<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>sara panjkota &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/sara-panjkota/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Thu, 12 Nov 2026 10:41:09 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>sara panjkota &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Eter po mjeri onih koji ga stvaraju</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/eter-po-mjeri-onih-koji-ga-stvaraju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Julija Savić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 05 Nov 2026 12:15:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[andrea pančur]]></category>
		<category><![CDATA[ivan poschko]]></category>
		<category><![CDATA[ivan vlašić]]></category>
		<category><![CDATA[Radio Student]]></category>
		<category><![CDATA[sara panjkota]]></category>
		<category><![CDATA[širenje područja borbe]]></category>
		<category><![CDATA[tia špero]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=86682</guid>

					<description><![CDATA[Radio Student obilježava trideset godina rada, a tim povodom njegovi bivši i sadašnji suradnici govore o eteru koji otvara vrata mladim novinarima i opstaje kao prostor slobode, eksperimenta i učenja.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Prošlo je trideset godina od osnivanja Radio Studenta i taj mali radijski div slavi punom parom. Iz redakcije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti (FPZG) najavljuju da će se slaviti tokom cijele godine, pa se tako uskoro očekuje i izrada nove <em>web</em> stranice, monografije i novog vizualnog identiteta. Dan prije same obljetnice radija, 30. listopada, na FPZG-u se tim povodom održala i panel rasprava o budućnosti radija kao medija, a centralna će proslava biti dvodnevni glazbeni <a href="https://kulturpunkt.hr/najava/koncert/radio-student-slavi-30-rodendan/">festival</a> <em>Muzički tobogan</em> u Močvari 5. i 6. studenog. Kako u razgovoru dijeli današnji i dugogodišnji urednik <em>Radio Studenta</em>, <strong>Ivan Vlašić</strong>, uloga njihovog etera temelji se na tri elementarne vrijednosti, sažete u njihovom sloganu <em>Radio koji nije za svakoga.</em> “Taj slogan opisuje naše usmjerenje prema glazbi koja se rijetko čuje u <em>mainstreamu</em>, našoj edukativnoj ulozi i poticanju aktivnog građanstva.”</p>



<p class="wp-block-paragraph">Većina slušatelja prvenstveno prepoznaje vrijednost <em>Radio Studenta</em> u njegovom glazbenom programu, čiji je raznolik i suvremen karakter dio etera od samih početaka. Kako je u razgovoru podijelio redatelj i jedan od prvih pokretača glazbene sekcije, <strong>Ivan Ramljak</strong>, “<em>Radio Student</em> je pokrenut u trenutku kad je kulturna scena, pogotovo ona vezana za glazbu, u Zagrebu vjerojatno dosegnula dno. Gotovo da nije bilo koncerata stranih bendova, klubovi uglavnom nisu radili, a <em>Radio 101</em> je prolazio kroz muke političkih pritisaka, uz sve konzervativniji glazbeni program. <em>Radio Student</em>, klub Močvara, časopis <em>Nomad</em>, zatim koncerti koje su <strong>Ivica Baričević</strong> i <strong>Mate Škugor</strong> počeli organizirati u KSET-u, ali i klupski programi vezani za <em>Stojedinicu</em> poput <em>Kontrapunkta</em> i <em>Blackouta</em>, stvorili su u roku od tri, četiri godine bogatu i šaroliku scenu.”&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1968" height="1240" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/11/radio-student_foto-marijeta-nekic.jpg" alt="" class="wp-image-86683"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Marijeta Nekić</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Dok pišem ovaj tekst, u eteru <em>Radio Studenta</em> puštaju blok pjesama <em>post-garage</em> benda <strong>Otok</strong>, instrumentalnih rockera <strong>Elephant Hump</strong> i <em>post-punk/noise</em> benda <strong>Analena</strong>. Upravo će ovi bendovi, uz <em>prog-rockere</em> <strong>Rens Argoa</strong>, alternativce <strong>rtificial:red</strong> i <em>math rock</em> instrumentalce <strong>Peach Pit</strong>, nastupati na rođendanu u Močvari. Zbog takve glazbene raznolikosti, čiji raspon seže od eksperimentalnog <em>jazza</em> do najcrnjeg metala, i sam Ramljak još uvijek prati postaju: “Izuzetno mi je drago da kad danas upalim <em>Radio Student</em>, što često činim, čujem da i dalje živi osnovna ideja s kojom smo ga i pokrenuli, a to je da je to radio koji nije za svakoga, da se na njemu mogu čuti sve vrste nekomercijalne glazbe, i to uglavnom odlično kurirane. U doba formatiranih, da ne kažem zombificiranih radija u kojem živimo, mislim da je to velika vrijednost.”</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za takav identitet glazbenog programa zaslužni su svi koji su gradili glazbene emisije <em>Radio Studenta</em> kroz posljednja tri desetljeća. Jedan od njih je i <strong>Mislav Miličević</strong>, danas novinar <em>Nove TV</em>, koji je na <em>Studentu</em> proveo pet godina kao tehničar i urednik emisija <em>Zvučni zid</em> i <em>Komodore64</em>. Kako kaže, <em>Radio Student</em> ima veliku ulogu u širenju glasova lokalne nezavisne scene: “Nisam siguran da bi bez te prilike ostali zakopani u glazbenom podzemlju, ali <em>Radio Student</em> je jedno od rijetkih mjesta gdje su koncerti, festivali i sl. dobivali ‘svoje mjesto pod suncem’ i uz to prijeko potrebnu promociju.” Takvi su izvođači rijetki u drugim eterima pa današnji producent multimedijskog sadržaja na <em>Radio Studentu</em>, <strong>Ivan Poschko</strong>, smatra da upravo širenje kulture slušanja čini njihovu stanicu posebnom: “To je i edukativni moment za pop slušateljsku publiku. Smatram da time slušateljima širimo dijapazon glazbe koju slušaju i smatraju prihvatljivom.”</p>



<figure class="wp-block-image size-full is-resized"><img decoding="async" width="630" height="433" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2014/06/radio_student_630.jpg" alt="radio_student_630" class="wp-image-16367" style="width:840px;height:auto"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Radio Student / Arhiva</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Temeljna vrijednost <em>Radio Studenta</em> je upravo njegov edukativni karakter. Najstariji je studentski radio u Hrvatskoj, a FPZG-ove studente oprema širokim rasponom vještina. Takav je slučaj i s <strong>Filipom Bahunom,</strong> koji pola desetljeća nakon studija kombinira digitalno novinarstvo i marketing u <em>freelance</em> radu s klijentima. Kako kaže, novinarstvo je struka koju je teško upoznati prije nego što se u njoj počne raditi, a istodobno je teško i doći do prvog posla, pa Radio Student “velikom dijelu ljudi omogućava da uđu u taj svijet, i to u okruženju koje je kvalitetno”&nbsp; Bahun je na <em>Studentu</em> radio na emisijama različitog sadržaja i u tehničkoj realizaciji glazbenog programa, što ga je osposobilo za izradu i produkciju multimedijalnog sadržaja, rad sa zvukom, intervjuiranje te koncipiranje emisija i različitih segmenata.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Današnji novinar <em>tportala</em> <strong>Ivor Kruljac</strong> svoje dane na <em>Radio Studentu</em> u 2010-ima smatra jednako neprocjenjivima: “U radijskom emitiranju nema ‘plana B’ i ono me naučilo odgovornosti te improvizaciji, a bio je to i ozbiljniji susret s time da novinarstvo nije šala i da javnost treba informirati. Radijski voditelji također moraju dobro vježbati svoju retoriku i način vođenja intervjua, ne samo kako bi bili zanimljivi i zadržali pozornost publike, već i sugovornika. Iskustvo na <em>Studentu</em> definitivno me naučilo i voditi dijalog tijekom intervjua.”</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako to sumira Vlašić, “studenti FPZG-a ovdje se upoznaju ne samo s tehničkim aspektima novinarstva, već se i pripremaju za vlastiti ulazak u novinarsku struku i politički život. Vrijednost ovog radija u tom je procesu ogromna&#8221;.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2048" height="1365" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/11/radio-student_fb.jpg" alt="" class="wp-image-86686"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Radio Student / Facebook</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Pritom ta funkcija nije ograničena samo na njih, već i na sve volontere i zaposlenike koji sudjeluju u produkciji programa, a nisu studirali na FPZG-u. Takav je slučaj i s <strong>Tijom Špero</strong>, danas novinarkom <em>Večernjeg lista</em>: “Na <em>Radio Student</em> stigla sam u ranim dvadesetima (kasnih 2010-ih, op.a.), kada sam još uvijek pokušavala shvatiti što zapravo želim raditi u životu. Budući da sam studirala češki jezik i komparativnu književnost, rad u medijima mi tada nije bio u primisli. Bila sam tih godina, na nevjericu svih koji me danas znaju, i bolno sramežljiva, tiha i plaha”, dijeli dok vodimo razgovor. Na <em>Radio Studentu</em> je razvila sve svoje novinarske vještine, bila je urednica kulturne rubrike te surađivala na raznim emisijama o kulturi, a uz to odradila i neke od svojih najdražih intervjua: “Mjesto je to koje me oblikovalo više od škole i fakulteta, a vještine koje sam tamo stekla su nebrojene – od tehničkih, preko novinarskih i organizacijskih do socijalnih i međuljudskih”, podijelila je.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Današnja glavna urednica <em>Grazije</em>, <strong>Andreja Pančur</strong>, jednako se entuzijastično prisjeća svog staža na radiju, za koji kaže da joj je i danas inspiracija: “Razdoblje na <em>Radio Studentu</em> obilježilo me i osobno i profesionalno.&nbsp;Moram priznati da, kad mi je potrebna motivacija u ganjanju tema ili da mi se generalno vrati strast za ovom profesijom – za koju se čini da više tinja nego gori – često evociram sebe iz razdoblja rada na <em>Studentu</em>. Upravo sam ondje naučila koja pitanja je potrebno postavljati, koliko treba ustrajati u propitivanju i da nije sramota biti amater ili početnik.” Gotovo svi moji sugovornici naglasili su da je podrška kolega i urednika u timu <em>Radio Studenta</em>, neovisno o tome u kojem su desetljeću sudjelovali, neupitna i poticajna.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1968" height="1240" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/11/radio-student_fb2.jpg" alt="" class="wp-image-86693"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Radio Student / Facebook</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Uz glazbeni program i obrazovnu ulogu, <em>Radio Student</em> ima i izražen angažirani karakter. To je njegova treća elementarna vrijednost, a možda je najbolje utjelovljuje emisija <a href="https://www.mixcloud.com/RadioStudent/playlists/%C5%A1irenje-podru%C4%8Dja-borbe/"><em>Širenje područja borbe</em></a>, platforma za razgovor s ljudima i organizacijama koje se bave potrebnim društvenim promjenama. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako objašnjava jedna od osnivačica emisije, <strong>Lovorka Šošić</strong>, ona “odražava duh vremena u kojem je nastala (2010., op.a.): na fakultetima su se netom prije događale blokade i vodila borba za javno financirano visoko obrazovanje. Studenti i studentice različitih fakulteta bili su povezani zajedničkim ciljem i borili se za obrazovni sustav dostupan svima. Na ulicama Zagreba ljudi su branili pješačku zonu i borili se protiv malverzacija tadašnje lokalne vlasti i pogodovanja pojedincima nauštrb javnog dobra. Tema je bilo mnogo, a <em>Radio Student</em> bio je megafon koji nam je trebao. Taj je prostor važan i danas, kako onima koji su gradili aktivističke priče tako i civilnom društvu, koje nije uvijek rado viđeno u <em>mainstream</em> medijima.” Šošić danas radi u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja, a sve njezine kolegice koje su vodile ili danas vode emisiju također su aktivistkinje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kroz <em>Radio Student</em> svake godine prođe stotine volontera i studenata te se odrađuje bezbroj radnih sati, a programska ponuda je golema. Kako pojašnjava <strong>Sara Panjkota</strong>, današnja urednica <em>Širenja područja borbe</em>: “U prosjeku se tijekom jednog dana realizira dvadesetak različitih programskih sadržaja, pri čemu se većina emisija emitira uživo radnim danom dok se večernji, noćni i vikend termini pune unaprijed pripremljenim, snimljenim sadržajima. O širini i obojenosti programa najbolje govore podaci prema kojima <em>Radio Student</em> danas godišnje proizvede približno 3.800 emisija unutar oko 45 tematskih programskih cjelina.” Tematski, radio pokriva gorespomenuta područja, ali i teme mentalnog zdravlja, zdrave seksualnosti, <em>gaming</em> kulture, javne politike i ekologije.<br></p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2048" height="1365" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/11/sara-panjkota_radio-student.jpeg" alt="" class="wp-image-86690"/><figcaption class="wp-element-caption">Sara Panjkota. FOTO: Franka Norac</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">No uz&nbsp; svu tu produkciju, Vlašić i Poschko danas su jedini stalno zaposleni, iako bi ih u uredništvu trebalo biti barem petero. S obzirom na to da se radi o neprofitnom radiju, ključna prepreka u širenju kadra je financiranje koje ne pokriva sve potrebe i funkcije <em>Studenta</em>. Slično primjećuje i Pančur: “Mislim da se na institucionalnoj razini ne prepoznaje važnost takvog prostora za mlade osobe, neovisno o tome jesu li to budući novinari i novinarke. Takvo mjesto je ili nevidljivo ili svedeno na tihe frekvencije. Ostaje lebdjeti u zraku zašto je nekome sustavno nužno gasiti ili osiromašiti takve oaze kritičkog mišljenja u kojem se mladi slobodno izražavaju, no odgovor možemo vjerojatno dobiti i kada pogledamo situaciju u regiji.”&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Unatoč svojoj ulozi u visokom obrazovanju, <em>Student</em> se za sredstva za programe i opremu mora prijavljivati na natječaje za projektno financiranje preko Udruge za razvoj medijske i građanske kulture “Radio Student”. Redovito je riječ o manjim iznosima koji mogu pokriti tek kratkoročne aktivnosti ili nabavu nove opreme, ali iz njih se ne može uspostaviti održiv sustav. Kako komentira Vlašić, “obučite stotine ljudi godišnje, neki ostanu dvije do tri godine, ali nakon toga ih ne možete zadržati jer im ne možete ponuditi plaću.”</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2048" height="1365" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/11/ivan-vlasic-foto-franka-norac.jpeg" alt="" class="wp-image-86692"/><figcaption class="wp-element-caption">Ivan Vlašić. FOTO: Franka Norac</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Prije spomenute panel rasprave pod nazivom <em>Radio danas i sutra – tko stvara budućnost radija?</em> Vlašić je prepunoj dvorani na FPZG-u postavio pitanje treba li radio, kako bi opstao, postati “nezahtjevna zvučna kulisa i zabava ili mora biti mjesto na kojem zajednica dobiva glas” te “kako održati neprofitni radio i program od javnog interesa, danas najvećim dijelom vezan projektnim financiranjem iz godine u godinu, što otežava svako dugoročno financiranje”. Na ta pitanja, zaključio je, on sam nema odgovor.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">U panelu su sudjelovale_i <strong>Vesna Vujaković</strong> s <em>Radio Campusa</em>, <strong>Gordan Antić</strong> s <em>Radija 808</em>, <strong>Ivana Radaljac Krušlin</strong> s <em>Hrvatskog radij</em>a te <strong>Silvija Londero Šimleša</strong> s A<em>ntene Zagreb</em>. Razgovor se uvelike fokusirao na radio kao multimedijsku platformu te postignute i potrebne inovacije u emitiranju, no Antić i Vujaković su govorili i o nepovoljnoj poziciji neprofitnih radija, nadovezujući se na Vlašićeva pitanja te kritizirajući strukturu koja pruža jednaku podršku neprofitnim i komercijalnim medijima unatoč njihovom različitom financijskom statusu. Konačne odgovore panel nije mogao ponuditi – na ta će pitanja morati odgovoriti institucije.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2048" height="1365" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/11/panel-radio-student.jpg" alt="" class="wp-image-86691"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Marko Šeper</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">No sadašnji i bivši Studentaši s kojima sam razgovarala imaju niz odgovora na moja pitanja o njihovom radiju. Panjkota ga opisuje kao “jedan od malobrojnih svjetionika angažiranog novinarstva čiji se novinari i novinarke trude djelovati kao popravljači svijeta i prakticirati novinarstvo kao nepokorenu profesiju”. Pančur ga vidi kao utočište gdje se moguće izraziti i izgraditi. Šošić kaže da te novinarstvo u tom eteru razmazi zauvijek jer možeš slobodno pitati što želiš i one koje želiš. Špero ga naziva vjerojatno jedinim apsolutno nefiltriranim i slobodnim medijem u Hrvatskoj, a Kruljac azilom alternativne glazbe koja se u hrvatskom eteru nigdje drugdje ne može čuti. Za Bahuna je to također okruženje koje i izgrađuje i daje slobodu, a za Miličevića radio koji puno pruža slušatelju, ali mu pritom ne podilazi.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ovi medijski radnici_e i aktivistkinje vrlo uspješno prepoznaju vrijednost <em>Radio Studenta</em> u široj slici kulture i medija. Dok tu istu vrijednost ne prepoznaju nadležno ministarstvo, uredi i agencije, možemo biti sigurni da će se ovaj buntovni mali div nastaviti boriti kroz entuzijazam svojih suradnika. Njega zaista ne manjka.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1968" height="1240" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/11/sretan-rodendan-radio-student.jpg" alt="" class="wp-image-86697"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Radio Student / Facebook</figcaption></figure>



<div style="height:20px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<p class="has-cyan-bluish-gray-color has-text-color has-link-color wp-elements-1 wp-block-paragraph" style="font-size:17px">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta <em>Kultura u kontekstu</em> koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.<br></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nova lica rada</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/nova-lica-rada/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 25 Mar 2026 13:18:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[dokumentarna serija]]></category>
		<category><![CDATA[filip peruzović]]></category>
		<category><![CDATA[Jakov Kolak]]></category>
		<category><![CDATA[mama]]></category>
		<category><![CDATA[mikro-kino mama]]></category>
		<category><![CDATA[nader wahsh]]></category>
		<category><![CDATA[sara panjkota]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=82639</guid>

					<description><![CDATA[U četvrtak, 26. ožujka, u 19 sati, u mikro-kinu MaMa održava se premijerna projekcija dviju epizoda dokumentarnog serijala Nova lica rada redatelja Filipa Peruzovića. Serijal Nova lica rada donosi uvid u stanje na tržištu rada u Hrvatskoj 2025. godine. Fokus epizoda čija se premijera odvija u MaMi su dvije međusobno povezane teme: rad umirovljenika i platformski rad. &#8220;Kroz osobne...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U četvrtak,<strong> 26. ožujka</strong>, u 19 sati, u mikro-kinu <a href="https://mi2.hr/">MaMa</a> održava se premijerna projekcija dviju epizoda dokumentarnog serijala <em>Nova lica rada</em> redatelja <strong>Filipa Peruzovića</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Serijal <em>Nova lica rada</em> donosi uvid u stanje na tržištu rada u Hrvatskoj 2025. godine. Fokus epizoda čija se premijera odvija u MaMi su dvije međusobno povezane teme: rad umirovljenika i platformski rad. &#8220;Kroz osobne priče protagonista, serijal otvara ključna pitanja o nesigurnosti rada, granicama između izbora i nužnosti te transformaciji rada u suvremenom društvu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Epizoda <em>Rad umirovljenika</em> problematizira sve češću pojavu rada u mirovini, ukazujući na činjenicu da velik broj umirovljenika nastavlja raditi zbog nedostatnih primanja. S druge strane, epizoda <em>Platformski rad</em> istražuje stvarnost rada u digitalnoj ekonomiji, razotkrivajući složen odnos fleksibilnosti, algoritamskog upravljanja i radničkih prava&#8221;, stoji u najavi programa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon projekcije održat će se razgovor s redateljem Filipom Peruzovićem, platformskim radnikom i aktivistom <strong>Naderom Wahshem</strong> i sindikalnim radnikom <strong>Jakovom Kolakom</strong>, uz moderaciju novinarke <strong>Sare Panjkote</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja pronađite <a href="https://mi2.hr/2026/03/nova-lica-rada-od-mirovine-do-algoritma/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Razvoj mlade i angažirane kino publike</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/razvoj-mlade-i-angazirane-kino-publike/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 25 Feb 2026 10:07:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[dina pokrajac]]></category>
		<category><![CDATA[dokukino eter]]></category>
		<category><![CDATA[Dokukino KIC]]></category>
		<category><![CDATA[dokumentarni film]]></category>
		<category><![CDATA[kinemaskop]]></category>
		<category><![CDATA[mila skalić kunja]]></category>
		<category><![CDATA[sara panjkota]]></category>
		<category><![CDATA[studentska kultura]]></category>
		<category><![CDATA[tereza kelam]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=82036</guid>

					<description><![CDATA[Kroz selekciju domaće dokumentaristike i popratne razgovore s autorima, "Dokukino Eter" u novoj godini nastavlja osnaživati studentsku kulturu u Zagrebu.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Protekle tri godine studentsku kulturu u Hrvatskoj osnažio je niz inicijativa usmjerenih na društvenu pravdu, studentska prava i rodnu ravnopravnost. Angažman i interesi studentske populacije od središnje su važnosti za medij poput <a href="http://www.radiostudent.hr/">Radija Student</a> koji od 2014. emitira emisiju <em>Širenje područja borbe </em>čiju uredničku koncepciju od 2024. potpisuju <strong>Sara Panjkota</strong> i <strong>Tereza Kelam</strong>. Godinu dana ranije, uviđajući potrebu za spajanjem društvenog angažmana studenata s temama koje otvara domaća dokumentarna produkcija, isti urednički tim, Kelam i Panjkota, sa suradnicama iz Radija Student i <a href="https://www.fpzg.unizg.hr/studenti/studentski_zbor_i_studentske_udruge/KSFPZG">Kluba studenata Fakulteta Političkih znanosti</a> na poziv voditeljice <a href="https://dokukino.net/">Dokukina KIC</a> <strong>Dine Pokrajac</strong>, pokreće program <em>Dokukino Eter</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Riječ je o filmsko-diskurzivnom formatu koji tijekom godine predstavlja niz ostvarenja domaćeg dokumentarnog filma, a nakon svake projekcije održava se moderirani razgovor s autorima_cama, aktivistima_cama ili članovima_cama pozvanih inicijativa. Govoreći o razlozima pokretanja <em>Dokukina Eter</em>, Tereza Kelam ističe da je nastao iz potrebe da studenti osmisle i provedu program u prostoru kinodvorane, selektiraju filmove te razgovaraju s autorima_cama. “Primarni nam je cilj približiti studentskoj i mlađoj populaciji regionalnu i domaću dokumentaristiku koja često prolazi ispod radara”, istaknula je Kelam. Osim slabije vidljivosti domaćeg dokumentarnog filma, poticaj programu je i razvoj distribucije, odnosno reaktualizacija filmova koji “kroz drugačije pristupe progovaraju o bitnim temama, a često ih nemamo priliku pogledati zato što su, primjerice, prikazani samo na festivalima ili smo ih kroz vrijeme zaboravili”, napominje Kelam.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2000" height="1333" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/02/dina-pokrajac-sanja-bistricic-srica.jpg" alt="" class="wp-image-82038"/><figcaption class="wp-element-caption">Inicijatorica programa Dina Pokrajac. FOTO: Sanja Bistričić Srića</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Na tom tragu, voditeljice programa nastoje filmski sadržaj približiti (studentskoj) publici kroz diskusije u kojima sudjeluju akteri s lokalne i nacionalne aktivističke i akademske scene te stručnjaci iz civilnog društva. Pri koncipiranju programa, ističe Kelam, nastoje rasvijetliti “probleme koji su prisutni u društvu, a o kojima se manje razgovara ili ih se stavlja pod tepih” te su “ograničeni na određene krugove, a <em>mainstream</em> mediji manje progovaraju o njima.” Do sada se program <em>Dokukina Eter</em> bavio, između ostalog, temama rodne ravnopravnosti, lokalne (ratne) povijesti i geopolitičkim sukobima i krizama.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Da je programsko usmjerenje <em>Dokukina Eter</em> utemeljeno na društveno angažiranim temama potvrđuje i prvi ovogodišnji susret koji je posvećen Palestini i otporu izraelskoj okupaciji. Film <em>Naseljenici – Naši novi susjedi s puškama</em> redateljice <strong>Barbare Babačić</strong> na programu je 25. veljače, a bavi se kolonizacijom Zapadne obale Gaze i sustavnim zlostavljanjem lokalnog stanovništva. O kontekstu filma nastalog 2013. godine, s Panjkotom i Kelam će razgovarati redateljica filma, dok će prosvjedne akcije usmjerene na djelovanje hrvatske Vlade i korporacija koje podržavaju izraelske politike predstaviti <strong>Maruška Mileta</strong> iz <em>Nepokorene Palestine</em>. Diskusiju o direktnim akcijama zaokružit će kapetanica broda <em>Sheeren</em>, <strong>Morana Miljanović</strong> putem <em>online</em> poziva.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2000" height="1333" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/02/sanja-bistricic.jpg" alt="" class="wp-image-82041"/><figcaption class="wp-element-caption">Razgovor nakon projekcije filma <em>El Shatt</em> uz grafike Flore Novak. FOTO: Sanja Bistričić Srića</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">S obzirom na to da su program pokrenule u svojim studentskim danima, voditeljice posebno ističu ulogu mlađe populacije u gostovanjima. Tako je, primjerice, nakon projekcije filma <em>El Shatt – nacrt za utopiju </em>svoj ciklus grafika na temu zbjega i kolektivnog iskustva u logorskom kompleksu El Shatt predstavila studentica Umjetničke akademije u Splitu <strong>Flora Novak</strong>. Nakon filma <em>Plenumovi</em> koji prikazuje studentsku borbu 2008. za besplatno visokoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj, gostovali su članovi studentskog pokreta otpora u Beogradu te predstavnice lokalne inicijative <em>Studentice za Palestinu </em>koja je bila uključena u plenumsku borbu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osim u filmsko-diskurzivnom dijelu programa, studentice su uključene i u produkcijski segment, pa tako vizualni identitet programa potpisuje Tereza Kelam, a od nove sezone oblikuje ga mlada dizajnerica <strong>Mila Skalić</strong>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Kontinuirani rad sa studentskom populacijom <em>Dokukino Eter </em>ove godine će dodatno ojačati radionicama mobilnog novinarstva na jesen, a do tada kroz selekciju filmova nastavlja uvezivati društveno angažirane teme s potrebama i interesima mladih. Osim što mogu pogledati dokumentarne filmove domaćih autora i autorica, studenti u sklopu ovog programa imaju priliku sudjelovati u diskusijama kojima se tematiziraju aktualni društveni problemi, dok Dokukino KIC razvija nove generacije angažirane kino publike.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2000" height="1333" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/02/plenum.jpg" alt="" class="wp-image-82040"/><figcaption class="wp-element-caption">Projekcija filma <em>Plenumovi</em>. FOTO: Sanja Bistričić Srića</figcaption></figure>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dokukino Eter: Terenska nastava i Rahlo</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/dokukino-eter-terenska-nastava-i-rahlo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 18 Dec 2025 08:43:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Dokukino KIC]]></category>
		<category><![CDATA[dokumentarni film]]></category>
		<category><![CDATA[domovinski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Jozo Schmuch]]></category>
		<category><![CDATA[sara panjkota]]></category>
		<category><![CDATA[Senna Šimek]]></category>
		<category><![CDATA[tereza kelam]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=80542</guid>

					<description><![CDATA[Treća sezona Dokukino Etera nastavlja se projekcijom dvaju filmova koji u dokumentarnom i igranom ključu progovaraju o sjećanju, odrastanju i suočavanju s traumom. U četvrtak, 18. prosinca, u 19 sati u Dokukinu KIC prikazuju se filmovi Terenska nastava i Rahlo, a nakon projekcija održava se razgovor s redateljem Jozom Schmuchom te povjesničarkom i politologinjom Sennom Šimek. Film Terenska nastava prati &#8220;jedan osmi razred...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Treća sezona <em>Dokukino Etera</em> nastavlja se projekcijom dvaju filmova koji u dokumentarnom i igranom ključu progovaraju o sjećanju, odrastanju i suočavanju s traumom. U četvrtak, <strong>18. prosinca</strong>, u 19 sati u <a href="https://dokukino.net/">Dokukinu KIC</a> prikazuju se filmovi <em>Terenska nastava</em> i <em>Rahlo</em>, a nakon projekcija održava se razgovor s redateljem <strong>Jozom Schmuchom</strong> te povjesničarkom i politologinjom <strong>Sennom Šimek</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Film <em>Terenska nastava</em> prati &#8220;jedan osmi razred tijekom njihova obaveznog posjeta Vukovaru, dijelu državnog programa Memorijalnog centra Domovinskog rata kroz koji godišnje prođe više od 35 000 osnovnoškolaca. Film secira dinamiku putovanja, odnose među učenicima i očekivanja, a zatim i trenutak kada se njihova adolescentna perspektiva susretne s ratnim stradanjima 90-ih&#8221;. Film <em>Rahlo</em> bavi se temama sjećanja, žalovanja i oprosta, a prati priču od trideset godina nakon nestanka u ratu, kada se sin vraća majci – &#8220;onakav kakvog ga je posljednji put vidjela&#8221;, stoji u najavi. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U diskusiji nakon projekcije tema razgovora bit će način na koji mladi percipiraju ratne traume, te kako aktualna politička i društvena zbivanja oblikuju shvaćanje prošlosti. Razgovor će moderirati novinarke s <a href="http://www.radiostudent.hr/">Radio Studenta</a> <strong>Tereza Kelam</strong> i <strong>Sara Panjkota</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ulaznica za projekciju naplaćuje se tri eura, a više detalja pronađite <a href="https://dokukino.net/film/dokukino-eter-terenska-nastava-rahlo/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Turbina – turbo tribina: Život drugih</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/diskurzivno/turbina-turbo-tribina-zivot-drugih/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lara Marković]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 11 Dec 2025 14:20:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Jelena Puđak]]></category>
		<category><![CDATA[klub močvara]]></category>
		<category><![CDATA[lana pukanić]]></category>
		<category><![CDATA[Mislav Žitko]]></category>
		<category><![CDATA[mladen domazet]]></category>
		<category><![CDATA[Morana Miljanović]]></category>
		<category><![CDATA[Nikolina Rajković]]></category>
		<category><![CDATA[sara panjkota]]></category>
		<category><![CDATA[tribina]]></category>
		<category><![CDATA[Turbina – Turbo tribina]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=80420</guid>

					<description><![CDATA[U subotu, 13. prosinca u 19 sati, u Močvari će se održati još jedno izdanje programa Turbina – turbo tribina pod nazivom Život drugih. Na tribini će gostovati Morana Miljanović, Sara Panjkota, Nikolina Rajković, Mladen Domazet, Jelena Puđak i Mislav Žitko, a moderirat će ju Lana Pukanić. &#8220;Iako smo se cijelu godinu bavili izvrtanjem i...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U subotu, <strong>13. prosinca</strong> u 19 sati, u <a href="https://mochvara.hr/">Močvari</a> će se održati još jedno izdanje programa <a href="https://www.facebook.com/turbinaturbotribina">Turbina – turbo tribina</a> pod nazivom <em>Život drugih</em>. Na tribini će gostovati <strong>Morana Miljanović, Sara Panjkota, Nikolina Rajković, Mladen Domazet, Jelena Puđak</strong> i <strong>Mislav Žitko</strong>, a moderirat će ju <strong>Lana Pukanić</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Iako smo se cijelu godinu bavili izvrtanjem i iskupljivanjem grijeha, ispalo je preteško pronaći pozitivne strane škrtosti i zavisti (ili? to ćemo još otkriti u Močvari!) i nemoguće ne vidjeti kako pogone sustave eksploatacije i hijerarhije u kojima živimo. I zavist i škrtost negativno su opterećene životima drugih, a mi ćemo pokušati saznati kako živjeti s drugima (ljudima, životinjama, biljkama), zašto nas se i kako tiču tuđi životi te kako se sve boriti za bolji život za sve&#8221;, stoji u najavi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pukanić će s gostima razgovarati o &#8220;odrastu, piratskoj skrbi, solidarnosti, autonomiji, dijeljenju, plovidbi, zajedničkom dobru, lokalnom i globalnom djelovanju, vrtovima, parcelama, vremenu, utopiji i vječnom širenju područja borbe&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više informacija pronađite <a href="https://www.facebook.com/events/827713180037879">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dokukino Eter: Plenumovi</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/dokukino-eter-plenumovi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Diana Meheik]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 22 Jan 2025 18:31:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ana Jurčić]]></category>
		<category><![CDATA[blokada filozofskog fakulteta]]></category>
		<category><![CDATA[eva marija jurešić]]></category>
		<category><![CDATA[filozofski fakultet rijeka]]></category>
		<category><![CDATA[irina masnikosa]]></category>
		<category><![CDATA[ksfpzg]]></category>
		<category><![CDATA[marta batinić]]></category>
		<category><![CDATA[Radio Student]]></category>
		<category><![CDATA[Sanja Kapidžić]]></category>
		<category><![CDATA[sara panjkota]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[studentice za palestinu]]></category>
		<category><![CDATA[studentska blokada]]></category>
		<category><![CDATA[tereza kelam]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=71231</guid>

					<description><![CDATA[U petak, 24. siječnja s početkom u 19 sati, u Dokukinu KIC održava se projekcija filma Plenumovi u režiji Marte Batinić, Ane Jurčić i Sanje Kapidži. Film se prikazuje u sklopu programa Dokukino Eter koji nastaje u suradnji Dokukina KIC, Radio Studenta i Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti. Prvo ovogodišnje izdanje Dokukino Etera &#8220;nadahnuto je...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U petak, <strong>24. siječnja</strong> s početkom u 19 sati, u <a href="https://dokukino.net/" data-type="link" data-id="https://dokukino.net/">Dokukinu KIC</a> održava se projekcija filma <em>Plenumovi</em> <a href="https://dokukino.net/film/dokukino-eter-plenumovi/"></a>u režiji <strong>Marte Batinić, Ane Jurčić </strong>i <strong>Sanje Kapidži</strong>. Film se prikazuje u sklopu programa <em>Dokukino Eter</em> koji nastaje u suradnji Dokukina KIC, <a href="http://www.radiostudent.hr/" data-type="link" data-id="http://www.radiostudent.hr/">Radio Studenta</a> i <a href="https://www.facebook.com/ksfpzg/?locale=hr_HR" data-type="link" data-id="https://www.facebook.com/ksfpzg/?locale=hr_HR">Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prvo ovogodišnje izdanje <em>Dokukino Etera </em>&#8220;nadahnuto je studentskim blokadama u Srbiji&#8221;, pišu organizatori_ce te donosi projekciju filma koji govori o blokadi nastave na Filozofskom fakultetu u Rijeci 2009. godine. Dokumentarni film <em>Plenumovi</em> &#8220;isprepliće arhivske snimke i razmišljanja protagonista s odmakom od pet godina, stvarajući dijalog kroz vrijeme&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon projekcije održava se razgovor s redateljicom filma Anom Jurčić, <strong>Evom Marijom Jurešić</strong> iz inicijative <a href="https://www.facebook.com/profile.php?id=61568786431216" data-type="link" data-id="https://www.facebook.com/profile.php?id=61568786431216">Studentice za Palestinu</a> koja će govoriti o prosvjednim akcijama zagrebačkih studentica i <strong>Irinom Masnikosa</strong> koja će više reći o studentskoj blokadi Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2009. Razgovor će moderirati <strong>Tereza Kelam</strong> s Radio Studenta i <strong>Sara Panjkota</strong> s Radio Studenta i iz Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više o programu pročitajte <a href="https://dokukino.net/film/dokukino-eter-plenumovi/" data-type="link" data-id="https://dokukino.net/film/dokukino-eter-plenumovi/">ovdje</a>. </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nedjeljom u tri</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/nedjeljom-u-tri/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 21 Nov 2024 09:37:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[aem 2024]]></category>
		<category><![CDATA[ema marača]]></category>
		<category><![CDATA[izabela šegedin]]></category>
		<category><![CDATA[karla kurtoić]]></category>
		<category><![CDATA[kultura u pokretu]]></category>
		<category><![CDATA[nader wahech]]></category>
		<category><![CDATA[Radio Student]]></category>
		<category><![CDATA[remi al qubaitari]]></category>
		<category><![CDATA[sara panjkota]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=69448</guid>

					<description><![CDATA[Grupa radijskih novinarki pokrenula je novu emisiju "Kultura u pokretu" s fokusom na razvoj programa u suradnji s pripadnicima_ama migrantskih skupina. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Reagirajući na aktualne političke okolnosti, sve veće nasilje na granicama i sve brojnija svjedočanstva o neadekvatnim uvjetima za osobe koje traže azil ili su u migraciji, grupa radijskih novinarki pokreće novu emisiju <em>Kultura u pokretu</em>. Radi se o jednosatnoj emisiji koja je krenula koncem prošlog tjedna na <a href="http://www.radiostudent.hr/">Radio Studentu</a>, a kako njena glavna urednica, <strong>Izabela Šegedin</strong>, za Kulturpunkt pojašnjava, “ideja je niknula iz želje za povezivanjem aktivizma fokusiranog na ljude u pokretu s radijskim formatom.”&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Emisija se sastoji od tri dijela, a čine ju intervju, glazbeni prilog po odabiru gostiju, prilog s terena i vijesti. Predstavljajući koncepciju formata, Šegedin je istaknula: “smatramo da je potrebno da postoji emisija u kojoj se ne govori o ljudima u pokretu u trećem licu, već u kojoj oni sami sudjeluju i stvaraju program.” Iz navedenog razloga za pripremu emisije potrebna je adekvatna priprema, koju članice uredničkog tima s dugogodišnjim iskustvom u aktivizmu i raznovrsnim radijskim formatima, <strong>Karla Kurtoić</strong>, <strong>Ema Marača</strong> i <strong>Sara Panjkota</strong>, provode u suradnji s prevoditeljima_cama i kulturnim savjetnicima_ama.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Naime, svaka epizoda <em>Kulture u pokretu</em> dostupna je na dva jezika – hrvatskom i prvom jeziku sugovornika_ca, a <a href="https://www.mixcloud.com/RadioStudent/kultura-u-pokretu-17112024-sirija-rami-al-qubaitari/" data-type="link" data-id="https://www.mixcloud.com/RadioStudent/kultura-u-pokretu-17112024-sirija-rami-al-qubaitari/">prošlotjedni prilog</a> na arapskom s gostom, vizualnim umjetnikom <strong>Ramijem Al Qubaitarijem</strong> prati simultani prijevod <strong>Nadera Wahecha</strong>. “Za dvojezični format smo se odlučile jer smo u razgovoru s udrugama i prijateljima koji su i sami ljudi u pokretu zaključile da je jako teško iskreno se i samouvjereno izražavati na jeziku koji ti nije blizak”, pojašnjava Šegedin. Navedena nesigurnost u (ne)poznavanju jezika, ističe urednica, može dovesti i do autocenzure zbog čega je potreba za prevoditeljima_cama u emisiji, čija je temeljna ideja “osnažiti glasove ljudi u pokretu”, dodatno apostrofirana.</p>


<div class="wp-block-image">
<figure class="aligncenter size-full"><img decoding="async" width="640" height="640" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2024/11/radio-student.jpg" alt="" class="wp-image-69449"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Kultura u pokretu / Izvor: Instagram</figcaption></figure>
</div>


<p class="wp-block-paragraph">Da je riječ o suradničkom procesu, potvrđuje prva epizoda u kojoj se može čuti mnoštvo komentara prevoditelja i isječaka iz razgovora potaknutih zajedničkim iskustvom snimanja u triju Šegedin, Al Qubaitari i Wahech. Dojam neformalne opuštene atmosfere proizlazi iz podjele intervjua na privatni, politički i kulturni dio. Tim je povodom Rami prenio neka iskustva boravka u Hrvatskoj po dolasku iz Sirije, poput vlastitog osvrta na kulturne sličnosti i razlike ili preporuka za bogata sirijska jela i salate, a prokomentirao je i probleme, poput neadekvatnih i izolirajućih uvjeta života u prihvatilištima poput Porina.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na tragu uspješne prve epizode, Šegedin najavljuje pojedinačne suradnje s osobama u pokretu i šire, s kulturno-umjetničkim i/ili ljudskopravaškim organizacijama poput&nbsp;<a href="https://www.facebook.com/areyousyrious/">Are You Syrious</a>, <a href="https://www.facebook.com/ziviateljedk">Živi atelje</a>, <a href="https://www.facebook.com/p/PADUH-Panafri%C4%8Dko-dru%C5%A1tvo-u-Hrvatskoj-100075981910147/">Panafričko društvo u Hrvatskoj</a> i <a href="https://www.facebook.com/CentarzaMirovneStudije">Centar za mirovne studije</a> s kojima je projekt inicijalno započet. Počevši od šireg pojma <em>Kulture u pokretu</em>, autorice emisije nadaju se produbiti temu povezivanjem s drugim aktivističkim emisijama na Studentu u čijem okviru rade kao novinarke i/ili urednice te tematskim ciklusima s fokusom na prava ljudi u pokretu, ali i na pravo ljudi na kretanje općenito. Odgovarajući na pitanje kakvim se kulturnim susretima u skorijoj budućnosti možemo nadati, Šegedin odgovara da su u planu suradnje s osobama iz Iraka, Gambije i Južnoafričke republike, a nadolazeće epizode mogu se poslušati svake nedjelje u 15 sati.&nbsp;</p>



<div style="height:15px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<p class="has-cyan-bluish-gray-color has-text-color has-link-color wp-elements-2 wp-block-paragraph" style="font-size:16px">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta <em>Kulturne trase društvenosti</em> koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.<br></p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dokukino Eter: One su tu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/dokukino-eter-one-su-tu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 25 Feb 2024 09:27:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Andrijana Mirna Marin]]></category>
		<category><![CDATA[billie joan]]></category>
		<category><![CDATA[erika franz]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[mary may]]></category>
		<category><![CDATA[nina romić]]></category>
		<category><![CDATA[one su tu]]></category>
		<category><![CDATA[punčke]]></category>
		<category><![CDATA[sara panjkota]]></category>
		<category><![CDATA[sara renar]]></category>
		<category><![CDATA[seven mouldy figs]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=62807</guid>

					<description><![CDATA[Novo, šesto izdanje Dokukino Etera, programa koji nastaje u suradnji Dokukina KIC, Radio Studenta i Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti, održava se u utorak, 27. veljače, a posvećeno je filmu One su tu. One su tu debitantski je film trogirske redateljice Andrijane Mirne Marin, nastao 2021. kao diplomski rad na studiju Filma, medijske umjetnosti i...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Novo, šesto izdanje <em>Dokukino Etera</em>, programa koji nastaje u suradnji <a href="https://dokukino.net">Dokukina KIC</a>, Radio Studenta i Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti, održava se u utorak, <strong>27. veljače</strong>, a posvećeno je filmu <em>One su tu</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>One su tu</em> debitantski je film trogirske redateljice <strong>Andrijane Mirne Marin</strong>, nastao 2021. kao diplomski rad na studiju Filma, medijske umjetnosti i animacije Umjetničke akademije u Splitu. Radnja prati živote nekoliko hrvatskih glazbenica dok krče svoj put u glazbenoj industriji koja još uvijek podupire primarno muškarce. Te mlade glazbenice i glavne protagonistice filma su: <strong>Sara Renar</strong>, <strong>Billie Joan</strong>, <strong>Seven Mouldy Figs</strong>, <strong>Punčke</strong>, <strong>Mary May</strong> i <strong>Nina Romić</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Riječ je o dokumentarcu čije su teme diskriminacija s kojom se žene susreću u glazbenoj industriji, uloga društvenih mreža u njihovim karijerama, motivacija i inspiracija koje ne izostaju usprkos nejednakom tretmanu. Film govori i o ženama na sceni općenito, koje se moraju boriti za svoje mjesto u industriji i dokazivati daleko više i duže od muških kolega jer ih se ne shvaća ozbiljno, isključivo na temelju roda.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon projekcije filma koja počinje u 19 sati slijedi razgovor s redateljicom Andrijanom Mirnom Marin, glazbenicama rock benda Seven Mouldy Figs i splitskom kantautoricom<strong> Ivanom Pezo</strong>, umjetničkog imena Billie Joan. Razgovor moderiraju <strong>Erika Franz</strong> i <strong>Sara Panjkota</strong>. </p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
