Udruga obveznika radiotelevizijske pristojbe Pretplatnik priopćenjem je reagirala na učestalo predizborno licitiranje političkih stranaka s budućom visinom RTV pristojbe, nazivajući te najave “populističkim prijedlogom stranaka koje bi bile puno odgovornije da umjesto smanjenja pristojbe napuste dosadašnju praksu izravnog nadzora nad HRT-om te omoguće potpunu uredničku i poslovnu nezavisnost HRT-a”.

Prema iskustvima članica Unije europskih javnih servisa (EBU), televizijska pretplata pokazala se boljim rješenjem od neposrednog proračunskog financiranja, pa se tako 60 posto članica EBU-a financira putem pretplate, a tek 10 posto izravno iz proračuna. Visina RTV pristojbe određuje se sukladno Zakonu o HRT-u iz 2010. koji kaže da pristojba može biti najviše 1,5 posto prosječne plaće, a o iznosu odlučuje Nadzorni odbor HRT-a, a Vijeće za elektroničke medije ocjenjuje je li visina pristojbe u skladu s Ugovorom između Vlade RH i HRT-a. Takav način izračuna sukladan je s Pravilima o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge, koje je Europska komisija donijela u listopadu 2009, a Vlada RH integrirala u hrvatski pravni sustav odlukom iz ožujka 2010. godine. 

Od ukupno prikupljene pristojbe, što iznosi oko 1,2 milijarde kuna godišnje, HRT je dužan tri posto uplatiti u Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za financiranje proizvodnje sadržaja lokalnih i neprofitnih medija, a dva posto Hrvatskom audiovizualnom centru kao doprinos razvoju hrvatskoga filma. Uz te zakonske obaveze, HRT ima i mnogobrojne troškove – plaće za oko tri tisuće zaposlenih, troškove proizvodnje programa, naknade autorima, izvođačima i vlasnicima snimaka glazbe, Agenciji za elektroničke medije za njen rad, naknade državnom proračunu za korištenje zajedničkog dobra radiofrekvencija.

Prema Nacionalnom izvještaju o medijima, HRT je identificirao barem 270 tisuća obveznika koji “na ovaj ili onaj način uspijevaju ne platiti pristojbu”, što znači 259 milijuna kuna godišnjih prihoda manje. Međutim, prema izvještaju Državnog ureda za reviziju, pristojbu je tijekom 2012. godine plaćalo tek 1,2 milijuna obveznika. Drugim riječima – kada bi svi obveznici plaćali pristojbu, njen iznos ne bi morao iznositi sadašnjih 80 kuna, dok bi prihodi HRT-a ostali na sadašnjoj razini. Ovdje se otvara prostor za pravedniji, mudriji i efikasniji model naplate pristojbe.

“U ime pretplatnika HRT-a dijelimo zabrinutost ne samo s nekim nezadovoljnim političkim strankama, već i s puno brojnijim drugim akterima javne scene, zbog nezadovoljavajuće kvalitete programskih sadržaja – osobito televizijskih, nedovoljne učinkovitosti i netransparentnosti trošenja javnih sredstava te neučinkovitog nadzora nad programskim sadržajem i poslovanjem hrvatskog javnog radiotelevizijskog servisa”, ističe se u priopćenju koje potpisuje predsjednica udruge Nada Zgrabljić Rotar. “Jednokratnim smanjenjem RTV pristojbe može se jedino pridonijeti smanjenju količine i kvalitete proizvedenog programskog sadržaja, daljnjoj eroziji ionako lošeg ugleda te urušavanju poslovne stabilnosti”, zaključuju.