Iako su bili upoznati s nedostatkom ovakvih sadržaja u Hrvatskoj, odjek u medijima i višestruko premašen cilj skupljenih sredstava na kraju je najviše iznenadio izdavače i autore slikovnice. No interes javnosti ne treba čuditi s obzirom na to da je upravo dječja literatura medij kojim se najlakše prenose nove i radikalne društvene ideje. Zbog velike brzine učenja i podložnosti utjecajima, znanje koje kroz zabavne sadržaje ili svakodnevne situacije usvoje u najranijoj životnoj dobi uvelike će odrediti njihove buduće stavove i uvjerenja. Zato je vrlo važno sadržaje namijenjene djeci prilagoditi njihovim obrazovnim potrebama. Umjesto toga, dječji zabavni sadržaji vrlo često reproduciraju rodne stereotipe ili normaliziraju rasizam i imperijalizam.

Literatura za djecu kroz povijest se također koristila kako bi se mladima približile progresivne socijalne i političke ideje. Kimberly Reynolds tako piše da je socijalno i estetski radikalna dječja literatura objavljena između dva svjetska rata u Velikoj Britaniji utjecala na stvaranje progresivnog, egalitarnog i modernog društva. Oslanjajući se na najnovije ideje iz područja znanosti, politike, ekonomije, pedagogije, socijalnih politika i književnosti, kao i visoke i primijenjene kulture, njihovi su autori poticali mlade čitatelje na promišljanje svijeta oko sebe, kako ljudi žive, komuniciraju i kako se organiziraju. Knjige koje govore protiv rata, knjige o modernoj arhitekturi i dizajnu, o klasi, nezaposlenosti, zdravlju i seksualnoj edukaciji bile su među tadašnjim objavljenim radovima, a trebale su utjecati na rušenje različitih stereotipa o rodu, siromaštvu, nacionalnosti, ali i djetinjstvu. Sličan primjer je poslijeratna Amerika, kada je niz progresivnih autora na udaru antikomunističke histerije počeo objavljivati dječju literaturu. Generacija odrasla na toj literaturi kasnije je predvodila prosvjede protiv rata u Vijetnamu, podupirala građanska prava Afroamerikanaca i zahtijevala jednaka rodna prava.

Slikovnice i ostala dječja literatura ostaju omiljen obrazovni alat kojim se djeci različite dobi na jednostavan i kreativan način nastoje približiti razne socijalne teme, a od nedavno ova praksa ponovno je popularizirana i kod nas. Centar za Mirovne studije 2015. godine izdao je slikovnicu Šarene priče namijenjenu odgojno-obrazovnim ustanovama koje kroz nju mogu promovirati interkulturalno učenje. Slikovnicu su ilustrirali studenti Akademije primijenjenih umjetnosti, a sadrži priče i bajke iz rodnih zemalja i krajeva iz kojih su u Hrvatsku došli izbjeglice i tražitelji azila. Cilj slikovnice bio je prenijeti pozitivne priče iz dalekih zemalja i približiti ih djeci (kao i odraslima)  i pokazati da nisu puno drugačije od naših priča.

Iste godine, u okviru Mirovnih studija, neformalnog obrazovnog programa CMS-a nastala je slikovnica Kućica u Ježevu. Napisana na temelju popularne dječje slikovnice Branka Ćopića, priča prati putovanje izbjeglice Ježurke Ježića u potrazi za sigurnošću, na kojem, uz brojne druge poteškoće, biva zadržan u Prihvatnom centru za strance Ježevo. Ova slikovnica šalje poruku solidarnosti i podrške svima u potrazi za srećom u vrijeme rastućih prisilnih migracija i izbjeglištva, a ovdašnjoj djeci objašnjava tko su to izbjeglice i zašto su morali napustiti svoje domove.

Prije no što je slikovnica Dugine obitelji izazvala pravu malu senzaciju, udruga RODA – Roditelji u akciji izdala je slikovnicu Naše obitelji koja govori o različitim tipovima obitelji koje postoje u svakom, tako i u hrvatskom društvu. Među njima su jednoroditeljske, posvojiteljske, obitelji osoba s invaliditetom kao i obitelji istospolnih zajednica. Daniel Martinović, koordinator Duginih obitelji kaže kako se istospolne obitelji spominju u svega par slikovnica no slikovnica koja bi govorila samo o duginim obiteljima na hrvatskom jeziku još uvijek nije postojala kad su početkom 2017. godine napravili malu analizu dječje literature. “Nakon što je 2014. godine donesen Zakon o životnom partnerstvu unutar naše grupe dogodio se jedan mali ‘baby boom’, među lezbijskim parovima koje se najčešće odlučuju na osnivanje obitelji inseminacijom. Slikovnica za predškolsku dob učinila nam se zbog toga kao logičan korak, a dodatna vrijednost slikovnice je ta što pomoću nje možemo približiti priču o duginim obiteljima i različitostima u našem društvu svima koji to žele, te olakšati svim drugim roditeljima razgovor s djecom o lgbt temama”, kaže Martinović.

Veliki interes za slikovnicom Martinović objašnjava činjenicom da jednostavno nema dovoljno slikovnica na hrvatskom tržištu koje bi govorile o različitostima, o temama koje su danas stvarnost našeg društva, poput obiteljskog života lgbt osoba. “Komentari zainteresiranih su se uglavnom odnosili na to kako u većini slikovnica danas i dalje prevladavaju stereotipi o raznim temama koje te slikovnice obrađuju, te da im je ovo nešto novo i zanimljivo, što prikazuje realnu temu na jako jednostavan način”, ističe. U sklopu crowdfunding kampanje, zbog brojnih upita iz inozemstva također su prikupljena sredstva za prijevod slikovnice na engleski jezik, što pokazuje da i na stranim tržištima još uvijek ima prostora za nova izdanja. “Nakon što bi čuli da radimo na slikovnici, kolege iz duginih obitelji u drugim zemljama Europe također su izrazili interes za slikovnicom, i prijevod barem digitalnog izdanja činio nam se kao nešto što bi trebali napraviti i za osobe izvan Hrvatske. No interes nas je na kraju opet iznenadio, definitivno ćemo tiskati verziju na engleskom jeziku, dok verzije na raznim drugim jezicima planiramo postaviti na našu internet stranicu. Pripremili smo prijevode na francuskom, talijanskom, španjolskom, ali javljaju nam se prevoditelji koji nude besplatan prijevod, tako da ćemo imati i slikovnicu na turskom, mađarskom, portugalskom i nadamo se još puno drugih jezika”, zaključuje Martinović te dodaje kako planiraju tražiti i druge izvore financiranja kako za ovu tako i za buduće slikovnice, ali htjeli bi da one uvijek budu besplatne i dostupne svim osobama koje ih žele, pa ih za sada ne namjeravaju plasirati u slobodnu prodaju.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Zbornik Šarene priče nastao je u suradnji Centra za mirovne studije i Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta. Priče su ispričale izbjeglice koje su svoj privremeni ili stalni dom našle u Hrvatskoj. Cilj slikovnice i same predstave je upoznavanje priča iz drugih kultura kako bi upoznali svijet oko sebe i shvatili da je raznolikost društva važna. Predstava ima edukativan karakter, a prvenstveno je namijenjena djeci.

Kombinirajući živo i lutkarsko kazalište, predstava je puna zanimljivih kako dramaturških tako i vizualnih rješenja. Karton, kutije i konop u ovoj su predstavi oživljeni na suptilan i šarmantan način. Prepuna topline, boja i nježne duhovitosti, ova predstava nudi nezaboravno putovanje. Putujući po svijetu, pripovjedačice uplovljavaju u Tunis. U Tunisu uživaju u bogatoj tuniskoj kuhinji i sjećaju se prijatelja, koji kao dječak nije volio hranu. Zatim na letećem tepihu i zmaju putuju dalje. Vlakom stižu u Iran. U Iranu susreću čovjeka koji je nesebično pomogao njihovom vlaku da izbjegne nesreću i nastavi dalje putovanje.

Tripstih je kazališna skupina nastala u listopadu 2013. godine iz kazališta sjena Ikako-Nikako. Čine ga Ives Buljan Gladović (Ikako-Nikako, Skaska, Zvuk sjene), Petra Bokić (Ikako-Nikako, Skaska, Zvuk sjene, Crveni nosovi), Neven Aljinović Toth (Ikako-Nikako, IGK). Tripstih se bavi istraživanjem svjetla i sjene kroz: grafoskopske projekcije, kazalište sjena za djecu i odrasle, radionice. Kazalište Tripstih iza sebe ima niz projekata; neki od njih su likovno oblikovanje i scenografija za monooperu u režiji Marija Kovača Ljudski glas, radionice kazališta sjena za odgojitelje i dramske pedagoge, Laboratorij zabave, scenografija i likovno oblikovanje za antički festival Burnumske ide u Ivoševcima.

SubScena za kazalište, izvedbene umjetnosti i ostale hibride je projekt kojeg u partnerstvu provode Autonomni kulturni centar Attack i Udruga Cirkorama unutar AKC Medika. Subscena je nastala prvenstveno s ciljem pružanja umjetničkih rezidencija umjetnicima i kolektivima iz Hrvatske, regije i Europe kako bi proizveli novo umjetničko djelo, dijeleći životni i radni prostor s drugim umjetnicima. Projekt je neprofitnog karaktera, a za cilj ima afirmiranje i povezivanje avangardnih i eksperimentalnih izvedbenih umjetnika iz Hrvatske, regije i svijeta, neovisno o žanru, stilu i razdoblju kojem pripadaju. 

Po predlošku dviju priča iz Tunisa i Irana, iz zbornika Šarene priče, kazalište Tripstih je napravilo predstavu istog imena. Zbornik Šarene priče nastao je u suradnji Centra za mirovne studije i Arhitektonskog fakulteta. Priče su ispričale izbjeglice koje su svoj privremeni ili stalni dom našle u Hrvatskoj. Cilj slikovnice i same predstave je upoznavanje priča iz drugih kultura kako bi upoznali svijet oko sebe i shvatili da je raznolikost društva važna.

Predstva ima edukativan karakter, a prvenstveno je namijenjena djeci. 

Kirsten Cappy, prodavačica dječjih knjiga i autorice Terry Farish i Anne Sibley O’Brien, zajedno su osmislile i stvorile internetsku bazu dječjih knjiga koje obrađuju teme imigranata i izbjeglica. Stranica I’m Your Neighbor nastala je nakon što je Cappy uočila da u Portlandu koji je postajao etnički sve raznovrsniji, nedostaje knjiga u kojima novopridošla djeca mogu prepoznati svoja iskustva ili se mogu predstaviti tamošnjoj zajednici. Baza sadrži brojne naslove, od slikovnica do romana za mlade, iz različitih kultura i područja svijeta, s različitim iskustvima migracije i propitivanja identiteta. Knjige su kategorizirane prema zemlji podrijetla, narodima, čitalačkoj dobi te univerzalnim temama kao što su hrana ili obiteljski odnosi. “Moja misija na svim projektima je dijeliti knjige s ciljem povećanja razumijevanja, znatiželje i empatije”, kaže Cappy.

U sklopu projekta održavaju se javna čitanja i popratni sadržaji koji diljem Portlanda oživljavaju knjige i okupljaju šarolike zajednice. “Kako populacija Portlanda postaje sve više raznolika, svi mi koji dijelimo ovaj grad dobivamo priliku zaista doprinijeti stvaranju zajednice kakvom želimo postati. Moj san je da će nas ovaj projekt izazvati da rastemo i napredujemo dok istražujemo naše sličnosti i razlike, pronalazimo sebe u drugima i stvaramo prostor za sve nas da živimo kao pravi susjedi”, rekla je O’Brien. Osim što je pomogla u stvaranju ove stranice, O’Brien je također autorica dječje knjige I’m New Here. Knjiga portretira troje djece različitog podrijetla koji pohađaju osnovnu školu u Americi te se uz pomoć učitelja i prijatelja prilagođavaju novoj zajednici istovremeno zadržavajući osjećaj vlastitog identiteta.

Knjiga Anne Sibley O’Brien našla se i na popisu preporučene literature koja obrađuje teme izbjeglištva, a nedavno ga je objavila Njujorška javna knjižnica s objašnjenjem kako one mogu poslužiti kao početna baza za razgovor s djecom o tužnim događajima kojima smo svakodnevno okruženi u medijima. Popis uključuje raznolike teme dječjeg izbjeglištva, od iskustva austrijske Židovke u Švedskoj u vrijeme Drugog svjetskog rata, vijetnamskih izbjeglica u Americi do iskustava albanske djevojčice s Kosova u knjizi The Day of the Pelican.

Temom izbjeglica u Hrvatskoj bavi se Centar za mirovne studije koji je u 2015. godine u suradnji sa Studijem dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavio slikovnicu Šarene priče. Priče koje su uključene u slikovnicu ispričale su izbjeglice, a predstavljaju stvarnost pomiješanu s fikcijom, kako im je bila prenesena kad su bili djeca. Sličnom suradnjom nastala je i edukativna knjižica Kućica u Ježevu, interpretacija poznate slikovnice Branka Ćopića Ježeva kućica, a njome se željelo približiti temu dolaska izbjeglica na djeci zanimljiv način. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Na drugoj Interkulturi čitat će se slikovnica Šarene priče za djecu i odrasle s pričama tražitelja azila, azilanata i izbjeglica, kroz koje nam oni prenose neke trenutke iz svojih života. Ti trenuci su djelomično isprepleteni stvarnošću, a djelomično fikcijom koja je njima prenašana dok su bili djeca. Uz čitanje održat će se i kratka glazbena radionica bubnjanja.