saskia sassen – Kulturpunkt

Između nemoći i stjecanja moći

ante — Tue, 15 May 2012 16:38:09 +0000

Posljedice strukturnih prilagodbi koje provode globalne regulatorne institucije i visokorizični drugorazredni zajmovi odredili su u posljednjim godinama optiku kroz koju valja promatrati gibanja na svjetskom planu. U središtu logike kapitalističkog razvoja u posljednje vrijeme, kako napominje Saskia Sassen, nije vrednovanje ljudi kao radnika ili potrošača, već njihovo isključivanje u procesu uništavanja tradicionalnih kapitalističkih oblika kako bi se utažile potrebe visokih financija i potrebe za prirodnim resursima. Mehanizam prvobitne akumulacije djelatan je i danas. Pojmom se u tekstu i izlaganju, slijedeći Davida Harveyja, imenuju prakse komodifikacije zemlje i nasilnog izbacivanja seljačkog stanovništva, pretvaranje društvenih u privatna prava, komodifikacija radne moći i potiskivanje alternativnih oblika proizvodnje i potrošnje, lihvarenje nad državnim dugom i s njime povezano sofisticirano kolonijalno prisvajanje posjeda diljem svijeta. Paradigmatski primjer potonjeg je kupovanje golemih posjeda u subsaharskoj Africi i dijelovima Latinske Amerike koji se koriste za prekomorsku poljoprivredu i iskorištavanje nalazišta podzemnih voda, metala i minerala. U izlaganju su apostrofirani slučajevi kineskog djelovanja u Kongu i Zambiji koje je povezano je s usponom Kine kao svjetske sile. Prirodni resursi većeg dijela Afrike i dobrog dijela Latinske Amerike po sebi imaju veću vrijednost od one koju kao potrošači i radnici imaju ljudi koji tamo žive. Za razliku od imperijalističkog grabeža, trenutni je mehanizam otimanja, što je prikladan naziv, direktno strano ulaganje. Nužna pretpostavka opisanih procesa danas je postojanje države koja, sa svojim monopolom na primjenu nasilja i određivanja legalnog i ilegalnog djelovanja, često djeluje kao agentura kapitala. Ne iznenađuje činjenica da je jedna od glavnih značajki našeg vremena da se svijet sastoji većinom od nacionalnih država koje su prepoznate kao suverene bez obzira na to da je ta suverenost, u mnogim slučajevima, gotovo fiktivna.

Sassen upozorava na nagli porast isključenih. Radi se o porastu u broju stravično siromašnih raseljenih ljudi koji su uskladišteni u raznim izbjegličkim kampovima, pripadnicima manjina koje se krivično goni i trpa u zatvore te obespravljenim radnicima koje se eksploatira do krajnjih tjelesnih granica. Analiza ne dozvoljava održivost koncepta triju svjetova. Treći svijet možemo bez ikakvog problema prepoznati u prvom svijetu kad se razmatra periferizacija jezgre u vidu susjedstva opustošenih zaplijenom domova koji su bili pod hipotekom ili gradova duhova nastalih gašenjem proizvodnih pogona. Pozicionirati Hrvatsku u kontekstu analize Saskije Sassen doista nije teško. U opisu vanjskih pritisaka zbog kojeg vraćanje duga ima prioritet nad razvojem infrastrukture, bolnica, škola i ostalih ciljeva od općeg interesa lako je prepoznati stvarnost koju živimo. Kao i činjenicu da je socijalno discipliniranje u slučajevima poput hrvatskog dugoročno puno važnije od vraćanja duga. Sassen uvjerljivo pokazuje kako preoblikovanje koncepta prvobitne akumulacije u ovom smjeru omogućuje dublje razumijevanje kreditiranja kao mehanizma pustošenja bitnih sektora tradicionalnih ekonomija, uništavanja velikog dijela sitne buržoazije pojedinih nacionalnih država i naglog osiromašenja naroda i same države.

Jedan od trenutno postojećih načina otpora ovom stanju, istaknula je Sassen u jučerašnjem predavanju “Globalna ulica:nastajanje političkog”, prosvjedi su poput onih na trgu Tahrir ili pokret Occupy! Sasken se prisjetila svoje rasprave s Ericom Hobsbawmom o transformativnim i emancipatornim potencijalima pokreta Occupy. Ne dijeli vrijednosni sud s ljevičarskim nestorom. Njena analiza uvelike podsjeća na onu McKenzieja Warka. Occupy prema Saskiji Sassen predstavlja stvaranje novog teritorija koji, uz zauzimanje prostora, podrazumijeva i određeno uređenje. Javni prostor prema uobičajenom europskom poimanju predstavlja prostor za ritualne prakse odvijaju procesi određeni kodovima koji dijele njihovi sudionici. Occupy očuđuje te kodove, započinje proces njihove dezintegracije, čime se aktivno stvara prostor za drugačiju vrstu praksi. Sasken pokretu Occupy pripisuje, između ostalog, operaciju kolektiviziranja semantičkog prostora u kojem se mogu odvijati određene vrste rasprava kakve inače nisu moguće. Pokret nema definiran oblik, ali svojom otvorenošću može privući mnogo ljudi. Njegov program nije jasno naznačen, ali s obzirom na brojnost i različitost mjesta na svijetu kojima se proširio, nepotrebno ga je, ali i nemoguće, unificirati. Occupy je zona između nemoći i stjecanja moći, prostor koji dozvoljava razvoj političkog i socijalnog, teritorij mogućnosti i obećanja.

A.J.

Perspektive antikapitalizma

ante — Thu, 03 May 2012 07:43:00 +0000

Antifest je antikapitalistički ljevičarski festival koji je prvi put održan prije dvije godine godine u Sarajevu. Prvi Antifest bio je ostvaren kao serija filmova i radionica na temu antifašizma. Drugi Antifest, održan u lipnju 2011. godine, uzimajući za temu antikapitalizam poprimio je internacionalni karakter zahvaljujući izlaganjima gostiju iz beogradske Crvene kritike i članova Slobodnog filozofskog i Mreže anarho-sindikalista iz Zagreba i Rijeke. Članovi Jedinstvene organizacije za socijalizam i demokratiju održali su tom prigodom predavanje o dokumentu “Sedam stvarnih razloga za proteste u Bosni i Hercegovini” i promovirali više svojih tiskanih izdanja.

Treći Antifest, u svom najambicioznijem izdanju, sastojat će se iz muzičkog i teorijskog dijela. Teorijski dio uključivat će više predavanja i okruglih stolova, s eminentnim gostima iz inozemstva, posvećenim aktualnim socio-ekonomskim problemima. Želja organizatora je vratiti fokus na nadnacionalnu i internacionalnu, klasnu, radničku svijest i zamijeniti dominantnu kulturu koja je desničarska, nacionalistička, kapitalistička i individualistička. Sa svim svojim predviđenim programima i aktivnostima, Antifest predstavlja jednu od tendencija k daljnjem jačanju i profiliranju takvih političkih pravaca u Bosni i Hercegovini. Na ovogodišnjem Antifestu sudjelovat će, između ostalih, Saskia Sassen, Peter Vermeersch, Özgur Dirim Özkan, Costas Douzinas, Rastko Močnik, Eric Toussaint, Amer Tikveša, Enver Kazaz, Igor Štiks, Srećko Horvat, Tihana Pupovac, Boris Buden, Dinko Kreho, Jasna Kovo, Anela Hakalović,Tijana Okić, Jamie Moloney, Nada Ler Sofronić, Ajla Demiragić i Toni Prug.

Treći Antifest bit će održan od 18. do 20. svibnja 2012. Program Festivala potražite ovdje.

Izvor: Antifest

Ususret subverzivnom svibnju

ante — Thu, 15 Mar 2012 07:37:43 +0000

Nije novost da Europska unija proživljava najveći potres od svog osnutka. U pitanju je ekonomska, financijska, društvena i ideološka kriza europskog projekta. Diljem kontinenta umjesto solidarnosti svjedočimo ponovnom izbijanju nacionalnih sebičnosti, jačanju ekstremne desnice, netoleranciji i rasizmu. Mediteranske zemlje koje su najjače pogođene pokazuju nam moguće puteve izlaska iz krize u vidu snažnih društvenih pokreta koji zahtijevaju socijalnu pravdu, drugačijih ekonomskih modela i direktne demokracije. Na ulicama Grčke, Španjolske, Portugala, Italije, Rumunjske, ali i Hrvatske, buduće članice Europske unije, besperspektivna mladost protestira. Putem kritičkog ispitivanja trenutne krize koja potresa Europu, na Subversive Forumu će se pokušati istaknuti realne mogućnosti za transformaciju Starog Kontinenta u sklopu rada na drugačijem političkom, društvenom i ekonomskog projektu. Zasad je potvrđeno učestvovanje Stéphana Hessela, Slavoja Žižeka, Michaela Hardta, Tariqa Alija, Gayatri Spivak, Samira Amina, Saskije Sassen, Renate Salecl, Christiana Marazzija, Bernarda Cassena, Ignatija Ramoneta, Erica Toussainta, Costasa Douzinasa, Borisa Budena i Andreja Nikolaidisa.

Zagreb će unutar Subversive Foruma ugostiti nekoliko događaja u svibnju 2012, uključujući međunarodnu konferenciju nazvanu Budućnost Europe, debate Kriza Europe (14-15. svibanj), Borba za zajednička dobra (16. svibanj), Prema Balkanskom socijalnom forumu (17-18. svibanj), Subverzivni sajam knjiga i, tijekom uvodnog tjedna od 5. do 12. svibnja, peti Subversive Film Festival: Europa Incognita. Na debatama se očekuje sudjelovanje više od stotinu sudionika iz Grčke, Portugala, Španjolske, Francuske, Belgije, Njemačke, Srbije, BiH, Makedonije, Albanije, Slovenija, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Crne Gore, Austrije, Italije, Velike Britanije, Indije i Senegala.

Više informacija o Subversive Forumu potražite ovdje.

Izvor: SFF

Stanje stvari

Antonija Letinić — Mon, 23 May 2011 09:13:30 +0000

Ured za suvremenu umjetnost iz Norveške, kao povjerenik norveškog predstavljanja na 54. Venecijanskom bijenalu najavio je seriju javnih predavanja pod naslovom Stanje stvari koje će se održavati tijekom trajanja Bijenala. Predavanja će se dotaknuti tema kao što su raznolikost, okoliš, pomirenje, ljudska prava, kapital, migracije, azil, Evropa, estetika i revolucija. Svako predstavljanje ima za cilj dotaknuti današnje ‘stanje stvari’ iz perspektive područja bavljenja i istraživanja pojedinih govornika te onoga što oni smatraju intelektualnim i političkim prioritetom današnjice.

Tako će od 1. lipnja do 17. studenog u seriji predavanja sudjelovati Jacques Rancière, Leo Bersani, Vandana Shiva, Jan Egaland, Fawaz A. Gerges, Eyal Weizman, Judith Butler, Franco Berardi, Saskia Sassen i T. J. Clark.