Savez antifašističkih boraca i antifašista – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Tue, 10 Dec 2013 11:57:20 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.8.3 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png Savez antifašističkih boraca i antifašista – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Radništvo i prekarizacija https://kulturpunkt.hr/najava/predavanje/radnistvo-i-prekarizacija/ Tue, 10 Dec 2013 11:57:20 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=radnistvo-i-prekarizacija Lev Centrih u predavanju će adresirati oštre polemike na ljevici o značenju prekarizacije i prekarijata u suvremenim kapitalističkim društvima.

]]> “Vladina zakonska ofenziva u sferi radnih prava, iako skoro pa nevidljiva u društvenoj i medijskoj kakofoniji zadnjih mjeseci, jasna je gesta demaskiranja strukturnog društvenog sukoba rada i kapitala iz pozicije kapitala. Prevođenje strukturnog društvenog sukoba u politički artikuliranu strategiju iz pozicije rada nije nimalo lagan zadatak. S posljednja dva predavanja u ovogodišnjem ciklusu ponudit ćemo kroz historijsku kontekstualizaciju radničkih borbi skroman doprinos tim nastojanjima”, stoji u najavi Centra za radničke studije.

U studiji Radnička klasa Srbije u tranziciji 1988-2013., polazeći od položaja radništva, autor Goran Musić dotiče se nekih od najsloženijih društveno-ekonomskih procesa u srbijanskom društvu: od uspona nacionalizma kasnih 80-ih, preko gospodarskog kolapsa i deindustrijalizacije za vreme ratova 90-ih, pa sve do “tranzicijskog” preobražaja i ustoličenja neoliberalizma kao dominantnog ideološkog usmjerenja u srbijanskoj politici tijekom prvog desetljeća 21. veka. Ključno pitanje za autora jeste na koji način su pomenuti procesi uticali na svijest radništva, kao i različite oblike artikulacije njihove borbe za preživljavanje.

Lev Centrih će u predavanju Povijest agrarnog pitanja i prekarizacija adresirati oštre polemike koje se već neko vrijeme vode na ljevici o značenju prekarizacije i prekarijata u suvremenim kapitalističkim društvima. Ponekad se u tim raspravama prekarijat tretira kao nova društvena klasa i pritom ga se postavlja u poziciju koja je donedavno pripadala radničkoj klasi. Prekarizacija je stanje u kojem se nalaze radni ljudi, inače podijeljeni u različite klase, kad veliki potresi u ekonomskom i političkom životu konkretnih zajednica počinju ozbiljno narušavati njihovu reprodukciju. 

Goran Musić se bavi istraživanjem radničkih štrajkova u poznom jugoslovenskom socijalizmu te je aktivan sudionik raznih inicijativa za studentska i radnička prava u Srbiji. Član je uredništva internet portala Crvena Kritika. Dr.sc. Lev Centrih je povjesničar i sociolog; član Inicijative za demokratični socijalizam i član uredništva izdavačke kuće Sophia u Ljubljani.

Predavanje Gorana Musića bit će održano u dvorani 6 na Filozofskom fakultetu 13. prosinca, s počekom u 19.30 sati.

Predavanje Leva Centriha bit će održano u prostorima Saveza antifašističkih boraca 19. prosinca, s početkom u 19 sati.

Foto: Jan Truter

]]> AFŽ: nasljeđe i granice emancipacije https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/afz-nasljede-i-granice-emancipacije/ Tue, 03 Dec 2013 14:20:59 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=afz-nasljede-i-granice-emancipacije Na tribini će biti govora o autonomnom organiziranju žena, uspostavljanju paralelnih komunalnih struktura i inzistiranju na oprezu da revolucija još jednom ne proguta "žensko pitanje". Na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena održanoj 6. prosinca 1942. godine u Bosanskom Petrovcu, na kojoj je sudjelovalo 166 delegatkinja iz cijele Jugoslavije, osnovan je Antifašistički front žena. Direktno sudjelovanje velikog broja žena u narodnooslobodilačkoj borbi, kao i autonomno organiziranje i politička edukacija koju su stekle unutar Antifašističkog fronta žena nedvojbeno su uvelike utjecali na svakodnevnicu jugoslavenskih radnica pa su i doveli do formalno-političke emancipacije žena ostvarivanjem prava glasa 11. kolovoza 1945. godine. U poslijeratnom periodu AFŽ je na sebe preuzeo neizostavan i ključan rad na ublažavanju ratnih posljedica diljem Jugoslavije uzimajući u vlastite ruke provođenje socijalne politike u Jugoslaviji, ali je isto tako nastavio i s političkim i obrazovnim radom.

“Možda neko na strani sanja da će u Jugoslaviji početi opet po onom starom – pa da žene pređu u kuhinju i da ne odlučuju ni o čemu. Ali, žene su, drugovi i drugarice, položile ispit zrelosti – da su sposobne ne samo da rade kod kućanstva, nego i da se bore s puškom u ruci, nego da mogu i da vladaju (tako je!) i da drže vlast u rukama.” Bez obzira na modernizacijsku potku, iz ovog Titova govora “iskače” jedna gesta oslužbenjenog paternalizma koji je nažalost bio indikator jednog općeg odnosa prema ženama u budućem državnom uređenju, a posebice u domeni udjela u strukturama političkog odlučivanja i upravljanja novom socijalističkom državom.

Time je zasigurno srušena svaka iluzija da će unutar realpostojećeg socijalizma doći do potpune ženske emancipacije, pogotovo kada govorimo o redistribuciji kućanskog rada, ali i utjecaja žena u društvenopolitičkom životu. Na kraju se pokazalo da su Titove riječi izrečene u Bosanskom Petrovcu bile prigodničarske, a aktivna, vidljiva i priznata uloga žena u “izgradnji” nove države kratkog vijeka. Odluka o “samoukidanju” AFŽ-a donesena je 1953. godine.

Ipak, važno je naglasiti kako su antifašističke zasade i (nominalna) jednakost žena u Ustavu RH tekovine narodnooslobodilačke borbe i političkog djelovanja AFŽ-a. Uz neospornu pobjedu i važnost AFŽ-a u svom povijesnom kontekstu te poslijeratnom periodu, postavlja se pitanje današnje valorizacije tih pobjeda i pouka koje se mogu izvući iz djelovanja AFŽ-a, ali i ono ključno pitanje: može li se i kako djelovati antifašistički danas. 

Na ovoj tribini, uz analizu utjecaja, nasljeđa i granica emancipacije unutar AFŽ-a pokušat će se odgovoriti upravo na pitanje je li to djelovanje u autonomnom organiziranju žena i uspostavljanju paralelnih komunalnih struktura kojim su se pokrivale tada nepostojeće institucije socijalne skrbi ili inzistiranje na nimalo izlišnom oprezu i strahu da revolucija još jednom ne proguta “žensko pitanje”.

Tribina će biti održana u petak, 6. prosinca, u 20 sati u prostorima Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (Pavla Hatza 16, Zagreb).

Na tribini govore Ankica Čakardić (Feministički front, Filozofski fakultet u Zagrebu), Aida Gavrić (Filozofski fakultet u Sarajevu), Renata Jambrešić Kirin (Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb) i Svetlana Stojanović (Ženski prostor Niš), a moderira Marija Ćaćić (Feministički front, Zarez).

 

]]>