Radionica šahtofonije za djecu Konji izvodit će se na osam malih šahtofona prema natuknici Janka Polića Kamova, jednoj od 24 koje su objavljene pod pseudonimom Gian Paolo u futurističko-papinističkom časopisu Lacerba 15. lipnja 1913., tri godine nakon piščeve smrti. Kamovljeve aksiome pod naslovom Acenni uredio je pjesnik Vladimir Čerina. Tekst je otkrio i preveo Tonko Maroević, a autentičnost je potvrdio Dragutin Tadijanović. Ova grafička koloristička partitura prvi puta je izvedena u sklopu segmenta Kuće ekstremnog muzičkog kazališta tijekom otvaranja Rijeka EPK 2020 – Opera Industriale u izvedbi osam učenica muzičke škole šahtofonistica Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova i njihove učiteljice glazbe Anite Primorac. Tekst Kamovljeve natuknice glasi: “Razbjesnih se zbog buke što su je pravili ljudi pod mojim prozorom i ponovno se uspavah tek kad sam doznao da to bijahu konji.”  

Prijave se šalju na mail s naslovom Radionica šahtofonije KONJI, a trebaju uključivati kontakt podatke, dob djeteta te napomenu ukoliko je dijete već sudjelovalo na zvučnim i sličnim radionicama. Rok za prijavu je 10. rujna.

Radionica šahtofonije temelji se na kolažnoj partituri natuknica Franza Kafke, Vlade Kristla, Nicka Srniceka, Axela Williamsa, McKenzie Wark i Gillesa Deleuzea.

„Imamo neobičnu životinju brzine, pola krticu, pola zmiju. Naslijedili smo je iz Marxova 18. brimera. Ali vrsna je prijateljica ipak tek naše dromokracije, ranije je bila mnogo više krtica nego zmija. A sada naš gusani križanac ima mnoge osobine rovova krtičnjaka i spirala zmije; od pionirke revolucije vidljivu glavu i pandže, od slobodno-plutajućeg nadzora nevidljivi opružni lik, od nas oči, koje divlje sjaju, tijelo koje je vanjsko i unutarnje, kretnje koje su podjednako unazadne i unaprijedne. Možda se pod sunčanim sjajem kreće brzo i jedva se dade uhvatiti, no u dugim mahovima doživljava samo rastuću brzinu bliskog podzemlja. Tada se postavljaju najčudesnija pitanja, na koja ne može odgovoriti nijedan šahtofon: zašto li postoji takva životinja, zašto je baš mi imamo, je li prije nje već bilo takve i kako će biti poslije njezine smrti, osjeća li se osamljena, ima li ih više, kako se zove i tako dalje. Ima u sebi dvostruku brzinu, brzinu krtice i brzinu zmije, koliko god one bile raznovrsne. Zato joj je bila koža pretijesna. Katkad iskoči iz šahta i drži njušku pored našeg uha, kao da nam govori – Najprije, ne postoji brzina! – i gleda kakav je dojam ostavila na nas njena poruka.“ Indoš & Vrvilo

Prijavu s kontakt podacima i nekoliko rečenica o tome zašto biste željeli sudjelovati u radionici, možete poslati na mail s naslovom Šahtofonijska radionica AKCELERACIONIZAM najkasnije do 7. rujna.

Radionica je besplatna.

Šahtofon – mračni, bučni, tajnoviti muzički eksperiment gradi umjetnik DB Indoš od mnoštva dijelova od kojih je najpoznatji lajtmotiv opruga, zaigrani element ovih glazbenih instalacija. DB Indoš i Tanja Vrvilo su krajem svibnja djeci i mladima otkrili nove tajne Šahtofona. Nakon dvodnevne radionice, sedmero polaznika priprema svoj prvi nastup u dvorištu Jedinstva. Za tu su priliku dio pjesme Slap  Dobriše Cesarića preuredili grafičkom partiturom te ju na taj način prilagodili za izvedbu na šahtofonima.

Koncert prvog šahtofonskog benda kojeg čine članovi nekadašnje alternativne noise rock grupe SexA – Ivan Bilosnić Bic, Ratko Danilović i Nino Prišuta, šahtofonisti Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo, saksofonist Damir Prica Kafka i multimedijski umjetnik Ivan Marušić Klif održat će se u petak, 20. siječnja u Kinu SC. Početak je u 21 sat, a ulaz je besplatan.

U prvoj novogodišnjoj rezidenciji Muzičkog salona iskusna ekipa šahtofonista posvetila se primarno zvučnim karakteristikama i muzičkom potencijalu tog Indoševa instrumenta. Novi šahtofonski “songovi” ili šahtofonije svakako imaju elemente industriala koji ponajviše proizlaze iz prirode instrumenta, ali kroz spoj s gitarom, basom, bubnjevima i saksofonom i elemente free jazza, avant i post rocka te noisea, ne zaobilazeći ni ovoga puta postulate odnosno manifest i poetiku talijanskih futurista s početka prošloga stoljeća.

Prvi šahtofon Indoš je kreirao prije 5 godina i otada ga intenzivno i vrlo posvećeno istražuje, unaprjeđuje i koristi, no njegovi su dosadašnji šahtofonski projekti bili ipak prvenstveno kazališni, intermedijalni, izložbeni i radionički. Naravno, zvučna im je komponenta bila izuzetno važna, a korištenje specifičnog muzičkog instrumenta (koji je ujedno i umjetnička instalacija), stvorenog od industrijskog otpada, postupno je stvaralo i razvijalo vrlo jasan poetički smjer Indoševog umjetničkog djelovanja. U fokusu novog šahtofonskog projekta prvenstveno je šahtofon kao muzički instrument – proizvođač zvuka: njegove zvučne karakteristike i muzički potencijal, kao i zvučne korelacije s drugim instrumentima. Upravo su taj aspekt istraživali iskusni šahtofonisti i glazbenici protekla tri tjedna kroz rezidenciju u Muzičkom salonu. 

Na prvom šahtofonskom koncertu svakako vas očekuje bučno muzičko iskustvo; moćno, sirovo i eksperimentalno u zvuku, a jasno, dorađeno i “precizno” u izvedbi.

Više potražite na službenoj i Facebook stranici.

Ah Ahilej je bend osnovan 1999. godine, a čine ga Đorđe Branković, Aleksandra Kovačević i Dragan Novković, a dolaze održati  koncert i predstaviti osmi album Kapetane, brate!  Album je nastao na osnovu poezije autora: Bertolda Brechta, Raymonda Carvera, Bore Ćosića, Aleka Vukadinovića, Miloša Živanovića, Tome Markovića, Milorada Mladenovića i Predraga Trokicića. Sadrži 14 pjesama, ovog puta sa dva glasa, klavirom i akustičnom gitarom. “Uz suptilnu dozu humora i blagog cinizma ovi anti-heroji uspešno se obračunavaju sa nus-pojavama savremenog društva. Od generacijskih mitova do snova turbo-kapitalizma preispitujući neke od večnih ljudskih tema”  piše o njima kritičar Vukša Veličković.

Ulaznica je 30 kuna i kupuje se na ulazu.

Što je to šahtofonija i kako čitati partiture za šahtofon naučite na radionici šahtofonije koju u vode Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo. Radionica će se održavati u Art radionici Lazareti, a prijaviti se treba na mail adresu ili facebook stranicu.  

Javna izvedba šahtofonije Mao Tze bit će u utorak, 6. rujna u Lazaretima u 20.30 sati, a u srijedu, 7. rujna u 20.30 sati na odabranoj lokaciji u Gradu Indoš i Vrvilo izvest će fragmente performansa Fantom Planinšak i pripadajuće partiture O slobodi volje isprepletene sa fragmentima istoimene radio drame snimljene za treći program Hrvatskog radija. Riječ je o hibridnoj formi gdje se ujedinjuju dva žanra – radio drame i performansa uživo, i kojeg ovaj dvojac u Dubrovniku zapravo premijerno izvodi.

Prije početka, dakle od 20 sati nalazimo se ispred Galerije Otok. 

Radionica i ulaz na obje Šahtofonije su besplatni.

Intervju je nastao u sklopu Abecede nezavisne kulture, projekta dokumentiranja i predstavljanja kulturnih i umjetničkih praksi u regiji kojega, uz potporu Balkanskog fonda za umjetnost i kulturu, zajednički provode SEEcult.org, Kulturpunkt.hr i Booksa.hr. Autori intervjua su novinarka Matija Mrakovčić, snimatelj Ivan Slipčević i redatelj Kyril Rubinstein.

Cijeli razgovor možete pogledati ovdje.

Trilogija je nadahnuta posljednjim rukopisom Josipa Horvata iz 1968. Pobuna omladine, o isprepletenim sudbinama četvorice zagrebačkih atentatora 1912.-1914. (“četvorice humanih atentatora u Kroaciji” kao “nultoj generaciji terorista”) te povijesti hrvatske pobunjene omladine u doba Austro-Ugarske Monarhije: Luke Jukića (atentatora na bana Cuvaja) i Stjepana Dojčića (atentatora na komesara Skerlecza) koji su svoje neuspjele atentate izveli te Stjepana Planinšaka i Jakoba Schäffera, za koje postoji sumnja jesu li uopće bili atentatori.

Izložbu u subotu, 27. rujna u 13 sati otvara performans Šahtofonija za ludbreške rode kojega izvode DB Indoš, Tanja Vrvilo, Damir Prica Kafka i Miro Manojlović. Izložba ostaje otvorena do 10. listopada. 

Luigi Russolo smatra se prvim eksperimentalnim kompozitorom glazbe buke i jednim od prvih teoretičara elektronske glazbe. Ovaj ekscentrični futuristički slikar u svojem manifestu Arte de rumori (Umjetnost buke) objavljenom 1913., priziva bruitizam tj. buku kao konkretnu glazbu utjelovljenu u brojnim šumovima, strojevima, automobilima, vlakovima i onomatopeji koja sačinjava zvučnu podlogu svakodnevice modernog industrijskog grada.

Stoljeće buke koje optimistično najavljuje Russolo umjesto nekadašnje jalove tišine trebalo je poslužiti kao uvertira u veličanstvenu transformaciju pojedinca… Glazba je to zamišljena za izvođenje u metropolitskim utopijama futurističkog arhitekta Sant’Elie, a ne u rovovima Flandrije uz isparavanje iperita. Ironijom sudbine Sant’Elia, Carlo Erba, Boccioni ubrzo su poginuli na bojišnici, a i sam Russolo teško je ranjen…

Snovi o velikoj obnovi umjetnosti, čovječanstva, talijanskog naroda netragom su nestale. Arte de rumori inspirirala je pak dadaiste, kao i raznolike kompozitore od Schaeffera preko Cagea, od Discipline Kičme do Einstürzende Neubautena i Trevora Horna revolucionarizirajući suvremenu glazbu. Čini se da nas buka i dalje neodoljivo privlači, međutim nazire li se što s one strane buke? 

DB Indoš i Tanja Vrvilo duži niz godina stvaraju izvedbena djela koja uključuju objekte/instrumente nadahnute konceptom intonarumori. Takvi jedinstveni instrumenti temelj su njihovog glazbenog, scenskog i izvedbenog promišljanja. 

Šahtofonija rumorista nastala je u produkciji Kulturno informativnog centra (KIC), a povodom obilježavanja 100. obljetnice Prvog svjetskog rata. Održat će se u petak, 11. srpnja u 22 sata ispred Kulturno informativnog centra (KIC), na uglu Preradovićeve i Tesline ulice u Zagrebu.