Popratni program uključuje radionicu Prva kuća, koju će voditi autorica izložbe, a održat će se 28. i 29. svibnja u Galeriji Spot. Izložba ostaje otvorena do 29. svibnja. Kako je u predgovoru izložbe istaknula Sandra Križić Roban, “Duška Boban svoj projekt u trajanju Vuko Bombardelli: Otvoreni arhiv sjećanja, iskustava i urbanih mogućnosti razvija na više razina i u nekoliko medija.

Istraživanje temelji na metagenealogiji u osnovi koje je terapeutski pristup, koji se u njezinoj izvedbi raslojava i pred publiku donosi niz podataka o otkrićima umjetnice o samoj sebi i svojoj obitelji. Uz ostalo, otkrivaju se veze među ljudima i prostorima, koje su postojale u vremenu. Za tim je odnosima dobro posegnuti zbog odmaka od aktualnih obrazaca ponašanja i ograničenja koja pred nas postavljaju drugi. Možda će to pridonijeti razumijevanju određenih situacija; možda ćemo osvijestiti problem s kontinuitetom sjećanja”.

Duška Boban je vizualna umjetnica iz Splita koja djeluje na sjecištu fotografije, umjetničkog istraživanja i aktivističkih praksi. U središtu njezina interesa su kolektivno pamćenje, modernistička baština i socio-ekološka pitanja prostora. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a na Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje Univerziteta u Ljubljani završila je poslijediplomski studij. Na istom sveučilištu trenutno pohađa interdisciplinarni doktorski studij.

Više detalja pronađite ovdje.

Na promociji će biti predstavljen zvučni krajolik Črnomerca – od urbanih zvukova prometa i industrije, preko mirnijih šumova prirode, pa sve do istraživanja povijesnih lokacija važnih za razvoj (nezavisne) glazbene scene. Publikacija donosi tekstove, istraživanja i fotografije koje povezuju vizualne i zvučne tragove kvarta, evocirajući sjećanja i otvarajući prostor za nove interpretacije.

O dosadašnjem razvoju projekta govorit će povjesničarka umjetnosti Sandra Križić Roban, koja ga je pokrenula, te aktualna programska koordinatorica Tena Starčević, a pridružit će im se i Kornel Šeper, koji će podijeliti svoja iskustva i prisjećanja na Klub omladine Črnomerec, popularno zvan Vrhovec, kao i svoj doprinos projektu.

U okviru projekta predstavit će se i Zbirka zvukova Črnomerca, digitalni repozitorij posvećen bilježenju i očuvanju zvukova kvarta. Publika će imati priliku poslušati odabrane zvučne zapise i saznati kako se može uključiti u nadogradnju ove kolektivne zvučne arhive. 

Posjetitelji će na promociji u Močvari moći besplatno preuzeti svoj primjerak publikacije. Više detalja o programu pronađite ovdje.

Panel pod nazivom Eagles, Army Headquarters and Football Films bavi se transformacijama urbanog prostora u Beogradu, posebice Beograda na vodi, te načelima prema kojima arhitektura i urbanistički projekti postaju nositelji različitih političkih i ideoloških narativa. Sudionici panel-diskusije razgovarat će o načinu na koji se prostorne promjene odražavaju na svakodnevni život građana, o politikama pamćenja i brisanja koje se oblikuju kroz arhitekturu te o načinima na koje urbanistički i politički procesi strukturiraju društvene odnose i pravo na grad. Poseban naglasak bit će na poveznicama između umjetničkog svjedočenja i antropološke perspektive, koje otvaraju prostor za promišljanje dimenzije življenog prostora i društvenih posljedica urbanih transformacija.

U razgovoru će, uz autora izložbe Bojana Fajfrića, sudjelovati povjesničarka umjetnosti i teoretičarka Sandra Križić Roban i antropologinja Mirna Tkalčić Simetić. Razgovor će moderirati povjesničarka umjetnosti i kulturna antropologinja Sara Mikelić.

Više detalja pronađite ovdje.

U razgovoru na promociji, uz umjetnika, sudjeluju Sandra Križić Roban i Feđa Gavrilović, povjesničari umjetnosti i autori tekstova u ovom broju, zajedno s uredničkim timom časopisa. U razgovoru će se dotaknuti Mrđenovićevih ciklusa Budućnost, Obnova, Toplice, Priroda, kemija i društvo te Jadranske razglednice i raspraviti o ulozi fotografije u bilježenju tranzicijskih pejzaža, društvenih proturječja i kolektivne memorije.

Uz tekstove Sandre Križić Roban i Feđe Gavrilovića, broj donosi eseje Josipe Lulić, Denisa Leskovara i Sebastiana A. Kukavice, kao i pjesme Ivančice Đerić. Tekstovima se nastoji oblikovati višeglasna i kritička refleksija o kulturama tranzicije, o iskustvu postindustrijskog i postsocijalističkog vremena koje, kako ističe u uvodniku urednica Leila Topić “još uvijek živimo kao proces, a ne kao zaključeni povijesni period”.

Više informacija potražite ovdje.

Krepaj fotografijo predočuje Jermanovu eksperimentalnu i inovativnu upotrebu fotografskog medija, a izloženi radovi okupljeni su iz privatnih zbirki Bojane Švertasek i Darka Šimičića. Kustosi izložbe su Sandra Križić Roban i Darko Šimičić.

“Jermanove su fotografije, koje pripisujemo ovom mediju jer nemamo bolju opciju, geste koje pokazuju od čega su zapravo sazdane, pri čemu njihova svojstva nisu prikazivačka. Ponekad smo u prilici uprijeti prstom u neki od radova i reći da prepoznajemo osobu (koja je, kao i većina ostalog što vidimo ili smo u mogućnosti imenovati, prepuštena postupnoj dezintegraciji), no ovaj nas postupak nigdje neće odvesti.

Upravo je stoga odluka da desetu obljetnicu izlagačkog prostora za fotografiju, Galerije Spot, prepustimo Jermanu, simbolična. Jer se, kao i u nekim ranijim prilikama, ne bavimo onime što fotografije prikazuju”, stoji u popratnom tekstu kustosice Sandre Križić Roban.

U okviru izložbe održat će se i popratni program koji uključuje radionicu izrade fotograma u suradnji sa ŠDUP-om 14. lipnja i predstavljanje novog broja časopisa Fototxt uz panel-diskusiju Sjećanja na Jermana te projekcija kratkog Jermanovog filma Film koji će možda biti nastavljen u selekciji Sare Simić, a održat će se na zatvaranju izložbe 27. lipnja.

U srijedu, 4. prosinca u 19 sati otvara se izložba Boška Budisavljevića, Auto-arhiviranje u 11 točaka u galeriji Modulor. Izložbu je u suradnji s autorom osmislila dr. sc. Sandra Križić Roban, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju s Instituta za povijest umjetnosti, dok je postav izložbe nastao u koordinaciji s arhitekticom Mirnom Horvat. 

Izložba je osmišljena poput slojevite prostorne skice, ona sažima cjeloživotno bilježenje mišljenja, djelovanja, pisanja, govora o arhitekturi i urbanizmu, umjetnosti, kroz odabir radova, dokumentacije i predmeta iz osobnog arhiva umjetnika Boška Budisavljevića. Izvan čvrstih okvira historiografije i kronologije, postupkom “prozračivanja” i preokretanja kutija, mapa i svih ostalih zakutaka u kojima je Budisavljević skrupulozno skupljao radove, skice, zamisli, zapise i nacrte, izložba ga predstavlja u 11 točaka koje treba prepoznati i povezati u cjelinu.

Za vrijeme trajanja izložbe biti će promovirana i publikacija BOŠKO BUDISAVLJEVIĆ – Auto-arhiviranje u 11 točaka koju priprema dr. sc. Sandra Križić Roban, a kao izdanje Instituta za povijest umjetnosti u sklopu projekta Arhitektura i likovnost urbanih cjelina Hrvatske.

Ulaz na izložbu je slobodan, a može se posjetiti do 17. siječnja.

Više informacija o izložbi možete pročitati ovdje.

Njihovo zajedničko djelovanje započinje objavom programske brošure Krici i šaputanja, kojom je ovaj umjetnički dvojac najavio trogodišnji plan suradnje na području likovnosti, dizajna i glazbeno-scenskih priredbi. U isto vrijeme angažirani su na realizaciji grafičkih i scenskih rješenja za kazališne i kulturne institucije koje potpisuju imenom Studio Imitacija života.

“Dvojica tada mladih studenata, reagirajući na tadašnju strategiju razvijanja novih metoda suvremenosti, koja im se činila nedostatnom, kroz zajednički stav ‘sve je već prikazano, umjetnost je uspostavljanje novih odnosa među postojećim oblicima’, započeli su istraživanje nekih novih alternativnih modela djelovanja”, pojašnjava se u najavi izložbe.

Fritz, likovni umjetnik i kustos, te Serdarević, grafički dizajner, ostavili su značajan trag na domaćoj umjetničkoj sceni krajem 1980-ih svojim inovativnim radovima koji izlaze van tradicionalnih okvira umjetnosti, dizajna i tehnologije.

Paralelno s izložbom Podijeljeno vrijeme u MSU-u, organizirane su izložba grafičkog oblikovanja Studija Imitacija života pod nazivom Oblik vremena u HDD-u, u kustoskoj koncepciji Marka Goluba (22. studenoga – 30. prosinca 2024.), te izložba fotografskog rakursa na zajedničko djelovanje Fritza i Serdarevića pod nazivom Dobri izgledi koja će se održati u Galeriji Spot u kustoskoj koncepciji Sandre Križić Roban (od 15. studenoga do 6. prosinca 2024.).

Kustosica izložbe Podijeljeno vrijeme je Martina Munivrana, likovni postav potpisuje Darko Fritz, dok je za grafičko oblikovanje zaslužan Željko Serdarević.

Izložba ostaje otvorena do 12. siječnja 2025. godine.

Više informacija možete pročitati ovdje.

Natječaj potiče produkciju koja se referira na kulturu sjećanja, specifično vezanu uz zgradu i sadržaj Radničkog sveučilišta, a umjetnice i umjetnici mogu u svojim prijedlozima implementirati različite medije suvremene umjetničke produkcije. Radovi također mogu biti izvedbenog karaktera, a mogu i planirati iteracije ili pak interakciju s publikom. Naglasak je na aktivaciji prostora i njegovih korisnika, a intervencija će biti realizirana privremeno, u zadanim uvjetima. 

U zgradi se redovito održava i izložbeni program u dvjema galerijama: Galerija CEKAO posvećena je suvremenoj vizualnoj umjetnosti, a Galerija Bernardo Bernardi fokusirana je na predstavljanje aktualnih projekata iz sfere dizajna. Osim toga, ustanova već gotovo sedam desetljeća objavljuje i ilustrirani časopis za umjetnost i kulturu 15 dana.

Pristigle prijave razmatrat će tročlani žiri čije su članice dr. sc. Sandra Križić Roban, znanstvena savjetnica u Institutu za povijest umjetnosti, umjetnica Sonja Pregrad i nezavisna kustosica Sonja Švec Španjol. Autorici ili autoru čiji rad bude odabran za realizaciju bit će isplaćen iznos u visini od 2 500 eura, što uključuje i troškove produkcije. Realizacija rada planirana je za jesen ove godine. 

Prijave se vrše ispunjavanjem prijavnice koja se šalje mailom, a više detalja o uvjetima natječaja možete pronaći ovdje.

Rok za prijavu je 1. rujna.

Prvo predavanje, od 18 do 18:40, održat će Lucija Begić i Anja Radelić, a bit će posvećeno Tvornicama opeke na području Črnomerca u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća. Zatim slijedi predavanje o Pokušaju integracije spomenika u sadašnjost – slučaj Zida boli Sandre Križić Roban, dok će o Cigli kao materijalu u arhitekturi i umjetnosti izlagati Darko Šimičić. Nakon predavanja predviđena je panel diskusija koju će voditi i moderirati Tena Starčević.

“Na prvi pogled, učinilo mi se da vidim motiv koji je pokrenut nekom voljom izvana, možda čak potrebom, no nisam posve sigurna u što gledam. No kako je u najnovijem radu Dobre namjere Ane Mušćet riječ o složenim odnosima koji nastaju za vrijeme njezina istraživanja, potaknutima različitim namjerama, pomislila sam da pokretna traka, ili pak tekuća vrpca, nisu loše za početak razmišljanja o tome, gdje nas istraživanje može odvesti. Ideja kretanja sadržana u te dvije naprave, izumljene prvenstveno kako bi olakšale i ubrzale proizvodnju, ugrađena je u više toga s čime se umjetnica bavila za vrijeme istraživanja Borova – kombinata, arhitekture, novina, odnosa prema radnicima, nasljeđem”, piše Sandre Križić Roban u tekstu Fotografija koju ne smijem vidjeti.

Ana Mušćet hrvatska je multimedijalna umjetnica. Magistrirala je 2016. godine na Odsjeku za kiparstvo Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu s najvišom pohvalom summa cum laude. 2010. magistrirala je na Filozofskom fakultetu Zagrebu, na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost i ruski jezik i književnost. Dobitnica je brojnih nagrada, od kojih je posljednja: Grand Prix na 57. Zagrebačkom salonu u studenom 2022. za rad Horizont.