Serov se potkraj 2016. godine obratio najistaknutijim svjetskim grafičkim dizajnerima s prijedlogom da mu “grubim jezikom plakata” daju osobnu ocjenu onoga što se dogodilo u Rusiji prije sto godina. Istovremeno je raspisao i objavio otvoreni međunarodni natječaj koji se načelno provodio bez obilježja ideološke tendencije, bez navođenja bilo kakvih smjernica, prosudbi ili opredjeljenja koja bi se mogla postaviti u njegov naziv. Svatko je zasebno mogao odlučiti kako protumačiti “svemirski potres”: kao polet u budućnost ili najveću tragediju ruske i svjetske povijesti? 

Na plakatima projekta 1917. – 2017. prikazan je najširi raspon vizualnih iskaza. Nije zanemariva ni činjenica da su umjetničke slike već po svojoj prirodi višeznačne i višeslojne. Sve u svemu, pokazalo se da većina dizajnera i umjetnika iz najrazličitijih zemalja,  negativno doživljavaju i revoluciju 1917. godine i samog V. I. Lenjina. 

Prema istraživanju “Slike stogodišnjice revolucije u Rusiji i svijetu” tek 4 posto radova iz Rusije i 8 posto iz drugih zemalja daju pozitivnu ocjenu revolucije. Istovremeno joj 72 posto plakata iz Rusije i 57 iz drugih zemalja daje ocjenu koju autori istraživanja svode na stav: “Revolucija je užas”.

Otvorenje izložbe je 6. rujna u 18 sati u Galeriji Matija.