Izložba je inicijalno predstavljena u Barceloni 2022. godine, a prvi put u regiji je gostovala u Beogradu početkom 2024. godine. Ova izložba “posjetiteljima približava model stambenih zadruga. Taj se model u Europi, posebice u Španjolskoj, počeo snažno razvijati nakon financijske krize 2008. godine, kao zaštita građana od nestabilnosti slobodnog tržišta nekretnina.

Osim rješavanja stambenog pitanja, ovaj model donosi i promjenu u samoj arhitekturi i načinu života. Budući stanari aktivno sudjeluju u projektiranju zgrade, a fokus se pomiče s isključivo privatnih prostora na one zajedničke i multifunkcionalne, poput zajedničkih kuhinja, praonica rublja ili soba za goste.

Istaknut je primjer zgrade “La Borda” iz Barcelone, izgrađene od drvene konstrukcije prema najvišim ekološkim standardima, koja dokazuje da stanovanje može biti i regenerativno za okoliš i društvo”, istaknuto je u najavi.

Izložbu je moguće pogledati do 3. travnja. Dnevni boravak Rojca otvoren je od ponedjeljka do petka od 9 do 21 sat.

U okrugu Yarmouk (Damask, Sirija) između 1957. i 2018. nalazio se najveći palestinski izbjeglički kamp na svijetu. Kada je izbila Sirijska revolucija režim Bashara Al-Assada vidio je Yarmouk kao utočište pobunjenika i potencijalno žarište otpora te je 2013. pokrenuo njegovu opsadu. Postupnim uskraćivanjem hrane, lijekova i struje, Yarmouk je odsječen od ostatka svijeta. Redatelj Abdallah Al-Khatib rođen je u Yarmouku i živio je tamo sve dok ga 2015. nisu izbacili vojnici Daesha. Između 2011. i 2015. on i njegovi prijatelji dokumentirali su svakodnevicu stanovnika kampa pod opsadom. Suočavajući se s bombardiranjem, izmještenošću i gladi, odlučili su se suprotstaviti okupljajući se na na prosvjedima, kroz učenje, glazbu, ljubav i radost.

“Prikazivanjem odabranih dokumentarnih filmova, Cinema Politica u Rojcu otvara dijalog te stvara prostor za raspravu o važnim i aktualnim društvenim i političkim temama kroz snagu filmske umjetnosti. Kroz ciklus filmova progovarat ćemo o nepravdama, nejednakostima i izazovima s kojima se suočava suvremeni svijet, omogućavajući bolje razumijevanje kompleksnih tema te pružiti priliku za educiranje o ljudskim pravima, okolišu, društvenim pokretima i globalnoj politici”, najavljuju organizatori.

Ulaz je slobodan.

Knjižnica je nastala u sklopu programa Europskih snaga solidarnosti, a povodom proslave četiri godine djelovanja popodnevni sati u dnevnom boravku postat će mjesto znanja, otkrića i kreativnosti.

Prva je na rasporedu storytelling radionica Kamishibaija, japanskog papirnatog kazališta, preteča anima i mangi, koju će voditi Hrvoje Bogojević od 14:30 do 15:30. Zatim slijedi radionica kreativnog pisanja Moja fotografska priča od 15:30 do 17:15: riječ je o stvaralačkoj formi kojom se kroz jednu fotografiju dragu svakom autoru kreira cijeli novi literarni svijet.

Od 17:30 do 18:15 odvijat će se opušteni razgovor Tajni život knjižničarki s Brankom Mamulom, knjižničarkom i inicijatoricom brojnih kulturnih događanja, i Damjanom Frančić, koja je 42 godine studentima i učenicima otkrivala tajne Sveučilišne knjižnice. Dan će završiti uz radionicu bookmarka od 18:30 do 20:30, uz koju će atmosferu graditi Čitanje kratkih priča hrvatskih autora, izabranih radova ponajboljih hrvatskih autora i njihovih kratkih literarnih formi.

Sudjelovanje je u svim aktivnostima besplatno i otvoreno za sve, a više možete doznati ovdje.

Pulski susreti 2024 su projekt koji provodi udruga Studio Pulski susreti, u formi festivala kratkih edukacijskih i motivacijskih izlaganja. Osnovna ideja ovih prezentacija je širenje horizonta znanjima, iskustvima i razmišljanjima pojedinaca koji se sa strašću bave nečime ili im je neko područje posebno zanimljivo, a svoja bi saznanja i fascinacije rado podijelili s javnošću.

Namjera projekta je uspostaviti savezništvo različitih generacija u borbi za nalaženje zajedničkog odgovora na izazove civilizacije 21. stoljeća i za očuvanje prirodnog i kulturnog nasljeđa koje nam je ostavljeno. Stoga u projektu sudjeluju govornici i govornice raznih uzrasta s područja zemalja bivše Jugoslavije uspostavljajući regionalnu suradnju i transgeneracijsku komunikaciju u prenošenju znanja i ideja.

U ponedjeljak, 2. rujna s početkom u 17:30 sati, festival otvara predavanje Kreativan rad s djecom u osnovnoj školi Vladimira Papića, profesora hrvatskog jezika i književnosti, autora i voditelja projekata kreativne nastave u osnovnoj školi, radionica kreativnog pisanja i izrade stripa.

Pulski susreti 2024 se održavaju uz podršku Saveza udruga Rojca i Srpskog kulturnog centra u Istri. Prezentacije su otvorene za javnost, a ulaz se ne naplaćuje.

Detaljnije informacije o programu možete pronaći ovdje.

Izložbeni program Dnevnog boravka Rojca temelji se na zagovaranju i principa uvažavanja različitosti, solidarnosti i suradnje sa širom zajednicom. Program predstavlja angažiranu umjetnost i/ili inzistira na tome da su izložbe konceptualno usmjerene prema aktualnim ili sveprisutnim društvenim problemima. Prilika za izlaganje radova suvremene umjetnosti i nekonvencionalnih strujanja namijenjena je mladim i/ili neafirmiranim autorima_cama, kako bi ih se potaknulo na daljnji rad, a pritom otvorio prostor za domaću i međunarodnu kulturnu i supkulturnu razmjenu.

“Natječaj nema zadanu temu, ali jedan od kriterija prilikom odabira radova svakako će biti ranije navedeno promišlja li se izložbom neko društveno/civilizacijsko pitanje od lokalnog ili globalnog značaja”, poručuju iz SUR-a.

Uvjeti sudjelovanja:

• Na javni poziv mogu se prijaviti mladi autori do 30 godina starosti, ali i stariji 30+ neafirmirani autori koji se bave različitim medijima (iz SUR-a poručuju: “javite se, a mi ćemo se vama javiti nazad i zajedno prokomentirati mogućnosti”).
• Radovi koji se budu slali prijavom mogu biti originali rađeni rukom ili u digitalnom obliku (JPEG stvarne veličine, rezolucija 300 dpi), svih dimenzija, detaljne skice i nacrti, modeli u omjeru, a u obzir dolaze svi stilovi i sve tehnike
• Prijavljeni radovi ne smiju vrijeđati bilo koje osobe ili skupine na temelju nacionalne, rasne, spolne, vjerske ili druge pripadnosti, kao ni propagirati nasilje
• Svaki_a autor_ica (ili autorska skupina) treba prijaviti koncept od minimalno 10 radova te u pismenom obliku obrazložiti ideju, koncept izložbe i tehničku izvedbu radova. Radovi trebaju biti konceptualno povezani i sačinjavati smislenu izložbenu cjelinu, trebaju biti opremljeni i spremni za izlaganje
• Uz samostalne autore, prijaviti se može i više autora kao grupa autora/umjetnički kolektiv pod zajedničkim nazivom izložbe i s radovima koji su zajedno objedinjeni u jedinstven koncept.
• Svi radovi pristigli na natječaj te svi oni u digitalnom obliku, kopije i printevi ostaju u arhivi organizatora koji ih može koristiti naknadno u promotivne svrhe bez upita autora

Savez udruga Rojca omogućuje:

• putne troškove za umjetnike_ce u iznosu troška prijevoza direktno vezanog za realizaciju programa
• honorar za odabrane umjetnike_ce u iznosu od 100 eura
• osigurane osnovne tehničke uvjete, tehničku pomoć
• medijsku najavu i objavu na društvenim stranicama
• pokrivanje troška za promotivne materijale (tisak plakata)
• administrativnu potporu ukoliko je potrebna za prijavu na fondove za mobilnost (pozivno pismo i druga dokumentacija udruge)

Prijave se šalju mailom, a uz radove potrebno je i poslati koncept izložbe ili izjavu umjetnika_ce na maksimalno dvije stranice teksta u Wordu i osnovne kontakt podatke (ime i prezime, adresa, broj mobitela, e-mail i biografija).

Više detalja o natječaju pronađite ovdje.

Rok za prijavu i slanje radova je 15. siječanja.

Tema tribine je tranzicija iz tržišnog modela stanogradnje i apartmanizacije prema stambenoj politici koja se temelji na stvaranju dugotrajnog fonda priuštivih stambenih jedinica u javnom i zadružnom vlasništvu. Predstavit će se i pozitivni primjeri iz mnogih europskih gradova, u kojima upravo stambene zadruge pružaju inovativnu viziju gradnje, stanovanja i života u zajednici. Na tribini će se, najavljuju organizatori, govoriti o načinima implementacije i poticanja realizacije modela od strane jedinica lokalne samouprave. Također, predstaviti će se lokalne i regionalne inicijative koje rade na razvoju zadružnog stanovanja te rezultati regionalnog istraživanja o stambenim potrebama i dostupnim načinima financiranja.

Na tribini sudjeluju sociolog Ivon Pavlović (Zadruga za etično financiranje), arhitekt Antun Sevšek (Zadruga Otvorena arhitektura) i Zoran Sikora, stručnjak za procjenu rizika (Zadruga za etično financiranje), uz moderaciju arhitekta Ivana Vadanjela, također arhitekta iz Zadruge Otvorena arhitektura.

Zadruga Otvorena arhitektura (ZOA) je s partnerima Zadrugom za etično financiranje (ZEF) i Gradom Križevcima nositelj EU projekta Poticanje razvoja zadružnog stanovanja u Hrvatskoj. ZOA i ZEF su članovi Europske zadruge MOBA Housing SCE koja umrežava inicijative zadružnog stanovanja te radi na kreiranju organizacijskih i financijskih preduvjeta za implementaciju ovog uspješnog modela gradnje priuštivih stambenih jedinica u zemljama središnje i jugoistočne Europe.

Voditelj radionice je Dejan Gotal, glazbenik, redatelj, glumac, tekstopisac, poznat i kao dugogodišnji bubnjar Kud Idijota, član konceptualne skupine Gori Ussi Winnetou, bubnjar punk rock benda Fakofbolan te gitarist, pjevač i frontmen benda URAR. Radio je kao voditelj dječjeg programa na Radio Puli “Pričice koje rastu ničice”, a u predstavama Udruge Birikina svira, pjeva, piše, stvara i uveseljava najmlađe.

Polaznicima se kroz radionicu pažljivo i metodično predstavlja kako osmisliti i realizirati radiodramu u nekoliko koraka. Odabir teksta, pisanje teksta, pronalazak teksta, interpretacija (gluma), kreiranje audio atmosfere, zamišljanje, snimanje i editiranje snimljenih sadržaja, režija i temeljita organizacija izvedbe radiodrame.

Radionica je osmišljena u četiri dijela, koja se realiziraju u 15 susreta u trajanju od sat vremena, uz dodatna tri predavanja gostujućih predavača: Borisa Koromana (Katedra za hrvatsku književnost, FF u Puli), te glumaca Petre Blašković (HNK Osijek) i Dominika Karakašića (Kazalište lutaka Zadar).

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem elektroničke pošte.

Program je pokrenut 2008. godine s ciljem stvaranja uvjeta za “kontinuirani transfer informacija, specifičnih znanja i vještina između organizacija nezavisne kulturne scene, jačanje međusobnih partnerskih odnosa među njima, te utjecala na njihovu vidljivost prema donosiocima odluka i široj javnosti”.

Trodnevni program Foruma u Puli započinje u 14 sati u Dnevnom boravku Rojca javnom tribinom predstavljanja Kodeksa dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva u području upravljanja društveno-kulturnim centrima, dok će se službeno otvorenje održati u 20 sati predstavaljanjem publikacije nastale povodom 20. obljetnice rada mreže Clubture.

Slijedi radionica umrežavanja zamišljena kao prilika za međusobno upoznavanje i predstavljanje rada organizacija u nezavisnoj kulturi koje djeluju u različitim dijelovima Hrvatske, razmjenu ideja i otvaranje prostora za međusobnu suradnju i planiranje. O zajedničkim temama rada i budućnosti nezavisne kulturne scene raspravljat će se u sklopu forumskih rasprava, kojima je cilj “nalaženje zajedničkih zaključaka oko tema kao što su zakonodavni i strateški okvir djelovanja, prostorni resursi, financiranje i razvoj programske razmjene i suradnje”.

Priliku za dublje analize ovih tema pruža CT-ova čitateljska grupa fokusirana na pitanja odnosa kulture i javnih politika, dok više informacija o temi radničkih prava u civilnom sektoru sudionici mogu dobiti u sklopu predstavljanja Sindikata za radnice i radnike u civilnom društvu – SKUPA.

Forumski dio programa zatvara Međugeneracijski razgovor, dio ciklusa moderiranih javnih razgovora u kojima se “odmotava priča” o nastanku i razvoju društveno-kulturnih centara koji se temelje na sudioničkom upravljanju i civilno-javnom partnerstvu. Na razgovoru u Dnevnom boravku Rojca sudjelovat će protagonisti osnivanja DKC-a u različitim lokalnim sredinama koji već dugi niz godina djeluju kao prostori za kulturu i društvenost (Dubrovnik, Split, Pula, Čakovec, Rijeka, Karlovac), predstavnici mlađih organizacija i inicijativa, pojedinci u području suvremene kulture i šireg civilnog društva, predstavnici vlasti te stručna i šira zainteresirana javnost.

Kulturno-umjetnički blok predstavlja projekt Cirkus je suvremena umjetnost svugdje osim u Hrvatskoj, izložbu fanzina Streetartanje, filmsku projekciju te raznovrstan glazbeni sadržaj. Program cijelog 15. Clubture Foruma možete pronaći na stranicama SU Klubtura.

U desetak hrvatskih gradova akteri nezavisne kulturne scene okupljeni u udruge i saveze zajedno s gradskim upravama razvijaju modele upravljanja velikim prostornim resursima namijenjenim kulturnim i društvenim aktivnostima. Ipak, društveno-kulturni centri još uvijek predstavljaju nov i nedovoljno prepoznat oblik ustanova u kulturi. Prvi centar takve vrste jest Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, koji su suosnovali Savez udruga Operacija grad i Grad Zagreb. Osnivanjem Pogona započeo je proces zagovaranja uspostave sličnih ustanova u Hrvatskoj i regiji, a posljednji korak tog procesa osnivanje je Mreže društveno-kulturnih centara DKC-HR u svibnju 2020. godine.

Osnivači Mreže su Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Forum udruga nezavisne kulture – FUNK (Koprivnica), Platforma Doma mladih (Split), Platforma Hvar (Hvar), Savez udruga KAoperativa (Karlovac), Savez udruga Klubtura (Zagreb), Savez udruga Molekula (Rijeka), Operacija Grad (Zagreb) i Savez udruga Rojca (Pula). Mreža je u listopadu 2021. imala strateško planiranje na Hvaru, a s njenim predstavnicima razgovarali smo o tome kako je Mreža osnovana i s kojim ciljem te što društveno-kulturni centri jesu i kakav tip društvenosti podrazumijevaju.

Audio zapis je objavljen u sklopu projekta Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje. Projekt je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog zapisa isključiva je odgovornost udruge Kurziv.

Projekt Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Nositelj projekta je Operacija grad (Zagreb), a partneri Savez udruga Klubtura (Zagreb), Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (Zagreb), Platforma za društveni centar Čakovec (Čakovec), Savez udruga Kaoperativa (Karlovac), Platforma doma mladih (Split), Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Savez udruga Rojc (Pula), Savez udruga Molekula (Rijeka) te Mreža društveno-kulturnih centara (Zagreb).

Društveni centar Rojc, smješten u bivšoj vojarni u centru Pule, jedinstveni je prostor koji na jednome mjestu okuplja više od stotinu udruga iz različitih područja djelovanja. Početkom 1990-ih u dotadašnji vojni objekt smještene su izbjeglice i humanitarne organizacije te je za tu namjenu preuređeno južno krilo objekta. U to vrijeme i neposredno nakon njega, udruge iz područja kulture, zaštite okoliša, rada s mladima, nalaze prostore za djelovanje u Rojcu čije sjeverno i istočno krilo tijekom godina polako zauzimaju i druge udruge i inicijative. 

Prvi ugovori o korištenju prostora sklapaju se 1999. godine. Zgrada je do 2003. u vlasništvu MORH-a, a odonda u vlasništvu Grada koji sve do danas održavanje zgrade financira iz proračuna. Poslovi održavanja povjereni su javnom poduzeću Castrum, u vlasništvu Grada Pule. Prema Odluci o uporabi poslovnih prostora u objektu Društvenog centra Rojc iz 2013. prostori su namijenjeni neprofitnim organizacijama koje djeluju za opće dobro, organizacijama koje djeluju s ciljem zadovoljavanja potreba svojih članova te ostalim oblicima udruživanja građana od interesa za Grad Pulu. Prostori se daju na uporabu bez naknade u trajanju od deset godina, uz mogućnost produženja roka. Udruge moraju plaćati utrošenu električnu energiju prema stanju kontrolnog brojila svog prostora. 

Prema posljednjem neslužbenom popisu iz 2020. u Rojcu djeluje 116 korisnika. Najzastupljenije je područje djelovanja kultura i umjetnost s 53 udruge, slijede sport i rekreacija s 24 udruge, socijalna djelatnost s osam udruga, nacionalne manjine sa šest udruga, braniteljske udruge i stradalnici s pet udruga, te udruge iz ostalih područja. Prema tipu korištenja prostora, u Rojcu se nalaze produkcijski prostori (ateljei, studija, zanatske radionice), prostori za probe, sportsko-rekreacijski prostori, uredski, prezentacijski, radioničko-konferencijski i klupski prostori. Multifunkcionalni prostor Dnevnog boravka jedini je javni prostor u zgradi dostupan za korištenje, u neprofitne svrhe, bez naknade Rojčanima i svima drugima, uz prethodnu najavu i primjerenost sadržaja. U dijelu Dnevnog boravka smješten je i Radio Rojc – neprofitni medij zajednice.

Nezadovoljni načinom upravljanja i donošenjem odluka koje nisu u interesu korisnica, Rojčani 2008. iniciraju uspostavljanje zajedničkog tijela s ovlastima odlučivanja i upravljanja Centrom. U travnju 2008. godine oformljena je Koordinacija koju čine tri predstavnika udruga iz Rojca i tri predstavnika Grada Pule. Predstavnike Rojca bira Vijeće udruga Rojca, neformalno tijelo koje na dobrovoljnoj osnovi čine udruge korisnice. Sudioničko upravljanje u Rojcu inicirano je sviješću o nepostojanju plana razvoja, nedostatnim sredstvima u proračunu i njihovoj neracionalnoj potrošnji za održavanje i obnovu zgrade, te nepostojanju kapaciteta za osiguravanje dugoročne financijske stabilnosti i održivosti Rojca. Iz te je perspektive Društveni centar Rojc specifičan primjer zajedničkog, kolektivnog upravljanja prostorom do kojeg dolazi i prije oformljavanja tijela koje službeno reprezentira korisnike.

Djelovanje putem neformalnog Vijeća udruga s vremenom pokazuje svoje slabosti te udruge u lipnju 2011. godine osnivaju Savez udruga Rojca – SUR. Na osnivačkoj skupštini sudjeluje 18 udruga i odonda SUR bira predstavnike u Koordinaciji, osigurava međusobnu komunikaciju unutar same zgrade te brine za zajedničke interese i i zagovara potrebe udruga prema Gradu. SUR tako postaje legitimni predstavnik Rojčana u komunikaciji s Gradom. Reprezentacija je temeljena na aktivnom uključivanju, a ne brojnosti, legitimitet proizlazi iz otvorenosti procesa, a uključivanje u SUR je slobodno, a ne obavezno. Savez je otvaranjem i upravljanjem zajedničkim prostorom Dnevnog boravka započeo proces u kojem će Rojc dobiti veći broj zajednički korištenih i javno dostupnih prostora.

Tijekom 2020. provedeno je istraživanje percepcije DC Rojca među građanima Pule na reprezentativnom uzorku s malom statističkom pogreškom. Ono je pokazalo da čak 90,1 % stanovnika Pule zna za Rojc, a od njih ga je čak 90,2 % posjetilo, odnosno sudjelovalo u nekim sadržajima koje nudi. Kao najpozitivniju osobinu najčešće ističu da je Rojc dobar primjer reaktivacije bivših vojnih objekata te mjesto gdje sve kategorije građana mogu provoditi vrijeme. Čak dvije trećine građana smatra kako je Centar izrazito potreban Puli, a još 19 % potrebnost Centra ocjenjuje s četvorkom. Prosječna ocjena je vrlo visokih 4,5. 

U pogledu sudioničkog upravljanja, koje u Rojcu postoji još od 2008. godine, 2010. Gradu Puli predložen je model civilno-javnog partnerstva, odnosno osnivanja hibridne ustanove koja je definirana kao društveni centar kojeg su osnovali Savez udruga Rojca i Grad Pula. U sklopu projekta Zelene Istre, na posljednjoj od tri radionice na temu izgradnje novog modela upravljanja sudjelovali su i predstavnici Grada, izrazivši načelno pozitivan stav prema ideji javno-civilnog partnerstva u upravljanju Centrom. Tada je sastavljen prijedlog osnivanja javne ustanove koji je predstavljen nadležnom pročelniku. Nekoliko godina kasnije, u sklopu projekta Otvorena platforma Rojc opet je iznesen Prijedlog modela civilno-javnog partnerstva mješovite ustanove Društveni centar Rojc, kao i Okvirni prijedlog za uvođenje transparentnih kriterija i procedura za korištenje prostora u Društvenom centru Rojc.

Od 2018. do 2002. godine provedbom projekta Grad(imo) Rojc, u sklopu natječaja Kultura u centru, Savez nastavlja višegodišnje napore korisnika da unaprijede suradnju s Gradom Pulom oko upravljanja prostorom. Jedan od ciljeva projekta bio je u participativnom procesu razviti model javno-civilnog partnerstva u upravljanju društveno-kulturnim centrom Rojc. Radna grupa sastavljena od predstavnica Rojca i Grada s timom je stručnjaka održala više cjelodnevnih radnih sastanaka, a nizom se tribina omogućio konzultativni proces s korisnicima i zainteresiranom javnošću. U izradi plana važnu su ulogu imale ankete s korisnicima, ispitivanja javnog mnijenja, planski dokumenti te brojni stručni tekstovi.

Tako je 2021. izrađen (još jedan) Nacrt Plana upravljanja Društvenim centrom Rojc koji predlaže uspostavu mješovite civilno-javne ustanove u kulturi. U Planu su opisani daljnji koraci: nakon javnog predstavljanja potrebno je da Plan upravljanja usvoji Koordinacija. Zatim treba pristupiti izradi Ugovora o osnivanju Društvenog centra Rojc koji sukladno svojim statutima moraju usvojiti nadležna tijela obaju osnivača – Grad Pula i Savez udruga Rojca. Po usvajanju predstavnici osnivača potpisuju Ugovor o osnivanju. Od Ministarstva kulture RH potrebno je ishoditi rješenje o sukladnosti Ugovora sa zakonom. Nakon suglasnosti Ministarstva, ustanova se upisuje u Registar i može početi s radom. 

Iste godine kada je izrađen Plan upravljanja, dolazi do promjene vlasti u Puli. Nakon 30 godina Istarska demokratska stranka nije osvojila većinu u Gradskom vijeću, a novi je Gradonačelnik izabran s nezavisne liste. Njegova je lista s platformom Možemo i SDP-om formirala većinu u gradskom vijeću. Za predsjednicu Gradskog vijeća izabrana je Dušica Radojčić, koja je u svojstvu predstavnice udruge Zelena Istra imala istaknutu ulogu u osmišljavanju i uspostavljanju modela upravljanja Društvenog centra Rojc.

Članak je objavljen u sklopu projekta Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje. Projekt je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Kurziv.  

Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.