Nasuprot tome stajao je sistem koji je upravo “intervernirajuću znanost” tretirao kao državnog neprijatelja. Iz toga proizlazi pitanje kako se taj kontradiktorni odnos ispoljavao u jugoslavenskom slučaju i na temelju čega se predstavljao kao politički razorna snaga za vladajuću elitu? Zanimljiv i kompliciran odnos idejnog zajedništva jugoslavenske lijeve filozofije i službenih političkih proklamacija vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije osvijetlit će izlaganja Darka Suvina, Ane Dević, Luke Bogdanića i diskusija samih aktera Korčulanske ljetne škole koju će moderirati Petar Milat.

Na polju kulture i umjetnosti razdoblje šezdesetih godina jest burno i inovativno. Naročito kazalište i jugoslavenski film doživljavaju plodan i kreativan period djelovanja. U okviru konferencije postavlja se pitanje o međuovisnosti teorijsko-političkih problematizacijâ filozofije i novih umjetničkih koncepata što su se, primjerice, javljali u tzv. “crnom valu” jugoslavenskog filma. Način na koji filozofske debate ulaze u umjetnost, koje teme se obrađuju i kako se scenski predstavljaju analizirat će Krunoslav Stojaković, Branka Ćurčić, Gal Kirn, Sezgin Boynik i Želimir Žilnik.

Konferencija će se održati od 13. do 16. listopada u dvorani renoviranog korčulanskog Centra za kulturu u kojem je inače i zasjedala Korčulanska ljetna škola. Detaljan program skupa i  tekstove pojedinih sudionika konferencije možete pronaći ovdje.

Izvor: RL Stiftung / Na fotografiji: Herbert Marcuse na Korčuli

Vraćajući se na centralne elemente Marxovih ranih radova, autori Praxisa formuliraju oštru kritiku “mehanicističkog determinizma” i teorije odraza “sovjetskog marksizma”. Nasuprot toj vladajućoj struji unutar “stare” i institucionalizirane ljevice, Praxisovci stavljaju fokus na kreativne potencijale pojedinca i problematiku otuđenja. Konferencija se bavi distinktivnim obilježjima “Praxis-filozofije” i pitanjem u kojem je odnosu ona bila s tadašnjim međunarodnim  diskusijama. Tim aspektom nasljeđa bave se izlaganja Ankice Čakardić, Thomasa Seiberta, Hrvoja Jurića, Michaela Koltana, Matthiasa Istvána Köhlera, Katarzyne Bielińske, Thomasa Flierla, Nenada Stefanova i Dušana Markovića.

Filozofija je interpretirana kao nužno “intervernirajuća znanost” koja aktivno i neposredno djeluje u društvu i društvenim zbivanjima. Nasuprot tome stajao je sistem koji je upravo “intervernirajuću znanost” tretirao kao državnog neprijatelja. Iz toga proizlazi pitanje kako se taj kontradiktorni odnos ispoljavao u jugoslavenskom slučaju i na temelju čega se predstavljao kao politički razorna snaga za vladajuću elitu? Zanimljiv i kompliciran odnos idejnog zajedništva jugoslavenske lijeve filozofije i službenih političkih proklamacija vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije osvijetlit će izlaganja Darka Suvina, Ane Dević, Luke Bogdanića i diskusija samih aktera Korčulanske ljetne škole koju će moderirati Petar Milat.

Na polju kulture i umjetnosti razdoblje šezdesetih godina jest burno i inovativno. Naročito kazalište i jugoslavenski film doživljavaju plodan i kreativan period djelovanja. U okviru konferencije postavlja se pitanje o međuovisnosti teorijsko-političkih problematizacijâ filozofije i novih umjetničkih koncepata što su se, primjerice, javljali u tzv. “crnom valu” jugoslavenskog filma. Način na koji filozofske debate ulaze u umjetnost, koje teme se obrađuju i kako se scenski predstavljaju analizirat će Krunoslav Stojaković, Branka Ćurčić, Gal Kirn, Sezgin Boynik i Želimir Žilnik.

Konferencija će se održati od 13. do 16. listopada u dvorani renoviranog korčulanskog Centra za kulturu u kojem je inače i zasjedala Korčulanska ljetna škola. Detaljan program skupa i  tekstove pojedinih sudionika konferencije možete pronaći ovdje.

Izvor: RL Stiftung / Na fotografiji: Herbert Marcuse na Korčuli