Prvi dan Disperzija otvara se u 10 sati kratkim uvodom a u 10.30 slijedi predavanje Ante Jerića, Kratka povijest pažnje. Na njemu će Jerić razložiti povijest ljudske pažnje, od čovjekolikih majmuna sve do medijskih algoritama, polazeći od radova Michaela Tomasella, Josepha Henricha, Jonathana Bellera i Yvesa Cittona. 

U 11.30 uslijedit će prvo filmsko predavanje – Loopovi digitalne pažnje u selekciji filmologa i umjetničkog ravnatelja međunarodnog festivala kratkog filma Vienna Shorts Maxa Bergmanna. Uz niz primjera različitih filmskih postupaka iz 21. stoljeća, među kojima su računalne tehnologije, pogreške u slici ili narativne prilagodbe nelinearnoj prirodi interneta, predavanje će pokazati kako se film može pozicionirati uslijed nekontroliranih tehnoloških promjena.

U poslijepodnevnom dijelu seminara kazališna i izvedbena umjetnica Barbara Matijević predstavit će svoj dugoročni projekt Laboratorij pažnje, koji pažnji pristupa kao kolektivnoj praksi i činu političkog otpora industriji goleme tehnološke i financijske moći.

Za kraj dana, u 16 sati, održava se filmski program prema izboru Sarajevskog filmskog festivala, pod nazivom Pažnja kao djelovanje, u kojem se se prikazuju svi aspekti pažnje kao aktivni kognitivni i perceptivni proces.

Drugi dan Disperzija otvara u 10 sati pisac i kustos Federico Windhausen, ujedno i član ovogodišnjeg velikog žirija, filmskim predavanjem naslovljenim Stani, gledaj i slušaj. U njemu će istražiti načine na koje audiovizualni mediji usmjeravaju, vode i zadržavaju našu pažnju, obuhvaćajući filmove razigranog, a i didaktičnog karaktera.

Julian Hanich, profesor filmskih studija na Sveučilištu u Groningenu, u 12 sati održat će predavanje Bez ometanja: o obećanju duboke pažnje u kinu. U njemu će zagovarati trajnu važnost kina kao vitalne kulturne prakse i društvene institucije, posebice u doba sve raspršenije pažnje.

U 14 sati bit će prikazan filmski program Disperzije prema izboru Festivala 25 FPS.

Ulaz na sve programe je slobodan, a programi se izvode na englekom jeziku.

Više detalja pronađite ovdje.

Polazeći od pitanja kako danas percipiramo pokretne slike, seminar Disperzije će kroz predavanja, razgovore, filmske programe i radionicu otvoriti prostor za razmišljanje o pažnji kao estetskom, tehnološkom, društvenom i političkom fenomenu. Seminar se posebno bavi odnosom između eksperimentalnog filma, umjetničkog filma, digitalne kulture i suvremenog gledateljskog iskustva, ali i širim pitanjem uvjeta u kojima slike danas nastaju, cirkuliraju i privlače ili gube našu pažnju.

Među gostima seminara su povjesničar filma, kustos i predavač Federico Windhausen, priznati međunarodni istraživač eksperimentalnog filma i urednik nadolazećeg prijevoda publikacije Priručnik za eksperimentalni film; Julian Hanich, profesor filmskih studija na Sveučilištu u Groningenu, čiji se rad bavi filmskom estetikom, emocijama, fenomenologijom filma i kolektivnim iskustvom kina; Max Bergmann, istraživač i umjetnički direktor festivala Vienna Shorts, čiji su interesi vezani uz nelinearno pripovijedanje, digitalni film i internetsku kulturu; Hana Samaržija, književna i filmska kritičarka, politička epistemologinja i prevoditeljica, koja će se u svom izlaganju baviti pitanjem pažnje, nasilja i medijatiziranih slika.

Radionicu u sklopu seminara vodit će Barbara Matijević, kazališna umjetnica čiji rad istražuje digitalnu kulturu, internetske fenomene i načine na koje suvremene tehnologije oblikuju tijelo, izvedbu i društvenu imaginaciju.

Seminar je prvenstveno namijenjen studenticama i studentima filma, umjetnosti, humanističkih i srodnih područja, kao i svima koji žele produbiti svoje razumijevanje suvremenih pokretnih slika, upoznati kolege iz drugih sredina i sudjelovati u otvorenom dijalogu s gostujućim predavačima, umjetnicima i festivalskim gostima.

Odabranim polaznicama i polaznicima Festival osigurava smještaj i sudjelovanje u festivalskom programu od 22. do 26. rujna. Rok za prijavu sudionika kojima je potrebno osigurati smještaj je 31. srpnja putem poveznice.

Novi naručitelji su model umjetničke produkcije koji građanima_kama omogućuje da kao pojedinci ili grupa naruče umjetničko djelo za javni prostor svoje zajednice. Uz pomoć educiranog medijatora_ice definiraju narudžbu, nakon čega medijator_ica predlaže umjetnika_cu za suradnju. Kroz razgovor s naručiteljima_cama umjetnik_ca razvija rješenje za koje se, kada bude usvojeno od strane svih uključenih, zajednički traže sredstva za realizaciju.

Kroz kombinaciju predavanja, radionica i praktičnog rada, polaznici_e će steći znanja i vještine medijacije u kulturi, upoznati metodologiju Novih naručitelja te naučiti kako razvijati vlastite projekte u suradnji sa zajednicom. Seminar je namijenjen osobama koje djeluju u polju vizualnih i izvedbenih umjetnosti (kustosima_cama, edukatorima_cama, producentima_cama), kao i studentima_cama i svima ostalima zainteresiranima za realizaciju kulturnih i umjetničkih programa u suradnji s građanstvom. Po završetku seminara polaznici_e će dobiti potvrdu o sudjelovanju.

Seminar se održava u dva bloka, od 13. do 15., te 21. i 22. svibnja od 13 do 15 sati u prostoru Pučkog otvorenog učilišta Zagreb.

Prijave za sudjelovanje se vrše do ponedjeljka, 20. travnja putem online obrasca.

Više detalja pronađite ovdje.

Riječ je o međunarodnom seminaru koji će kroz tri studije slučaja otvoriti raspravu o kvartovskim muzejima, odnosu baštine i kolonijalizma te očuvanju naslijeđa radničkog stanovanja. Predstavit će se beogradski Muzej afričke umetnosti, L’AMuLoP (Udruženje za muzej javnog stanovanja šireg pariškog područja) te milanski Muzej zajednice MUBIG.

Muzej afričke umetnosti u Beogradu otvoren je 1977. te je prvi i jedini muzej u regiji posvećen isključivo kulturama i umjetnostima afričkog kontinenta. “S obzirom na povijest njegovih zbirki i izložbenih praksi, jedinstveni je primjer etnografsko-umjetničkog muzeja proizašlog iz pokreta Nesvrstanih”, stoji u najavi. L’AMuLoP je pariška udruga koja radi na muzejskom projektu posvećenom društvenom stanovanju i povijesti radništva i radničke svakodnevice u predgrađu sjevernog Pariza, a želi doprinijeti afirmaciji radničkog naslijeđa koje se u dominantnim narativima i institucijama često zanemaruje i diskreditira. MUBIG je projekt Muzeja zajednice pokrenut 2020. u milanskoj radničkoj četvrti Greco, a cilj mu je “suprotstaviti se previsokim cijenama najma u gentrificiranom gradu kao što je Milano, u kojem je jaz između siromašnih i bogatih sve naglašeniji”, navode organizatori.

Seminar je dio Praktikuma za angažirani pristup baštini, a organiziran je u okviru projekta Mikropolitike: Čija baština? Muzeji, arhivi i društveni angažman koji podržavaju Gradski ured za kulturu i civilno društvo grada Zagreba i Ministarstvo kulture i medija RH te Muzej susjedstva Trešnjevka.

Prijave nisu potrebne i program je besplatan, a odvija se na engleskom jeziku. Više informacija potražite ovdje.

Prvo uvodno predavanje održat će se u petak 24. studenog 2023. u 16h u Kino klubu Split, Ulica slobode 28 (Dom mladih). Program je besplatan i svi su dobrodošli.

Rino Efendić autor je brojnih izložbi fotografija, uličnih akcija, zvučnih instalacija… Izlagao na preko deset samostalnih te na nizu skupnih izložbi. Uz to je i organizator i predavač na više javnih filmskih i obrazovnih programa (Likovna kultura za građane prema predavanjima Radovana Ivančevića, Mala škola fotografije, Godina dana filma – Biblioteka Šižgorić Šibenik). Bio je dugogodišnji profesor fotografije u Školi likovnih umjetnosti, i suosnivač je udruge KVART, organizacije koja se bavi promicanjem suvremene umjetnosti i kulture.

Prijave se primaju putem obrasca i otvorene su do 23. studenog. 

Poziv je namijenjen umjetnicima_cama iz Hrvatske ili s boravištem u Hrvatskoj (uključujući i umjetnike_ce koji_e imaju boravište u partnerskim zemljama) zainteresiranima za temu medijske prisutnosti i razvoj karijere, svih dobi i disciplina, a posebno onima koji smatraju svoj položaj iz nekog razloga nepovoljnim i otežavajućim (jer npr. pripadaju nekoj manjini, bilo etničkoj ili društvenoj, suočeni su sa smanjenim fizičkim ili financijskim mogućnostima, imaju status migranta, itd.). Odabrani umjetnici_ce bit će obaviješteni o rezultatima poziva najkasnije do 10. studenog 2023.

Na temelju prijava iz oba kruga CHC će odabrati do 20 umjetnika_ca koji_e će biti dio hrvatskog tima (NAT). Unutar tima, odabrani umjetnici_ce će se povezivati kroz mjesečne sastanke te razmjenjivati ideje i dobre prakse međusobno, ali i s umjetnicima_cama iz drugih zemalja partnera na projektu (Finske, Italije, Malte, Slovačke i Španjolske). 

Nadalje, članovi tima umjetnika imat će priliku sudjelovati u jednodnevnim online seminarima i višednevnim radionicama u partnerskim zemljama koje će biti raspoređene tijekom tri godine projekta. Teme seminara i radionica su Media & Art, Online Media & Digital Storytelling, Social Media & Media Readership, Future Media i Media & Professional Identity. 

Umjetnicima_cama odabranima za sudjelovanje u radionicama troškovi su u potpunosti pokriveni. Sudjelovanje u jednoj od radionica omogućuje i prijavu na dvomjesečnu umjetničku rezidenciju u jednoj od partnerskih zemalja, uz umjetnički honorar. Na kraju projekta organizirat će se simultana multimedijalna izložba u 6 europskih zemalja, na kojoj će svi umjetnici_ce iz nacionalnih timova imati priliku izlagati. 

Detaljnije informacije o projektu pronađite na web stranici PMP-a, a za sva pitanja obratite se Platformi CHC na mail.

Prijave su otvorene do 15. listopada, a prijavnica je dostupna na sljedećem linku. 

“Program Mikropolitike 2023: Čitati (povijest) umjetnost(i) feministički sastoji se od jednodnevnog internacionalnog diskurzivnog seminara, kojim će se pokušati osvijetliti lokalni i internacionalni procesi i dosezi feminističkih strategija u vizualnim umjetnostima, kao i u povijesti umjetnosti. U lokalnom se kontekstu vizualne umjetnosti nerijetko interpretiraju isključivo na formalno-stilskoj razini i analiziraju kao ahistorijska, autonomna praksa. U toj konstelaciji feministička čitanja (povijesti) umjetnost(i) sustavno su marginalizirana i diskreditirana, između ostalog, zbog metodologijâ koje uporišta pronalaze u interdisciplinarnim, horizontalnim i dekolonijalnim pristupima.

Ovim će se programom stoga pokušati osvijetliti procesi, izazovi i dosezi feminističke epistemologije na različitim lokalnim i internacionalnim studijama slučaja. Njegov je cilj proizvodnja novih znanja i uvida u smjeru nadomještanja propusta kurikuluma javnih obrazovnih ustanova, s ambicijom stvaranja kontrapunkta reprodukciji anakronizama i diskriminatornih, imperijalističkih narativa. Jednodnevni internacionalni diskurzivni seminar sastoji se od devet predavanja umjetnica, kustosica, istraživača, stručnjakinja i znanstvenica kojima će se spomenuta problematika obraditi u tri tematske sesije naslovljene Feministička čitanja: obrazovne politike – metodologije – studije slučaja”, piše Petra Šarin, gošća urednica.

Seminar je besplatan i otvoren svim zainteresiranima bez prethodne najave. Linkovi za predavanja koja se mogu pratiti i online bit će dostupni na Facebook i web stranicama BLOK-a od ponedjeljka 29. svibnja.

Kako u uvodniku mikropolitičkog seminara piše urednica programa Sanja Horvatinčić, naslovna sintagma posuđena je od povjesničara Iana J. Robertsona koji baštinu definira kao “kolektive i pojedince – i njihov smisao nasljeđivanja prošlosti te pronalaženje načina da takvo razumijevanje procesa provede u praksi”. Ideja baštine odozdo (heritage from below), pojašnjava Robertson, polazi od činjenice da, iako nije riječ o financijski neovisnom procesu, “postoje oblici korištenja prošlosti u sadašnjosti koji su tek minimalno uvjetovani ekonomijom i koji, kao takvi, mogu služiti kao kulturna sredstva protu-hegemonijskih praksi”. 

“Njegova kritika suvremene akademske produkcije vezane uz teoriju i analizu baštine polazi pak od pretpostavke da je ona u najvećem broju slučajeva ‘zavedena nacionalističkim, hijerarhijskim, komercijalnim i turistički usmjerenim perspektivama onih manifestacija baštine koje čine mainstream i konstituiraju hegemonijski diskurs’. Kroz izlaganja okupljena na ovom seminaru vidjet ćemo kako se pristajanje uz ovakva i srodna kritička tumačenja baštine manifestira u različitim europskim sredinama i kroz različite discipline koje se tradicionalno bave tumačenjem i medijacijom znanja o kulturama prošlosti (arheologija, povijest umjetnosti, muzeologija) te kako je u uvjetima neoliberalnog kapitalizma moguće misliti baštinu odozdo”, piše Horvatinčić.

Nakon seminara, u nedjelju, 30. rujna slijedi organizirani grupni terenski posjet Drežnici i okolnim selima te memorijalnom kompleksu na lokaciji vojno-partizanske bolnice br. 7 na Maloj Javornici. 

Predbilježbe za terensku posjetu šalju se mailom, najkasnije do 25. rujna. Zbog ograničenog broja mjesta prednost ima publika seminara.

“Za svrhe ovog jednodnevnog seminara termin infrastrukture pokušali smo “primijeniti” na polje kulture, odnosno proizvodnje u kulturi i umjetnosti koji su često (zajedno sa obrazovanjem, znanošću, socijalnom skrbi) ostajali izvan uskog poimanja infrastrukture kao tek fizičke mreže koja nam olakšava život, omogućuje bržu razmjenu i efikasniju komunikaciju. Pitanje, koje smo si stoga kao polazište seminara postavili, glasi: kako su sve ove transformacije i dinamike utjecale na polje kulture i njenu osnovnu infrastrukturu – prostor? Na koji se način transformacija organizacije rada odrazila na kulturnu proizvodnju, a onda i upravljanje prostorom? Je li država kao upravljač infrastrukturom “završena priča” ili sudionik u novim upravljačkim mehanizmima vođenim porivima racionalizacije s iracionalnim efektima? Na koji način su svi ovi procesi vidljivi u kontekstima koji nisu više “zajednički” zadnjih 27 godina? Cilj seminara je da kroz različite formate (predavanje, razgovore, izvedbene forme) otvorimo aspekte “infrastrukturnog” promatranja kulture kao polazišta za buduće nadgradnje”, najava je organizatora seminara, [BLOK] – Lokalne baze za osvježavanje kulture i Marija Kikaša.

Program seminara Infrastrukture kulture koji će se održati u Bazi, 11. studenog, od 12 do 21 sat, uključuje uvod Marija Kikaša, predavanja Lidije Krienzer-Radojević, Miloša Miletića (Dom kulture Studentski grad), Izidora Baršija (Tvornica Rog), Ines Tanović (Ja sam muzej), Mile Pavićević te zaključni razgovor i diskusiju u kojoj sudjeluju Marta Kiš (Kultura promjene SC-a Zagreb), Ivana Rončević i Ana Jelušić (Plenum Zagrebačkog plesnog centra), a moderira Mario Kikaš. 

Detalje potražite ovdje.

Završni seminar okuplja istraživanja koja će biti okupljena i objavljena u tematskom broju časopsa za izvedbene umjetnosti Frakcija. Nakon tematskog broja Umjetnički rad u doba štednje koji je pokušao artikulirati početne korake materijalističke analize kroz pitanja političkog stanja i ekonomske logike javnih financija određenih tzv. mjerama štednje, konstituiranja autonomnog polja umjetnosti iz perspektive uspostave tržišta najamnog rada, političke funkcije kulture, odnosa između kulturnih politika i politika visokog obrazovanja i mehanizama funkcioniranja medijskog polja, umjetničkog tretiranja političko-ekonomskih uvjeta reprodukcija i logike umjetničke radne samoorganizacije i metoda proizvodnje, novi broj pod nazivom, još uvijek radnim, Umjetnost i novac može se gledati kao svojevrsni nastavak. “Nastaviti za nas znači kroz close reading odabranih umjetničkih radova/praksi/pozicija pokušati iščitati kako se ovaj sloj kapitalističke stvarnosti, novac, reflektira u umjetničkim procesima i narativima. Zanima nas novac kao artefakt, kao objekt, ali i kao apstrakcija”. 

Kako se umjetnost hvata u koštac s (ne)mogućnošću reprezentacije novca, budući da je novac odnos, i da li je budući nematerijalan ujedno i nereprezentabilan? Kako u umjetničkom polju, u kojem se radi o posebnoj vrsti robe, funkcioniraju procesi stvaranja vrijednosti? Kako se politička suverenost ekonomije novca (financijalizacija) odražava u umjetničkom jeziku? Što dematerijalizacija reprodukcije kapitala znači u području umjetnosti, posebno na podlozi ideje konceptualne umjetnosti da se nešto efemerno, nepostojano, kratkoročno može oduprijeti ovisnosti o reprodukcijskim uvjetima?, pitanja su kojima će se ovaj seminar baviti.  

Seminar okuplja istraživanja u nastajanju, od kojih se neka prvi put javno predstavljaju, pa prije svega predstavlja točku susreta istraživačkih bilješki u kojem sudionice i sudionici, zajedno sa zainteresiranom publikom, otvaraju zajedničku refleksiju. U Galeriji Miroslav kraljević izlagat će Annie Dorsen, Fokus grupa (Iva Kovač & Elvis Krstulović), Andrew Haydon, Marko Kostanić i Jelena Vesić.

Program će otvoriti izlaganje Umjetnost i novac: od epistemologije do politike glavnog urednika časopisa Frakcija Marka Kostanića. Izlaganje će se fokusirati na jednostavno, ali presudno pitanje – zašto nam je umjetnost potrebna da shvatimo društvenu funkciju novca? Postoje li umjetnički mehanizmi, postupci ili instrumenti koji imaju privilegirani epistemološki pristup pitanju novca? I ako da, pretpostavljaju li oni manjkavost ekonomskih i socioloških analiza koje pritom kompenziraju ili služe kao suplementarno epistemološko oruđe? Ili služe kao vizualno pomagalo, kao ornamentika ili kao mistifikacija? Izlagač će kroz nekoliko primjera iz umjetničke prakse artikulirati političke implikacije ishodišno postavljenog pitanja.

Nezavisna kustosica iz Beograda Jelena Vesić u svom će se izlaganju naslova ‘Administracija estetike’ ili podzemni tokovi ugovaranja umetničkog posla između ljubavi i novca, između novca i ljubavi baviti ideologijama ‘administracije estetike’ stavljajući u fokus nezvanične i paralegalne oblike dogovora o radu (proizvodnji sadržaja) kao dominantne forme ugovaranja isporuke ili participacije u kulturnim sadržajima. 

Niz će nastaviti umjetnica Annie Dorsen koja radi u različitim područjima, od kazališta preko plesa, filma sve do, od 2010. godine, digitalnog performansa. Koautorica je mjuzikla Passing Strange, koji je ujedno i režirala na Broadwayu 2008. godine. U svom izlaganju Dorsen će se fokusirati na neka praktična pitanja proizašla iz njezinih iskustava rada u komercijalnom kazališnom sektoru, kao što je ono do koje mjere imperativ prodaje izvedbe što je moguće većem broju ljudi utječe na njezinu proizvodnju (do najmanjih detalja), kako utječe na njezinu strukturu, njezinu formu, njezin fokus, i koje su specifičnosti takve kazališne mašinerije. Izložit će close-reading radnog procesa i stvaranja vrijednosti u brodvejskom tipu produkcije. 

Nezavisni kazališni kritičar Andrew Haydon izložit će kronološki prikaz odabranih kazališnih predstava s britanskih pozornica između 2009. i 2013. s namjerom da se pokaže promjena u strategijama reprezentacije novca na pozornici. “Na početku ‘kreditnog škripca’ – koji se potom pretvorio u ‘financijsku krizu’, pa u ‘recesiju’, koja se pak pretvorila u ‘globalnu financijsku krizu, dvostruku recesiju i krizu euro-zone’ – reprezentacija ‘novca’ uglavnom se vezala uz dramsko pismo, predstave koje su ili nastale prilagodbom klasičnih dramskih tekstova, faktualnih situacija, ili osobnih svjedočanstava o prirodi krize (ili ranije, sličnih kriza, skandala, slomova itd). Kako se slom dalje pretvorio u katastrofu, tako je i reprezentacija novca postajala sve opipljivija, fizičkija i nasilnija, kulminirajući u pozivima publici da uništi vlastiti novac na pozornici ili promatranju kako izvođači gomilaju i razbacuju sitan novac u vrijednosti od 10 000 funti po pozornici, zabave radi. Ponudit ću nekoliko ideja o tome što bi to moglo značiti, i gdje bi britansko kazalište moglo ići ukoliko se želi boriti protiv kulturnih/financijskih uvjeta i predstaviti drugačije budućnosti”, stoji u najavi njegovog predavanja. 

Na kraju seminara predstavit će se Fokus grupa, to jest umjetnici Iva Kovač i Elvis Krstulović koji kroz svoje djelovanje propituju ideje političkog i subjektivnog u kulturnoj i umjetničkoj produkciji. U skladu s materijalističkim razumijevanjem umjetničke prakse Kovač i Krstulović istražuju pravne, ekonomske i društvene posljedice umjetničke proizvodnje te metode kojima politika prisvaja i instrumentalizira emocije. Istražujući umjetnost kao područje ljudskog rada i političkog djelovanja, Fokus grupa kroz višegodišnja istraživanja bilježi povijest umjetnosti XX. i XXI. stoljeća kao povijest promjena društvenih i ekonomskih odnosa djelatnika u kulturi i umjetnika. Njihovo istraživanje uključuje kanonizirane akcije, primjerice Artist Worker Coalition, preko pokušaja pravnog reguliranja umjetničkog sistema na primjerima Setha Siegelauba, Daniela Burena, Sanje Iveković, Dalibora Martinisa i drugih, kao i teže dostupnih informacija o “lokalnim” događajima vezanim uz grupu Zemlja i hrvatsku naivu. U sklopu seminara predstavit će segmente istraživanja uz pojedine studije slučaja. 

BLOK / CDU / KP / Foto: S postava 11. istanbulskog bijenala, 2009, Yüksel Arslan: iz serije Kapital (1973-1974)