<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Sabor &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/sabor/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 18:28:31 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Sabor &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Veća zaštita za novinare</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/veca-zastita-za-novinare/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 14 Apr 2016 14:23:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_mediji]]></category>
		<category><![CDATA[HRT]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[mediji]]></category>
		<category><![CDATA[Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[Vijeće Europe]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=veca-zastita-za-novinare</guid>

					<description><![CDATA[Vijeće Europe usvojilo je niz uputa koje bi trebale osigurati zaštitu novinarstva i sigurnosti novinara u 47 država članica.  ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Vatroslav Miloš</p>
<p><a href="https://search.coe.int/cm/Pages/result_details.aspx?ObjectId=09000016806415d9" target="_blank" rel="noopener">Preporuku</a> Odbora ministara Vijeća Europe podržala je i Europska novinarska federacija, a u njoj se ističe potreba za revizijom nacionalnih zakonodavnih okvira i praksi medijskih sloboda i njihovo usklađivanje s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. &nbsp;</p>
<p>&#8220;Novinari i slobodni mediji presudni su za funkcioniranje svake demokracije. Mora im se omogućiti uvid u rad onih na pozicijama moći i razotkrivanje korupcije. Naša je dužnost braniti slobodu izražavanja i zaštititi novinare&#8221;, rekao je glavni tajnik Vijeća Europe<strong> Thorbjørn Jagland</strong>.</p>
<p>Upute tako sadrže specifične mjere koji bi države članice morale provesti kako bi spriječile kršenje medijskih sloboda te na praktičnoj razini zaštitile novinare i novinarsku profesiju i procesuirale zločine nad njima, što, dakako, uključuje i fizičko nasilje. Ovaj dokument u detalje razlaže što učiniti na pravnoj, administrativnoj i praktičnoj razini kako bi novinari bez straha i u službi javnosti mogli obavljati svoj posao.&nbsp;</p>
<p>S druge, stanje u hrvatskim medijima u ovom je trenutku uistinu zabrinjavajuće: ukinut je sustav financiranja neprofitnih medija, ozbiljno su <a href="http://faktograf.hr/2016/04/14/europski-regulatori-pozvali-europsku-komisiju-da-osigura-neovisnost-vem-a/" target="_blank" rel="noopener">uzdrmani temelji</a> Vijeća za elektroničke medije kao neovisnog regulatora, a nakon smjena i <a href="http://www.tportal.hr/magazin/tv/424246/Mrtvo-tijelo-sveca-HTV-u-je-vaznije-od-Hrvatske-uzivo.html" target="_blank" rel="noopener">skidanja emisija</a> iz etera, na HRT-u su počeli pljuštati i <a href="http://www.fairpress.eu/hr/blog/2016/04/14/silvana-mendusic-nadam-se-samo-da-ce-u-meduvremenu-biti-neke-pameti-da-se-ne-potegne-otkaz-kvalitetnom-reporteru-sasi-kosanovicu/" target="_blank" rel="noopener">otkazi</a>. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>I dok europske instutucije razvijaju sve transparentnije metode istraživanja onih u poziciji moći, kao i bolje mehanizme pravne i administrativne zaštite, u Hrvatskoj institucije vlasti u ovom trenutku ili aktivno sudjeluju u pokušaju što veće kontrole medijske scene ili naprosto ignoriraju svakodnevno ugrožavanje slobodnog novinarstva. Odnosno, kako bi to <a href="http://www.hnd.hr/vladajucima-mediji-prepreka-istinskoj-demokraciji" target="_blank" rel="noopener">rekao</a><strong> Željko Glasnović</strong>, zastupnik aktualne stranke na vlasti u Saboru: &#8220;Najveća prepreka istinskoj demokraciji u Hrvatskoj su mediji&#8221;.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Položaj žena u politici nikad gori</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/polozaj-zena-u-politici-nikad-gori/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 23 Feb 2016 12:12:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_drustvo]]></category>
		<category><![CDATA[dinko cvitan]]></category>
		<category><![CDATA[DORH]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[parlamentarni izbori]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[ustavni sud]]></category>
		<category><![CDATA[zenska mreza hrvatske]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=polozaj-zena-u-politici-nikad-gori</guid>

					<description><![CDATA[Ženska mreža Hrvatske prozvala je DORH da ugrožava položaj žena koji u politici nikad nije bio gori.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Pripremio: Vatroslav Miloš</p>
<p>Ženska mreža Hrvatske prozvala je Državno odvjetništvo da svojom izjavom kako nema osnove za sankcioniranje političkih stranaka koje na izborima nisu poštivale ženske kvote, unosi dodatnu pomutnju i odgađa primjenu zakonskih odredbi čime se, kažu, ugrožava položaj žena koji u politici nikad nije bio gori, prenosi <em>Hina</em>.</p>
<p>U Ženskoj mreži kažu kako se takvom izjavom nastavlja sramotan odnos nadležnih tijela prema ravnopravnosti žena u politici, te se ugrožava položaj žena u društvu. &#8220;Ženska mreža Hrvatske podsjeća da postoji zakonska osnova za postizanje zastupljenosti žena u tijelima političkog i javnog odlučivanja razmjerno njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu. Svojom izjavom DORH unosi dodatnu pomutnju i odgađa primjenu jasnih zakonskih odredbi, dok s druge stane položaj žena u politici nikad nije bio gori&#8221;, navode u <a href="http://www.zenska-mreza.hr/" target="_blank" rel="noopener">priopćenju</a>.</p>
<p>Napominju kako Zakon o ravnopravnosti spolova propisuje da se postupno povećanje podzastupljenog spola, odnosno obavezna zastupljenost žena u tijelima političkog i javnog odlučivanja do razine udjela u ukupnom stanovništvu, mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Zakon je, dodaju, propisao da se u tu svrhu imaju donijeti posebne mjere, obzirom da osjetna neuravnoteženost jednog spola postoji ako je njegova zastupljenosti u tijelima političkog i javnog odlučivanja ispod 40 posto, pri čemu je zakon odredio i sankcije za stranke koje ne poštuju kvote.</p>
<p>&#8220;Iako je od Zakona o ravnopravnosti spolova do danas održano šest ciklusa redovnih izbora, te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor donesena posebna mjera, odnosno propisana obveza ženskih kvota od 4 posto na izbornim listama, sankcije se niti jednom nisu primijenile. Jedini razlog za to je nedostatak političke volje za dosljednom provedbom zakona i primjenom načela ravnopravnosti spolova, što odlučno osuđujemo&#8221;, ističu u Ženskoj mreži.</p>
<p>Nadležna državna tijela prozivaju da ne čine ništa kako bi se položaj žena u politici stvarno poboljšao. Nagalašavaju kako bi puna ravnopravnost žena i muškaraca na svim razinama izvršne i zakonodavne vlasti, da se Zakon o ravnopravnosti spolova ozbiljno shvatio i da se odmah krenulo u njegovu primjenu, bila postignuta nakon trećih izbora provedenih od donošenja Zakona, a to su bili lokalni izbori 2013. godine.</p>
<p>&#8220;Stoga ponovo pozivamo na primjenu Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, te sankcioniranje političkih stranaka koje godinama uporno odbijaju razmjerno uključivanje žena u tijela političkog odlučivanja. Tražimo da DORH podigne prekršajne prijave protiv političkih stranaka i nezavisnih lista koje su nepoštivanjem propisanih kvota od 40 posto direktno diskriminirale žene i isključile ih iz izbornog procesa&#8221;, navode u priopćenju <strong>Mirjana Kučer</strong>, <strong>Biserka Momčinović</strong>, <strong>Sanja Juras</strong>, <strong>Đurđica Kolarec</strong> i <strong>Nela Pamuković</strong>.&nbsp;</p>
<p>Podsjećamo, Ustavni sud je, suprotno stajalištu DORH-a, <a href="http://vijesti.hrt.hr/322724/ustavni-sud-suprotno-dorh-u-zakjucio-da-je-na-proslim-izborima-vrijedila-obaveza-za-zensku-kvotu" target="_blank" rel="noopener">zaključio</a> da je na prošlim parlamentarnim izborima vrijedila zakonska obveza prema kojoj je na kandidacijskim listama moralo biti najmanje 40 posto pripadnika svakog spola. Sud je izrazio zabrinutost zbog &#8220;arbitrarnog zaključka&#8221; DORH-a da ne postoji zakonska osnova za pokretanje prekršajnih postupaka protiv predlagatelja kandidacijskih lista, na kojima žene nisu bile zastupljenje s najmanje s 40 posto. Od DORH-a očekuje da povuče sporni zaključak te u svjetlu odluke Ustavnog suda postupi u skladu sa zakonom i prekršajnom prijavom Državnog izbornog povjerenstva.</p>
<p>Glavni državni odvjetnik potom je Ustavni sud <a href="http://vijesti.hrt.hr/322913/zbog-zenskih-kvota-ustavni-sud-narusava-samostalnog-dorh-a" target="_blank" rel="noopener">prozvao za narušavanje</a> Ustavom zajamčene samostalnosti DORH-a. &#8220;Ustavni sud je svojim upozorenjem, u kojem stoji da je DORH pogrešno zaključio kako nema prekršajne odgovornosti zbog nepoštivanja ženske kvote na izborim listama, narušio Ustavom zajamčenu samostalnost DORH-a kao neovisnog pravosudnog tijela&#8221;, istaknuo je <strong>Dinko Cvitan</strong>.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sloboda govora mržnje</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/sloboda-govora-mrznje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 27 Jan 2016 11:32:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_mediji]]></category>
		<category><![CDATA[agencija za elektroničke medije]]></category>
		<category><![CDATA[govor mržnje]]></category>
		<category><![CDATA[ivan tepeš]]></category>
		<category><![CDATA[mediji]]></category>
		<category><![CDATA[mirjana rakić]]></category>
		<category><![CDATA[Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[sloboda govora]]></category>
		<category><![CDATA[zakon]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=sloboda-govora-mrznje</guid>

					<description><![CDATA["Govor mržnje nema nikakve veze sa slobodom govora već je upravo njegova suprotnost". ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Vatroslav Miloš</p>
<p>Kuća ljudskih prava i GONG <a href="http://gong.hr/hr/dobra-vladavina/mediji/bojni-poklic-i-urusavanje-vladavine-prava/" target="_blank" rel="noopener">pozvali su</a> nadležne institucije da podnesu kaznene prijave u vezi s povicima na prosvjedu pred zgradom Vijeća za elektroničke medije (VEM) održanom u organizaciji zagrebačke Hvidre zbog trodnevnog oduzimanja koncesije televiziji Z1. Nadležne su institucije, naravno, promptno reagirale. &#8220;Na jučer održanom prosvjedu ispred i u široj zoni Agencije za elektroničke medije u Jagićevoj ulici, okupilo se između 4000 i 5000 prosvjednika&#8221;, <a href="http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/413790/Previse-ih-je-vikalo-Za-dom-spremni-pa-nikoga-nismo-prijavili.html" target="_blank" rel="noopener">poručili su</a> iz PU zagrebačke za <em>tportal</em>, &#8220;Tijekom prosvjeda dio prosvjednika kraće vrijeme uzvikivao je &#8216;za dom spremni&#8217;. Zbog iznimno velikog broja prosvjednika osobe nisu identificirane niti je zasad utvrđena osnova sumnje u možebitno počinjenje kaznenog djela ili prekršaja&#8221;.&nbsp;</p>
<p>Reakcije pljušte na sve strane, ali ne i od strane predstavnika vlasti, što i ne čudi, budući da je, kako kaže <strong>Helena Puljiz</strong>, na skupu za &#8220;slobodu govora mržnje&#8221; bilo više zastupnika Hrvatskog sabora, uključujući i njegova potpredsjednika&nbsp;<strong>Ivana Tepeša</strong>. Tepeš je za HRT <a href="http://www.hrt.hr/319113/vijesti/rakic-o-z1-nema-blaze-kazne-za-sirenje-govora-mrznje" target="_blank" rel="noopener">izjavio</a> da je &#8211; u slučaju ukidanja koncesije televiziji Z1 &#8211; trebalo pričekati reakciju DORH-a koji je, prema njemu, &#8220;zakonom predviđen da određuje što je govor mržnje&#8221;. Čini se da potpredsjednik Sabora ne zna da je sasvim u ingerencijama Vijeća za elektroničke medije, kao javnog regulatornog tijela čiji statut i ravnatelja, odnosno predsjednika potvrđuje Sabor, donositi odluke o privremenom ili trajnom ukidanju koncesija na temelju kršenja zakona.</p>
<p>&#8220;Govor mržnje nema nikakve veze sa slobodom govora već je upravo njegova suprotnost. To je čin etiketiranja, isključivanja, ponižavanja i linča kojem su pribjegli današnji prosvjednici ispred Vijeća za elektroničke medije, a koji onemogućuje bilo kakav dijalog&#8221;, poručuju iz GONG-a i Kuće ljudskih prava.</p>
<p>Problem sa slobodom govora je taj što većina ljudi misli da se radi o univerzalnom i apsolutnom pravu da se javno kaže bilo što, bez obzira krši li se zakon. Sloboda govora, odnosno izražavanja misli, kako ga definira Ustav RH, &#8220;obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa&#8221;, no već u sljedećem članku ta se sloboda pojašnjava izričitom zabranom: &#8220;Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti&#8221;. Jasan je i Kazneni zakon: &#8220;Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine&#8221;.&nbsp;</p>
<p>Bez obzira na sve ove jasnoće, a koje bi trebale funkcionirati kao relevantan zaštitni okvir za sve građane, on se &#8211; jasno je iz brojnih primjera izvikivanja i isticanja fašističkih parola u javnom prostoru &#8211; primjenjuje tek selektivno, paušalno i uz najveće moguće nejasnoće. Čak i ako policija nije bila u stanju identificirati partikularne počinitelje, sasvim je sigurno upoznata s onima koji su sukladno odredbama Zakona o javnom okupljanju taj skup i prijavili. Sve to itekako podsjeća na jedan poznat i <a href="http://kulturpunkt.hr/content/ni-stapa-ni-gaca" target="_blank" rel="noopener">još uvijek aktualan slučaj</a>. A da su svi pred zakonom jednaki, jamči nam Ustav, ali smo valjda svi već dovoljno zreli da znamo da to i nije baš tako.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Javna vlast u službi građana</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/javna-vlast-u-sluzbi-gradana/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 28 Oct 2013 11:14:31 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_civilno_drustvo]]></category>
		<category><![CDATA[anamarija musa]]></category>
		<category><![CDATA[andreja žapčić]]></category>
		<category><![CDATA[civilno društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Gong]]></category>
		<category><![CDATA[javna uprava]]></category>
		<category><![CDATA[otvorena vlast]]></category>
		<category><![CDATA[povjerenica za informiranje]]></category>
		<category><![CDATA[pravo na pristup informacijama]]></category>
		<category><![CDATA[Sabor]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=javna-vlast-u-sluzbi-gradana</guid>

					<description><![CDATA[Anamariju Musu, docenticu na Katedri za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta, Sabor je izabrao za prvu hrvatsku Povjerenicu za informiranje.  ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Anamarija Musa</strong> diplomirala i doktorirala u području upravnog prava i uprave, a magistrirala je na London School of Economics and Political Science, UK iz područja Europskih politika i upravljanja. Članica je Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Instituta za javnu upravu, Hrvatskog politološkog društva te izvršna urednica biblioteke <em>Suvremena javna uprava</em> zagrebačkog Pravnog fakulteta.</p>
<p>Za mjesto je bila kandidirana i novinarka HRT-a <strong>Sandra Križanec</strong>, a od 93 prisutna zastupnika na saborskom glasanju njih 83 dali su glas upravo Musi. Prema novome&nbsp;<a href="http://www.zakon.hr/z/126/" target="_blank" rel="noopener">Zakonu o pravu na pristup informacijama</a>, izglasanom 15. veljače ove godine, &#8220;Povjerenik za informiranje je neovisno državno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama&#8221;.</p>
<p>U intervjuu <strong>Andreji Žapčić</strong> za <a href="http://gong.hr/" target="_blank" rel="noopener">GONG</a> rekla je &#8220;[i]stina je da je pravo na pristup informacijama u Hrvatskoj bilo u određenoj mjeri zanemareno u smislu nerazumijevanja njegove središnje uloge u političkom procesu, odgovornosti javne vlasti svih razina te adekvatnom tretiranju građana, civilnog društva i privatnog sektora u procesu oblikovanja javnih politika i političkog odlučivanja općenito. Što je još važnije, na individualnoj razini, onoj ostvarenja prava građana, prezentiranje informacija na jednostavan, temeljit i pristupačan način nije bila široko usvojena praksa&#8221;.&nbsp;</p>
<p>Prvi Zakon o pravu na pristup informacijama, donesen još 2003. godine, tretiran je kao nužno zlo, istaknula je Musa i dodala da se pomaci primjećuju tek otkako je pravo na pristup informacija postalo Ustavom zajamčenom pravo.&nbsp;</p>
<p>&#8220;Smatram da su i u Hrvatskoj danas, nakon dugogodišnjeg opiranja, stvoreni preduvjeti da se i javnost i, primarno, javna vlast suoči s novim okolnostima i prihvati novu paradigmu javne vlasti i javne uprave, a to je služenje građanima&#8221;, kaže Musa i &nbsp;dodaje: &#8220;Kultura transparentnosti jednostavno treba postati nešto što ćemo svi uzimati kao normalnu situaciju. Hrvatska se ionako nalazi na prekretnici u smislu nužnosti stvaranja nove slike o sebi, novog imidža, nadam se da će transparentnost i otvorenost biti potporni stupovi novog društva.</p>
<p>Integralnu verziju intervju možete pročitati <a href="http://gong.hr/hr/dobra-vladavina/pristup-informacijama/musa-otpora-ce-sigurno-biti-ali-poraz-nije-opcija/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.&nbsp;</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Izvor: GONG / Fotografija: FaH</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Evolucija položaja organizacija civilnog društva u kulturi</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/evolucija-polozaja-organizacija-civilnog-drustva-u-kulturi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 18 Jul 2011 11:49:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[civilno društvo]]></category>
		<category><![CDATA[kultura]]></category>
		<category><![CDATA[kultura mladih]]></category>
		<category><![CDATA[mladi]]></category>
		<category><![CDATA[nezavisna kultura]]></category>
		<category><![CDATA[nina obuljen]]></category>
		<category><![CDATA[Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[suvremena kultura]]></category>
		<category><![CDATA[umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[zaklada kultura nova]]></category>
		<category><![CDATA[zakon o zakladi kultura nova]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=evolucija-polozaja-organizacija-civilnog-drustva-u-kulturi</guid>

					<description><![CDATA[U Saboru je 15. srpnja izglasan Zakon o Zakladi "Kultura nova" koji bi trebao osnažiti djelovanje organizacija civilnog društva koje djeluju na području suvremene kulture i umjetnosti.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Zakon je, nakon što je rasprava o istome započela tijekom zasjedanja krajem svibnja, a zaključena 13. srpnja, donešen sa 106 glasova &#8220;za&#8221; te tri &#8220;suzdržana&#8221; glasa. Kako smo o tome već i <a href="/i/kulturoskop/432/" target="" title="" onclick="" rel="noopener">pisali</a>, Zaklada &#8220;Kultura nova&#8221; sasvim je nov institucionalni format i zamišljena je &#8220;na principu participativnog djelovanja, i kao takva bi trebala biti sposobna reagirati i djelovati na aktualne potrebe sektora i aktera u ovom području&#8221;. Također, važno je istaknuti, djelovanje Zaklade neće se kositi javnom financiranju, nego će funkcionirati kao svojevrstan &#8220;dodatak&#8221; aktualnim izvorima financiranja. Tako se, primjerice, Člankom 15. novog Zakona, a koji se tiče financiranja same Zaklade, uređuje mogućnost ubiranja dodatnih raspodjelnih sredstava: &#8220;propisuje se da se Zaklada financira iz dijela prihoda od igara na sreću i nagradnih igara sukladno Zakonu o igrama na sreću te Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načina raspodjele dijela prihoda od igara na sreću te iz osnovne imovine, prihoda od osnovne imovine, donacija i ostalih prihoda sukladno zakonu&#8221;.&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">&#8220;Novi modeli umrežavanja, socijalni angažman, međusektorsko djelovanje, uspostavljanje neovisnih institucija koje djeluju na međunarodnoj razini kao i brojnost te raznovrsnost aktivnih organizacija na kulturnoj sceni&#8221;, stoji u Konačnom prijedlogu zakona o Zakladi Kultura nova, &#8220;svrstali su hrvatske organizacije civilnog društva koje djeluju na području suvremene kulture i umjetnosti među najrazvijenije u Europi&#8221;. &nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Svrha je osnivanja Zaklade, dakle, &#8220;promicanje i razvoj civilnog društva u Republici Hrvatskoj na području suvremene kulture i umjetnosti. Radi ostvarivanja svoje svrhe Zaklada pruža stručnu i financijsku potporu programima civilnog društva u kulturi koji potiču razvoj produkcijskih i organizacijskih kapaciteta nositelja programa, podižu razinu profesionalnog djelovanja putem neformalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja, potiču uspostavljanje međusektorske suradnje, pospješuju programsko umrežavanje i suradnju na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, potiču umjetničko stvaralaštvo i kulturno djelovanje mladih kao i druge programe usmjerene ostvarivanju svrhe Zaklade&#8221;.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Usvojeni Konačan prijedlog zakona o Zakladi &#8220;Kultura nova&#8221; možete pročitati <a href="http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=18361" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">ovdje</a>.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Štrajk pred vratima</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/strajk-pred-vratima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Antonija Letinić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 28 Mar 2011 14:32:08 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[akademska solidarnost]]></category>
		<category><![CDATA[Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[sveučilište]]></category>
		<category><![CDATA[visoko školstvo]]></category>
		<category><![CDATA[zakon]]></category>
		<category><![CDATA[znanost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=strajk-pred-vratima</guid>

					<description><![CDATA[Akademska solidarnost, povodom premijerkine izjave o suglasnosti s promjenama zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, napominje da je struka spremna na štrajk.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p align="justify">U obraćanju javnosti nakon sjednice predsjedništva HDZ-a, održane 26. ožujka, premijerka <strong>Jadranka Kosor</strong>, među ostalim, istaknula je da su se u vladajućoj stranci usuglasili oko prijedloga triju zakona &#8211; onih o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti te da bi uskoro mogli biti upućeni u saborsku proceduru. Nastavnici, znanstvenici i studenti uključeni u inicijativu <a target="_blank" href="http://sites.google.com/site/akadsolid/" rel="noopener">Akademska solidarnost</a> tim su povodom odlučili podsjetiti da je struka rečene zakone odbacila, a nizom se javnih diskusija očitovala o njihovim manjkavostima, problemima koje bi njihovo usvajanje izazvalo za daljnje djelovanje i razvoj ovog polja. Napominju i kako se pravna struka, najkompetentnija za izradu zakona, &#8220;jasno očitovala: zakone su u cijelosti odbila vijeća i dekani svih pravnih fakulteta, uključujući i vijeće i dekana našeg fakulteta.&#8221;&nbsp;
</p>
<div align="justify">
</div>
<p align="justify">U izjavi za javnost, Inicijativa donosi izvatke iz primjedbi koje su institucije, ustanove i udruge uočile tijekom javne rasprave o navedenim zakonima, te napominju da je struka spremna na štrajk.&nbsp;
</p>
<p align="justify">Očitovanje Akademske solidanosti u cijelosti možete pročitati <a target="_blank" href="http://sites.google.com/site/akadsolid/home/umjesto-hvale-struka-sprema-trajk" rel="noopener">ovdje</a>.
</p>
<h5 align="right"><span style="color: rgb(105, 105, 105); font-weight: normal;">Izvor: Akademska solidarnost</span><br />
  <br />
</h5>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
