Rubrika Dijalog u ovom izdanju Sveski donosi dva veoma zanimljiva razgovora. U prvom slovenski pjesnik i historičar umjetnosti Miklavž Komelj govori o svojoj poeziji, a u drugom arhitekt Ivan Štraus o svom opusu, životu i sarajevskoj arhitekturi nekada i sada. Dnevnik čitanja Milice Nikolić, koji je postao stalna rubrika Sveski, ovaj put donosi pregršt kratkih ali sadržajnih zapisa pročitanim knjigama i autorima.

U Manufakturi izlazi poeziju Bore Ćosića, Asmira Kujovića, Vojke Smiljanić-Đikić i Jovana Nikolića. Pored toga, ova rubrika donosi i prozne te esejističke radove Sibile Petlevski, Envera Kazaza, Gorana Samardžića, Mirta Komela, Bore Kotnića te drugih. Manufaktura također donosi i odlomke epa Borisa A. Novaka, koji tematizira početak rata.

Aleš Debeljak piše o knjigama i društvenom angažmanu Igora Štiksa, poljski slavist Maciej Czerwinski analizira Andrićev roman na Na Drini ćuprija a Dinko Kreho problematizira stara i nova čitanja Branka Ćopića. Pjesnik Marko Vešović u Mom izboru donosi poeziju ruskih pjesnikinja, koju je sam preveo, a u Pasošu/Putovnici ovaj put predstavljena je moderna islandska poezija.

Izvor: Sveske.ba

Vladimir Biti otkriva važnost naizgled formalnih bilješki o mjestu i nastanku djela u Konstantinovićevom opusu, dok Ivana Perica istražuje dosad zanemaren i nezapaženi aspekt djetinjstva i dječjeg pogleda na svijet u nekim djelima Radomira Konstantinovića. Davor Beganović piše o granici u pomalo zapostavljenom djelu Daj nam danas, a Stijn Vervaet čita Konstantinovićevog Ahasvera u svjetlu Holokausta i literature o Holokaustu. U fokusu su teksta Branislava Jakovljevića oni aspekti Konstantinovićevog djela nastali prije kapitalne Filozofije palanke, a Tanja Zimmerman kritički istražuje svekoliku recepciju Palanke i njenu mitologizaciju u postjugoslavenskim kontekstima. Marija Mitrović istražuje dosad zanemarene aspekte značenja Pentagrama, dok Andrea Lešić propituje osobno prijateljstvo Radomira Konstantinovića i Samuela Becketta u svjetlu različitosti njihovih poetika, opusa i estetskih uvjerenja.

U prvom licu o konceptima trans-umjetnika i cis-umjetnika piše Goran Stefanovski, a Dijalog ovaj put vode dvoje hrvatskih spisatelja različitih generacija: Daša Drndić i Goran Ferčec. Nemamo kamo pobjeći, zaključak je i naslov ovog inspirativnog dijaloga dvoje umjetnika o granicama, putovanjima, upletanju osobnog i obiteljskog u vlastita književna djela.

Milica Nikolić nastavlja za Sveske pisati svoj Dnevnik čitanja u kojem sažeto i britko opisuje knjige i autore s kojima se susreće, preporučujući ih čitateljima. Ovaj put Dnevnik sadrži opaske o Miri Otašević, Simonu Simoviću, Nenadu Miloševiću i drugima.

Moj izbor u ovom broju vrši bosanskohercegovački pjesnik Hadžem Hajdarević koji čitateljima nudi svoj izbor suvremenog crnogorskog pjesništva, pa tako možete čitati pjesme Milorada Popovića, Pavla Goranovića, Bogića Rakočevića, Velimira Ralevića i Dragane Tripković.

Pasoš/Putovnica stalna je rubrika u Sveskama gdje se predstavljaju autori i autorice koji ne pripadaju zemljama Zapadnog Balkana ili južnoslavenskog govornog područja, a u ovom broju fokus je na Švedskoj, pa tako Sveske donose antologiju suvremene švedske poezije. Možete čitati pjesme renomiranih i nagrađivanih autora Marie Silkeberg, Pära Hanssona, Ide Börjel i Johannesa Anyurua.

Manufaktura u ovom broju sadrži mnoštvo nove poezije, proze, eseja i kraćih naučno-istraživačkih studija. O pamćenju, zaboravu i zavičaju u romanu Ludwiga Bauera Zavičaj, zaborav piše Ivana Seletković, dok Merima Omeragić problematizira mogućnost i ograničenja debalkanizacije rodova, uz kratak pregled razvoja feminističke misli i aktivizma na području bivše Jugoslavije.

Glavni je i odgovorni urednik Sveski Velimir Visković, a izvršna urednica Vojka Smiljanić-Đikić.

Sarajevske sveske možete čitati na službenoj stranici.

Izvor: Sveske

Nebojša Jovanović u tekstu Bosanski psiho: Kuduz, rat spolova i kraj socijalizma i Marija Grujić u tekstu Beli rendžer na čelu Dragojevićeve Parade pišu o filmovima koji su sugestivno promovirali konzervativni pojam muškosti kao centralnu kulturnu vrijednost. Milan Miljković u tekstu Muška poezija u Kulturnom dodatku Politike 1989- 2001 kritički preispituje načine na koji je vodeći tiskani medij promovirao nacionalističku poeziju i njezino zazivanje predaka kao očeva nacije u predratnom vremenu, dok Damir Arsenijević u tekstu Ljubav nakon genocida piše o poeziji koja, svojom antipatrijarhalnom etikom, nadilazi konzervativne ideološke obrasce. Mima Simić tekstom Poderani maskuliniteti, celuloidne zakrpe: neke tendencije ženskog filmskog pisma u regiji klasificira, analizira i memorira vodeće filmove autorica i autora koji su se bavili uobličavanjem iskustava marginalnih kulturnih skupina u kontekstu muškocentrične kulture regije. Tatjana Greif u svojim se Nemoćnim alfa mužjacima bavi analizom odnosa između navijačkih skupina u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji prema homoseksualcima, kao i odnosom vodećih medija, sudstva i službenika nogometnih klubova i nacionalnih saveza prema tom odnosu. Temom broja bave se u formi eseja, teorijskoga teksta ili novinskoga članka i Tatjana Rosić, Nadežda Čačinović, Zoran Ćirjaković, Jasna Koteska, David Albahari, Nikola Đoković, Dario Bevanda i Dinko Kreho, Barbara Matejčić, Goce Smilevski i Vukša Veličković.

U ovom broju Dnevnik su pisali Tvrtko Kulenović i Milica Nikolić, u Dijalogu intervjue davali Dževad Karahasan, Vladislav Bajac i Ferida Duraković, predstavljen je likovni umjetnik Franjo Likar, a poseban prostor posvećen je (Ne)vidljivima, antologiji romske poezije, s predgovorom Dragoljuba Ackovića. Novi broj Sarajevskih sveski dostupan je ovdje.

Izvor: sveske

Anatomija psovke, temat u novom dvobroju Sarajevskih sveski, pokazuje da to nije točno, donoseći analize psovki od elizabetinskog do suvremenog doba. Shakespearove drame govore o raširenosti psovki u elizabetinskoj Engleskoj, a njihova raslojenost svjedoči da se nije radilo o novom procvatu verbalnog proljeća, već o nastavku dugotrajne navike. Psovke su vrlo kompliciran i polivalenetan fenomen. S jedne strane, kao jednostavni jezični obrasci omogućuju komunikacijski minimum, dok s druge, narušavaju moguću komunikacijsku nadogradnju. Mogu biti znak kulturološke autentičnosti, ali i indikator da smo nesposobni ispoštovati modele racionalnog govora. Razmišljanje o psovkama otvara mnogobrojna pitanja. Na koji način je struktura tog fenomena povezana s njegovom verbalnom i društvenom funkcijom? Što je specifičnost psovke? Što se njome postiže? Kako i na koji način? Što je cilj psovke, ako ga ona uopće ima? Jednom svakodnevnom problemu suradnici Sarajevskih sveski prišli su, između ostalog, historijskom analizom, lakanovskom psihoanalizom i teorijom govornih činova. Časopis donosi tekstove Suzane Milutinović-Bojanić, Milene Marković, Predraga Krstića, Nancy Huston, Bernarda Nežmaha, Petra Bojanića, Philippea Roussina, Muharema Bazdulja, Petra Klepeca, Predraga Lucića i Ashleyja Montagua  posvećene upravo psovci.

Među drugim tematskim cjelinama s pregršt književnog i publicističkog materijala valja posebno izdvojiti dvije. Moj izbor – Radomir Konstantinović (1925-2011) donosi tekstove Mira Otaševića, Ivana Milenkovića i Jovana Čekića posvećene djelu velikog filozofa. U Dokumentima se nalazi zanimljivo, nikad objavljeno, pismo Oskara Daviča Miroslavu Krleži s popratnom bilješkom Milice Nikolić.

Časopis možete besplatno preuzeti ovdje.

A.J.