Projekt pilot praćenja medijskog pluralizma u 2015. godini namijenjen je procjeni prijetnji i rizika medijskom pluralizmu u zemljama članicama Europske unije. Taj se rizik prati temeljem indikatora koji sadrže relevantne zakonodavne, ekonomske i socio-političke varijable. Rizici su podijeljeni u četiri glavne domene: osnovna zaštita, tržišni pluralizam, politička nezavisnost i društvena uključivost. Projekt je proveden u 19 zemalja Europske unije: Austriji, Cipru, Češkoj, Finskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti, Njemačkoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj i Švedskoj. Rezultati su podijeljeni po stupnju rizika za medijski pluralizam: nizak rizik (0 ‒ 33 posto), srednji rizik (34 ‒ 66 posto) te visok rizik (67 -‒100 posto). 

U hrvatskom medijskom sustavu zamjećuje se sveukupno nizak postotak rizika u domeni osnovne zaštite (29 posto), koja uključuje dva individualna indikatora (pravo na informaciju i neovisnost od nositelja vlasti), dok je prema druga dva indikatora (sloboda izražavanja i novinarska profesija) rizik ipak ocijenjen kao srednji. S obzirom da je u područje istraživanja neovisnosti od nositelja vlasti uključena i neovisnost Agencije za elektroničke medije, postoji mogućnost da bi rezultati danas pokazivali ipak malo viši stupanj rizika.

U području tržišnog pluralizma utvrđen je također nizak rizik (28 posto), a uključuje transparentnost medijskog vlasništva i koncentraciju intermedijskog vlasništva, dok je u području koncentracije medijskog vlasništva rizik gotovo 50 posto. Analiza udjela pokazuje da su tržišta audiovizualnih, radijskih i internetskih poslužitelja veoma koncentrirana (samo četiri kompanije posjeduju čak 50 posto tržišta), a isto se nagađa o tržištu tiskovina iako za to ne postoje javno dostupni podaci niti ih je nadležno tijelo dostavilo istraživačima.

Ipak, u domeni političke nezavisnosti Hrvatska se nalazi na srednjem stupnju rizika od 40 posto. Nizak rizik pokazuju politička pristranost medija, politizacija kontrole mreža distribucije medija te neovisnost upravljanja i financiranja javnih medija. Srednji rizik pokazuju politizacija kontrole medijskih izdanja i neovisnost novinskih agencija, dok visok rizik, čak 83 posto, pokazuje državno oglašavanje. “Ne postoje konkretna pravila vezana uz distribuciju državnog financiranja ni podaci o udjelima državnog financiranja u programima televizija, radija ili tiskovina, što je svakako pitanje transparentnosti”, navodi se u istraživanju. Takvoj je ocjeni najviše pridonijela afera Fimi Media i posljedična presuda Ivi Sanaderu. 

U domeni društvene uključivosti ostvaren je srednji stupanj rizika (55 posto). Jedino je indikator centralizacije medijskog sustava ocijenjen niskim postotkom rizika, dok su pristup medijima različitim društvenim grupama i lokalnim zajednicama te osobama s fizičkim poteškoćama, dostupnost platformi community medijima i pokrivenost javnih medija i interneta ocijenjeni srednjim rizikom. Stopostotnim rizikom ocijenjen je indikator medijske pismenosti za koje se svi konzultirani stručnjaci slažu da ne postoji nikakav napredak u području medijske i obrazovne politike. 

U Hrvatskoj su projekt provodili Paško Bilić (voditelj) s Odjela za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Antonija Petričušić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ivan Balabanić s Katoličkog sveučilišta u Zagrebu, uz pomoć panela stručnjaka: Željane Buntić-Pejaković iz udruge Cenzura Plus, Viktorije Car s Fakulteta političkih znanosti, Miroslava Ivića iz Hrvatske udruge poslodavaca, Saše Lekovića iz Hrvatskog novinarskog društva, Denisa Mikolića iz Nacionalne udruge televizija, Mirjane Rakić iz Vijeća za elektroničke medije te Nade Zgrabljić Rotar s Hrvatskih studija.

Cjelokupni rezultati pilot praćenja u 2015. godini mogu se komparativno pregledati po glavnim domenama rizika te po indikatorima ili pojedinačnim zemljama na istaknutoj poveznici.

Projekt pilot praćenja medijskog pluralizma (Media Pluralism Monitor) u 2015. godini financirala je Europska komisija, a koordinirao Centar za medijski pluralizam i medijske slobode (CMPF) pri Centru za napredne studije Robert Schuman (RSCAS) Europskog sveučilišnog instituta (EUI) u Firenci.

Hrvatsko novinarsko društvo, Hrvatski P.E.N. centar i Platforma 112 održali su u petak, 29. siječnja, konferenciju za novinare Kamo ideš Hrvatska na kojoj su govorili Saša Leković (HND), Nadežda Čačinovič (Hrvatski P.E.N. centar) i Sanja Sarnavka (Platforma 112). Konferencija je organizirana zbog nasrtaja na demokratske institucije, slobodu izražavanja i ljudska prava, stoji u najavi.

Konferenciju je otvorio predsjednik HND-a Saša Leković, osvrnuvši se na izjave Tomislava Karamarka iz svibnja 2015. godine kojima je, smatra Leković, poručio da će dolaskom HDZ-a na vlast ljudi moći slobodno pričati samo kod kuće, a prije par dana izjavio je da su mediji prepreka demokraciji. Ministar Zlatan Hasanbegović samo je jedan, ali važan čimbenik smjera Karamarkove politike, ističe Leković. Podsjetio je također da je u MOST u dugim pregovorima s obje velike koalicije zahtijevao potpisivanje programa medijske strategije koju zagovaraju HND i neke civilne udruge. Obje koalicije na to su pristale, no ova vlada to očito ne namjerava provoditi.

Govoreći o imenovanju novog ministra, Sanja Sarnavka naglasila je kako je jasno da će se nova vladajuća opcija voditi svojim svjetonazorom pri formiranju politika, no “put od Ane Šovagović do Hasanbegovića je dug i dramatičan”. Upozorila je i na njegove izjave u Glasu koncila gdje kritizira “rodnu ideologiju” kao i “nekakve kvazi aktiviste koji se šepure pod duginim bojama”. Tvrdi kako nije slučajno da je u prvih tjedan dana krenuo udar na institucije vezane uz medije. Javnu televiziju stalno se napada, a napad na ravnateljicu Hine, još jedne ključne institucije u vezi disperzije važnih informacija u obavještavanju javnosti, prošao je nezapaženo. Napadi su uvijek osobni, na pojedinačnu osobu, a bez objašnjenja na kojoj osnovi i na temelju kojih činjenica. Općenita društvena klima je takva da se ljudi osjećaju jako osnaženi širiti govor mržnje u javnom prostoru, a sve veća podjela u hrvatskom društvu nešto je čime se trebamo više baviti, zaključila je Sarnavka.

Nadežda čačinovič objasnila je ulogu ministarstva kulture koje bi prije svega trebalo stvoriti uvjete za slobodno stvaralaštvo, stoga se postavlja pitanje što se imenovanjem ovog ministra zapravo želi. Pozivanje na jedinstvo u kulturi, za što se ministar zalaže, treba promatrati sa zabrinutošću, ističe Čačinovič. Hasanbegović se također protivi bavljenju ministarstva kulture medijima, što nas dovodi do situacije da su oni koji posreduju kulturno stvaralaštvo prepušteni tržištu i stvaranju profita. Hrvatska kultura je nešto što se mijenja iz dana u dan, ne može biti unaprijed određena – mora se razvijati – tvrdi Čačinovič, zaključivši kako se moramo boriti za pluralitet kulturnih inicijativa.

Hrvatski P.E.N. centar pokrenuo je i potpisivanje peticije u svrhu prosvjeda protiv izbora Hasanbegovića za ministra kulture. Budući da novi ministar nema iskustva u upravljanju kulturnim institucijama, niti je pokazao teorijsku i praktičnu upoznatost s funkcioniranjem autonomije toga područja, jedini mogući razlog njegova postavljanja su ideološka zaoštravanja i čistke, navodi se u pozivu.

Marko Jurič, autor i voditelj emisije Markov trg lokalne privatne televizije Z1, u spomenutoj je emisiji emitiranoj 12. siječnja izjavio: “Poruka Zagrepčanima, svima koji se šeću Cvjetnim trgom budite oprezni budući je u blizini crkva u kojoj stoluju, da parafraziram jednog srpskog ministra, četnički vikari. Pripazite, kada se šećete Cvjetnim trgom, pogotovo majke s djecom, da ne bi koji od tih četničkih vikara istrčao iz crkve i u svojoj maniri klanja izveo svoj krvavi pir na našem najljepšem zagrebačkom trgu koji bi možda trebalo obilježiti tablama pazi oštar četnik u blizini”. Gotovo istu poruku Jurič je ponovio i sljedeći tjedan, u emisiji emitiranoj 19. siječnja.

Na brojne upućene pritužbe, Vijeće za elektroničke medije reagiralo je sazivanjem izvanredne sjednice i pokretanjem hitne procedure. Traži se očitovanje nakladnika Z1, u roku od 48 sati, o govoru mržnje u toj emisiji. “Vidjet ćemo što će nakladnik reći, a kako mi sami ne možemo ići dalje od očitovanja predat ćemo cijeli postupak Državnom odvjetništvu”, rekla je za Radio Slobodna Evropa predsjednica Vijeća za elektroničke medije i ravnateljica Agencije za elektroničke medije Mirjana Rakić. Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, također poručuje kako HND odlučno osuđuje svaki govor mržnje pogotovo kada takav govor dolazi iz medija. “Ovdje nije riječ o novinarskom radu, nije čak riječ ni o šali, već o krajnje neodgovornom i zabrinjavajućem javnom istupu”.

O svemu se očitovalo i Srpsko narodno vijeće na konferenciji za novinare gdje je Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a istaknuo da je “slučaj Marka Juriča strašan primjer dokle društvo, mediji i regulatori mogu tolerirati govor mržnje, pozive na nasilje i linč pripadnika jedne vjerske i nacionalne zajednice te njihovih predstavnika”, naglašavajući pritom kako je Jurič napao jednog od najistaknutijih predstavnika Srpske pravoslavne crkve koji zagovara pomirenje. Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige Hrvatske i Građanskog odbora za ljudska prava poručio je da je “zadaća većine učiniti sve kako bi se nacionalne manjine osjećale dobro u našem društvu”.

Inače, televiziji Z1 dodjeljena je potpora u iznosu od gotovo dva milijuna kuna iz proračuna grada Zagreba za subvencioniranje proizvodnje i emitiranja audiovizualnih i radijskih programskih sadržaja.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

U posljednjih nekoliko tjedana, mediji su postali tema sami sebi odnosno, njezin konstitutivni segment, novinari. I dok se mimo svijesti javnosti odvija proces izrade medijske strategije koja bi pak trebala polučiti promjenu zakonodavnih okvira za djelovanje ovog sektora, sam medijski sektor u posve je drugom procesu, onom ustrojavanja prema potrebama novih političkih kretanja. S tim u vezi u svega nekoliko dana, dvije najveće regionalne dnevne tiskovine smjestile su se u udarne vijesti drugih dnevnih medija. Tamo su dospjele otkazom suradnje Slobodne Dalmacije Borisu Dežuloviću u petak, 12. lipnja u 17:30, a otprilike u isto vrijeme krenule su glasine o izvanrednom otkazu Borisu Paveliću u Novom listu. Ova dva slučaja, podsjetila su na jednako zanimljiva, ali manje zakonski problematična kadroviranja u istim ovim medijima. Naime, nekoliko dana ranije Slobodna Dalmacija je ukinula kolumnu Davoru Krili, a novinar Novog lista Dražen Ciglenečki smijenjen je s praćenja HDZ-a i preraspoređen na praćenje SDP-a. Valja napomenuti da je Ciglenečki tu stranku pratio kojih dvadesetak godina, što bi mu za taj posao trebala biti prednost, a ne, kako se čini, nedostatak. Možda je uredništvo lista procijenilo da se radi o zamoru materijala, no Hrvatsko novinarsko društvo u ovom i nizu drugih slučajeva prepoznaje jedan posve drugi trend zbog kojeg izražava zabrinutost te je tim povodom organiziralo press konferenciju održanu u utorak, 23. lipnja 2015. godine. 

Obraćanjem novinara cilj je bio upozoriti na ozbiljne laži, prijetnje, nasilje i pokušaje ubojstava s kojima se sve intenzivnije suočavaju medijski radnici. Saša Leković, novi predsjednik tog društva, pored gore navedenih, podsjetio je i na slučajeve istraživačkih novinara Domagoja Margetića koji redovito prima prijetnje smrću, te Željka Peratovića koji je nedavno i pretučen. Osim slučajeva koji su procurili u medije, Leković upozorava na mnoge slučajeve sličnih pritisaka i prijetnji o kojima ga svakodnevno obavještavaju ne samo novinari već i urednici brojnih medija, ali koji zbog osjetljivosti situacije kao i egzistencijalne nesigurnosti ne žele javno istupati. Stoga ističe opasnost trenda porasta pritiska na novinare u posljednjim mjesecima, ali i želi poslati poruku da novinare pritisci i napadi neće spriječiti u njihovom radu i ispunjavanju njihove funkcije. 

Leković je upozorio kako HND ne podržava ni otkaze novinarkama Elizabeti Gojan i Hloverki Novak Srzić koje im je uručio HRT te navodi kako će se zajedno sa Sindikatom boriti za njihova prava. O svim ovim događajima, HND je alarmirao i redovito obavještava međunarodne organizacije. Od policije zahtijeva da se napad na Peratovića tretira kao pokušaj ubojstva, što trenutno nije kvalifikacija tog slučaja. Također, Leković poziva HRT da ukine zabranu pozivanja novinara koji rade za Direktno.hr i Dnevno.hr u svoje emisije, a koja je aktualno na snazi. Napominje kako je odluka hoće li neki novinar biti pozvan ili ne kao gost u neku emisiju i kontaktiran za mišljenje stvar o kojoj bi odluku trebao donositi urednički kolegij, ali ne i da takvu odluku donosi uprava kuće.  

Želeći upoznati javnost sa svojim radom otkako je preuzeo funkciju predsjednika društva, Leković je istkanuo kako su trenutno u procesu održavanja sastanaka s medijskim kućama i pronalaženju zajedničkog jezika, no kako su ti susreti različitih razina uspješnosti. Slavica Lukić, članica izvršnog odbora društva, istaknula je kako su po prvi puta mediji i urednici izloženi intenzivnim pritiscima ne stranke na vlasti već one koja aspirira doći na vlast te upozorava na brojne telefonske pozive i pritiske tog političkog krila. Predsjednik sindikata novinara, Anton Filić, pozvao je novinare da se okane ideoloških sukoba te na međusobno solidariziranje, s obzirom na izostanak zaštite redakcija.

Na press konferenciji su prisustvovali i novinari koji su željeli ukazati na svoje slučajeve, pa je tako Domagoj Margetić svratio pozornost na svoj slučaj i podsjetio na kronologiju zadnjih godinu dana. Napadnut je 11. kolovoza 2014. što je okvalificirano kao pokušaj ubojstva i zbog čega je dobio policijsku zaštitu, no prijetnje su se i dalje nastavile. U noći s 24. na 25. svibnja policajci i on našli su omču za vješanje i dokument iz njegova istraživanja u ‘aferi Hypo’ koji mu je godinu dana ranije ukraden iz sefa. No, svemu ovome unatoč, prošlog mu je tjedna ukinuta policijska zaštita. Županijsko odvjetništvo je tražilo saslušanje osoba koje bi mogle biti povezane s pokušajem ubojstva, no u 11 mjeseci, nije saslušana nijedna osoba, upozorava Margetić. 

Daniel Berdais, koji je također prošloga tjedan dobio otkaz jer je odbio lažirati podatke vlasniku Radija 101, pita se zašto institucije koje bi trebale voditi brigu o medijima to ne čine. Urednik Autografa, Drago Pilsl napominje da pojačana represija očito ukazuju na to da press konferencije i priopćenja nisu učinkovit alat te se pita što bi trebalo učiniti da se podigne svijest građana, koji su očito jedini saveznik, ako već HND nije uspijeva izvršiti pritisak na medije te predlaže da se usmjere na građane i udruge civilnog društva i razmišljaju o ozbiljnijim i odlučnijim koracima. Marina Škrabalo iz GONG-a, izrazila je podršku svima u ovoj teškoj situaciji uz napomenu da je ono što se svima događa normalizacija ponavljanja ’90-ih što nikako ne smijemo prihvatiti kao normalno. Smatra da je krajnji čas za denomralizaciju tog procesa. 

Na temu aktivnijeg angažmana javnosti i solidariziranja među samim novinarima, nadovezala se Božena Matijević iz Večernjeg lista pozivajući kolege da prvi korak u solidarizaciji bude obustava praćenja javnih obraćanja medijima u kojima oni koji im se obraćaju vrijeđaju nekoga od kolega, podsjećajući na slučaj kada su ona i Siniša Pavić napustili press konferenciju Gorana Radmana na HRT-u nakon što ih je ovaj krenuo napadati. 

Jelena Berković podsjeća kako se za pitanje profesionalnog novinarstva i integriteta moramo svi boriti, a ne samo HND jer bez istraživanja, propitivanja i dovođenja u pitanje onih koji su na vlasti ne možemo imati validnu demokraciju. Stoga apelira da novinari počnu koristiti svoj temeljni alat a to je postavljanje pitanja odgovornima na svim razinama, počevši od mnogobrojnih pitanja o problemima u samom medijskom sektoru.  

Press konferenciju je zaključio Leković pozivajući zainteresirane na prestavlajnje projekta Centar za zaštitu slobode izražavanja koje će se održati 2. srpnja u 17 sati u HND-u. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Fizički napad na novinara i blogera Željka Peratovića, dobitnika HND-ove nagrade za istraživačko novinarstvo za 2014. godinu i potpredsjednika Centra za građansku hrabrost, dogodio se 28. svibnja oko 19 sati u njegovom domu u Luci Pokupskoj kraj Karlovca. Napale su ga tri osobe koje su došle automobilom na njegovo imanje, a Peratoviću je nakon napada ukazana pomoć u karlovačkoj bolnici. Nakon što su napadači uhićeni, sudac istrage u subotu ih je pustio na slobodu, javlja Hina. Ovo nije prvi fizički napad na Peratovića zbog njegovih istraživanja i pisanja. Napadači su mu rekli da ga tuku zbog pisanja o ilegalnom iskapanju šljunka, no Peratović tvrdi da o toj temi nije nikada pisao te da je pravi razlog vjerojatno u njegovom bavljenju osjetljivim političko-sigurnosnim temama zbog čega je svojevremeno i dobio otkaz u redakciji Vjesnika. Taj je otkaz, inače, nedavno pravomoćnom sudskom odlukom proglašen nezakonitim. 

Hrvatsko novinarsko društvo upozorilo je na slične slučajeve i zatražilo da se zakonskim izmjenama svaki dokazani napad na novinare ili prijetnja u vezi s njihovim poslom tretira kao kazneno djelo. U utorak, 26. svibnja, novinar Nove TV Domagoj Mikić fizički je napadnut dok je u Puli radio svoj posao. U noći između 24. i 25. svibnja, novinar Domagoj Margetić u svom je poštanskom sandučiću pronašao omču za vješanje napravljenu od špage te jedan od dokumenata o Aferi Hypo koji su mu u prosincu prošle godine ukradeni prilikom provale u stan. Margetića je 11. kolovoza prošle godine pretukla još uvijek nepoznata osoba protiv koje je podnesena prijava zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva. Nakon vrijeđanja i prijetnji na društvenim mrežama tijekom prvih mjesec dana njegovog mandata, novom predsjedniku HND-a Saši Lekoviću stigla je i prijetnja poštom koja je prijavljena policiji. 

Istovremeno s prijetnjama i fizičkim napadima na novinare, njihova su radna prava sve više ugrožena. Novi pregovori o kolektivnom ugovoru na HRT-u po prvi put sljedeće godine odvijat će se bez sudjelovanja Sindikata novinara Hrvatske na HRT-a. Prema novom Zakonu o reprezentativnosti, nakon što su se dva sindikata tehničkih službi HRT-a udružila, podružnica SNH na HRT-u više ne predstavlja dovoljan broj zaposlenih da bi bila uključena u pregovore. Podružnica sindikata novinara u Novom listu u obraćanju javnosti zatražila je od uprave, Zagrebačke banke, Nagodbenog vijeća FINA-e i nadležnih državnih institucija da odbace predloženi plan financijskog restrukturiranja koji podrazumijeva podjelu Novog lista na tvrtku koja preuzima nekretnine i dug osiguran založnim pravom i novo društvo koje osniva uprava Novog lista nakon pronalaska kupca nekretnina ili investitora. Podružnica sindikata novinara zatražila je od Zagrebačke banke da podnese svoj dio odgovornosti za kredite plasirane Albertu Faggianu i njegovim tvrtkama. 

Program konsolidacije gradskih medija Karlovca započeo je pripajanjem Karlovačkog tjednika Hrvatskom radiju Karlovac koji od tada djeluje kao jedna gradska tvrtka. Ova odluka, donesena radi financijske uštede, za sad je rezultirala otkazivanjem ugovora honorarnim suradnicima, otkazima za fotoreportera, djelatnicu u administraciji i pomoćnicu glavnog urednika, otkazima radijskom tehničaru i novinarki, a posljednji je val otkaza obuhvatio urednika, novinara, spikericu i djelatnika u marketingu. Tvrtka koja je u trenutku spajanja brojala dvadesetak stalno zaposlenih, svedena je u ovom trenutku na brojku od devet djelatnika. U Karlovačkoj županiji u proteklih desetak godina u medijima je zaposlenje izgubilo više od pedeset novinara. 

Regionalni izvještaj o radnim uvjetima novinara u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, koji je objavio Centar za nezavisno novinarstvo iz Bukurešta, pokazao je da situacija na tržišu rada predstavlja jedan od najosjetljivijih i najtežih problema novinarske struke. “Dok pratimo sistemske promjene i način na koji one utječu na osnovne principe medijskih sloboda i novinarske prakse, može nam se dogoditi da iz fokusa izgubimo – ljude. Ovo bi bila greška. Nema novinarstva bez novinara”, smatra Ioana Avădani, izvršna direktorica Centra i projektna koordinatorica Partnerstva za razvoj medija u jugoistočnoj Evropi, projekta u sklopu kojeg je objavljen izvještaj.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Uvodno predavanje i raspravu o anarhizmu, 22. listopada u 17 sati, moderirat će predavači Marin Seleš i Ljiljanka Mitos – Svoboda. Aleksandar Muharemović, filmski autor i freelance snimatelj, održat će predavanje o kreiranju lažnih antirežimskih filmaša, a Marko Milošević iz Radničke fronte Zagreb o građanskim referendumima kao manipulaciji ili direktnoj demokraciji. O manipulaciji, ovaj put medijima, govorit će Saša Leković, istraživački novinar CIN-a, prilikom promocije knjige Značaj medijskog integriteta, vraćanje medija i novinarstva u službu javnosti, nedavno izašloj u sklopu projekta Medijski opservatorij jugoistočne Europe, a dostupnoj ovdje.

U bloku Anarhija kao subkultura povjesničar umjetnosti Tihomir Taborski govorit će o iracionalnom strahu od slobode i umjetničkom stvaranju, kultu heroja i dizajniranju uni-modela. O fenomenu poslušnosti iz filozofsko – pedagoškog aspekta govorit će Hrvoje Potlimbrzović s Filozofskog fakulteta Osijek, a Ivica Kelam, bioetičar na području genetički modificiranih usjeva, održat će predavanje o manipulaciji proizvodnjom hrane. Festival će završiti okruglim stolom pod temom “može li se danas živjeti anarhizam”. 

Točan raspored potražite ovdje.

M.M. / Osijek031