<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>rodna ravnopravnost &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/rodna_ravnopravnost/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Fri, 13 Feb 2026 15:03:14 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>rodna ravnopravnost &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Why &#8220;We Should All Be Feminists&#8221;</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/why-we-should-all-be-feminists/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 06 Feb 2026 07:20:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Austrijski kulturni forum]]></category>
		<category><![CDATA[feminizam]]></category>
		<category><![CDATA[izložba]]></category>
		<category><![CDATA[rodna ravnopravnost]]></category>
		<category><![CDATA[Sabine Fellner]]></category>
		<category><![CDATA[tihana bertek]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=81610</guid>

					<description><![CDATA[Grupna izložba austrijskih i hrvatskih umjetnica pod nazivom Why &#8220;We Should All Be Feminists&#8221; u organizaciji Austrijskog kulturnog foruma održava se od 12. veljače do 19. ožujka u prostoru na adresi Gundulićeva 3. Naslov izložbe nadovezuje se na predavanje spisateljice Chimamande Ngozi Adichie pod nazivom We Should All Be Feminists koje je održala 2012. g....]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Grupna izložba austrijskih i hrvatskih umjetnica pod nazivom <em>Why &#8220;We Should All Be Feminists&#8221; </em>u organizaciji Austrijskog kulturnog foruma održava se <strong>od 12. veljače do 19. ožujka</strong> u prostoru na adresi Gundulićeva 3.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Naslov izložbe nadovezuje se na predavanje spisateljice <strong>Chimamande Ngozi Adichie</strong> pod nazivom <em>We Should All Be Feminists </em>koje je održala 2012. g. na konferenciji TEDxEuston u Londonu. U svom predavanju ova nigerijska književnica i aktivistica zagovara pravedniji i ravnopravniji svijet za sve ljude. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Na izložbi u Zagrebu, radovi austrijskih umjetnica koje se bave temama rodne ravnopravnosti i položajem žena u društvu postavljeni su uz radove hrvatskih umjetnica. Izbor radova hrvatskih umjetnica koji će biti izloženi potpisuje povjesničarka umjetnosti <strong>Tihana Bertek</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kustosku koncepciju cjelokupne izložbe potpisuje nezavisna kustosica, autorica, povjesničarka umjetnosti i promotorica zaboravljenih austrijskih umjetnica <strong>Sabine Fellner</strong>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U izložbi sudjeluju: <strong>Elisa Andessner</strong>, <strong>Renate Bertlmann</strong>, <strong>Sevda Chkoutova</strong>, <strong>Katharina Cibulka</strong>, <strong>Vlasta Delimar</strong>, <strong>Nina Đurđević</strong>, <strong>Soli Kiani</strong>, <strong>Mirna Kutleša</strong>, <strong>Claudia Larcher</strong>, <strong>Maria Legat</strong>, <strong>Lea Liebl,</strong> <strong>Ivana Mrčela</strong>, <strong>Florentina Pakosta</strong>, <strong>Monika Pichler</strong>, <strong>Margot Pilz</strong> i <strong>starsky</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložba se može posjetiti od ponedjeljka do petka od 10 do 16 sati.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja pronađite <a href="https://kulturforum-zagreb.org/event/why-we-should-all-be-feminist/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Akcija u zajednici</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/potpora/akcija-u-zajednici-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 28 Jan 2026 09:50:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[civilno društvo]]></category>
		<category><![CDATA[financijska podrška]]></category>
		<category><![CDATA[rodna ravnopravnost]]></category>
		<category><![CDATA[solidarna]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=81428</guid>

					<description><![CDATA[Poziv Zaklade Solidarna otvoren je za pojedinke, inicijative i organizacije civilnog društva koje se zalažu za rodnu ravnopravnost.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Fond za žene će kroz Program za razvoj civilnog društva <a href="https://solidarna.hr/">Zaklade Solidarna</a> dodijeliti 15 potpora za akcije u zajednici i druge aktivnosti u trajanju do šest mjeseci u iznosu do 2170 eura.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kroz potpore u iznosu do 2170 eura, Fond za žene želi podržati niz raznovrsnih aktivnosti u zajednici u skladu s programskim prioritetima ovog poziva. Ovaj tip podrške otvoren je za pojedinke, neformalne kolektive, inicijative i OCD-e koji mogu dokazati dosadašnji rad na temama vezanim uz rodnu ravnopravnost. Svaka prijaviteljica, neovisno o statusu, može se prijaviti za maksimalno tri podrške tijekom trajanja ovog ciklusa financiranja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Programski prioriteti za Akcije u zajednici i druge aktivnosti:&nbsp;&nbsp;</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>Prevencija i borba protiv rodno utemeljenog nasilja&nbsp;</li>



<li>Zagovaranje i unaprjeđenje reproduktivnih prava&nbsp;</li>



<li>Rodna ravnopravnost&nbsp;</li>



<li>Međudjelovanje roda i seksualnosti, invaliditeta, rase, etničke/nacionalne pripadnosti, socioekonomskog statusa&nbsp;</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Prioritetne aktivnosti:&nbsp;</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>Ad hoc prilike za zagovaranje utemeljeno na dokazima</li>



<li>Konferencije, paneli</li>



<li>Proizvodnja i sinteza znanja&nbsp;&nbsp;</li>



<li>Performansi i prosvjedi</li>



<li>Društveno angažirane umjetničke prakse vezane uz rodnu ravnopravnost</li>



<li>Umjetnička produkcija u kontekstu rodne ravnopravnosti&nbsp;</li>



<li>Putovanja (na edukacije, konferencije, iskorištavanje zagovaračkih prilika i sl.)</li>



<li>Edukacije (podizanje kapaciteta organizacija i/ili aktivistkinja i ciljanih skupina)</li>



<li>I druge akcije u i za zajednicu</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Dodatne informacije o ovom pozivu možete pronaći&nbsp;<a href="https://drive.google.com/file/d/1vKd8fVj5DhFAu8g579DHejAVbL-0e1r-/view">na poveznici</a>, a&nbsp;prijavnica se nalazi&nbsp;<a href="https://docs.google.com/document/d/1szZ0id3DHFRT4lCOoR565WipZEC1SigP/edit">ovdje</a>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Poziv je otvoren <strong>do 1. lipnja</strong> ili do potrošnje sredstava. Sve aktivnosti trebaju biti završene do 1. srpnja 2026.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Artemisia Gentileschi – snaga, bol i ženski prkos</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/diskurzivno/artemisia-gentileschi-snaga-bol-i-zenski-prkos/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 23 Oct 2025 09:13:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Artemisia Gentileschi]]></category>
		<category><![CDATA[k-zona]]></category>
		<category><![CDATA[martina božić]]></category>
		<category><![CDATA[povijest umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[rodna ravnopravnost]]></category>
		<category><![CDATA[slikarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[voxfeminae]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=79048</guid>

					<description><![CDATA[U sklopu K-zoninog programa Strašne žene sve u 16!, a u suradnji s povjesničarkom umjetnosti Martinom Božić, 23. listopada će se održati predavanje posvećeno liku i djelu umjetnice Artemisije Gentileschi. Program pod nazivom Artemisia Gentileschi – snaga, bol i ženski prkos počinje u 18 sati u DKC-u Šesnaestica (Ozaljska 16, 2. kat). &#8220;U 17. stoljeću,...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U sklopu K-zoninog programa <em>Strašne žene sve u 16!</em>, a u suradnji s povjesničarkom umjetnosti <strong>Martinom Božić</strong>, <strong>23. listopada</strong> će se održati predavanje posvećeno liku i djelu umjetnice <strong>Artemisije Gentileschi.</strong> Program pod nazivom <em>Artemisia Gentileschi – snaga, bol i ženski prkos</em> počinje u 18 sati u DKC-u Šesnaestica (Ozaljska 16, 2. kat).</p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;U 17. stoljeću, kada je bavljenje umjetnošću bilo rezervirano za muškarce, talijanska slikarica Artemisia Gentileschi (1593. – 1656.) usudila se prkositi pravilima. Bila je prva žena koja je primljena u prestižnu firentinsku umjetničku akademiju Accademia delle Arti del Disegno, majstorica barokne drame i svjetla u slikarstvu, ali i umjetnica koja je kroz svoja djela progovarala o snazi, boli i prkosu žena&#8221;, stoji u najavi.<br><br>Na ovom predavanju sudionici_e će otkriti njezinu životnu priču, obilježenu traumom, hrabrošću i suđenjem koje je potreslo Rim. Zajedno s predavačicom analizirat će se Gentileschijine slike &#8220;koje fasciniraju svojom snagom i izražajnošću, u kojima prkosi muškom svijetu umjetnosti i koje su i danas simbol ženskog otpora&#8221;, pojašnjava najavni tekst.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kao uvod u predavanje pročitajte <a href="https://voxfeminae.net/strasne-zene/chiaroscuro-zivota-artemisie-gentileschi/?fbclid=IwY2xjawNmz1NleHRuA2FlbQIxMQABHvBesJUdsOoOkhL3EOsydAy2JAYaGoFARZRDAqzyjZ8xJM1fcrDCdtkAGvLx_aem_NH-qQyG2EQUADr5s8zonDg">tekst</a> o Artemisiji Gentileschi autorice <strong>Tee Schmidichen</strong> koji je objavljen na na portalu <em>VoxFeminae</em> u sklopu rubrike <em>Strašne žene</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o programu pronađite <a href="https://voxfeminae.net/kalendar-dogadanja/najave/predavanje-artemisia-gentileschi-snaga-bol-i-zenski-prkos/?fbclid=IwY2xjawNmz_tleHRuA2FlbQIxMQABHoMnkOKl7T9lqLSq35kVXrW4OjEp7WhYo0ZP4qsulM-CuV4EFUPhDAm1YZwF_aem_CGtrahh6jsK--HMfwgRFVQ">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Glasno o menstruaciji</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/akcija/glasno-o-menstruaciji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Helena Lepur]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 14 May 2025 08:45:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Abi O'Callaghan Platt]]></category>
		<category><![CDATA[Ana-Marija Mileusnić]]></category>
		<category><![CDATA[Danijela Vlahov]]></category>
		<category><![CDATA[Gordana Filipović]]></category>
		<category><![CDATA[Jovana Mrdalj]]></category>
		<category><![CDATA[Laura Vila]]></category>
		<category><![CDATA[Magda Profaca]]></category>
		<category><![CDATA[Marija Trcol]]></category>
		<category><![CDATA[rodna ravnopravnost]]></category>
		<category><![CDATA[Sanja Brusan]]></category>
		<category><![CDATA[Sunčica Lazanski]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=74919</guid>

					<description><![CDATA[Povodom Tjedna menstrualnog siromaštva u organizaciji Zelene Akcije, 13. i 14. svibnja održat će se performans i konferencija Glasno o menstruaciji. U utorak,&#160;13. svibnja,&#160;u 9:30 sati&#160;na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu&#160;(kod kipa bana Jelačića) održat će se performans Glasno o menstruaciji. Akcija se organizira s namjerom skretanja pažnje na stigmu stvarnog iskustva menstruacije, koja...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Povodom <em>Tjedna menstrualnog siromaštva</em> u organizaciji <a href="https://www.zelena-akcija.hr/hr">Zelene Akcije</a>, <strong>13. </strong>i<strong> 14. svibnja</strong> održat će se performans i konferencija <em>Glasno o menstruaciji</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U utorak,&nbsp;13. svibnja,<strong>&nbsp;</strong>u 9:30 sati&nbsp;na<strong> </strong>Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu<strong>&nbsp;</strong>(kod kipa bana Jelačića) održat će se performans <em>Glasno o menstruaciji</em>. Akcija se organizira s namjerom skretanja pažnje na stigmu stvarnog iskustva menstruacije, koja onemogućuje daljnje rasprave o zdravlju, održivosti i dostupnosti menstrualnih potrepština.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Uz spomenuti performans, u srijedu, 14. svibnja u 9:30 sati u prostorijama <a href="https://www.roda.hr/">Udruge Roda</a> (Jurja Žerjavića 10) održat će se konferencija posvećena podizanju svijesti o menstrualnom zdravlju, borbi protiv menstrualnog siromaštva te promicanju održivih rješenja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Konferencija će okupiti stručnjake_inje, aktiviste_kinje, predstavnike_ice medija, donositelje_ice odluka te zainteresiranu javnost, a kroz dva dinamična panela obradit će se teme <em>Menstrualno siromaštvo i izazovi</em> i <em>Buduća rješenja i vizije menstrualne pravde</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na konferenciji će govoriti: <strong>Abi O&#8217;Callaghan Platt</strong>, <strong>Marija Trcol</strong>, <strong>Danijela Vlahov, Nika Barbarić, Magda Profaca</strong>, <strong>Sunčica Lazanski</strong>, <strong>Laura Vila</strong>, <strong>Sanja Brusan</strong>, <strong>Gordana Filipović</strong>, <strong>Jovana Mrdalj</strong> i <strong>Ana-Marija Mileusnić</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za sudjelovanje na konferenciji potrebno se registrirati putem <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSczJKUE1orgp42oq2rCSWphul6bmfYQjCuT90O_p-vRweNoIg/viewform">ove poveznice</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više informacija pronađite <a href="https://www.zelena-akcija.hr/hr/vijesti/menstrualno-zdravlje-u-fokusu-od-siromastva-do-pravde">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Histerija ružičaste</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predavanje/histerija-ruzicaste/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 05 May 2025 11:07:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[arheološki muzej u zagrebu]]></category>
		<category><![CDATA[Etnografski muzej]]></category>
		<category><![CDATA[historija zaborava]]></category>
		<category><![CDATA[lana pukanić]]></category>
		<category><![CDATA[muo]]></category>
		<category><![CDATA[popularna kultura]]></category>
		<category><![CDATA[rodna ravnopravnost]]></category>
		<category><![CDATA[ružičasta]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=74625</guid>

					<description><![CDATA[U četvrtak, 8. svibnja, u 18 sati održat će se predavanje Lane Pukanić o ružičastoj boji u okviru izložbe Historija zaborava &#8211; Prve žene zagrebačkih muzeja u Arheološkom muzeju u Zagrebu. U predavanju prigodno naslovljenom Histerija ružičaste, Pukanić će se baviti subverzivnim potencijalom, kompleksnošću, političnošću i kontradikcijama roze boje. Autorica će nastojati odgovoriti na pitanja...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U četvrtak, <strong>8. svibnja</strong>, u 18 sati održat će se predavanje <strong>Lane Pukanić</strong> o ružičastoj boji u okviru izložbe <em>Historija zaborava &#8211; Prve žene zagrebačkih muzeja</em> u <a href="https://www.amz.hr/hr/arheoloski-muzej-u-zagrebu/">Arheološkom muzeju u Zagrebu</a>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U predavanju prigodno naslovljenom <em>Histerija ružičaste</em>, Pukanić će se baviti subverzivnim potencijalom, kompleksnošću, političnošću i kontradikcijama roze boje. Autorica će nastojati odgovoriti na pitanja što nam ova boja danas govori o rodu i kapitalizmu te zašto ljudi od nje tako često zaziru.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Predavanje Lane Pukanić organizira Kurziv &#8211; Platforma za pitanja kulture, medija i društva povodom 20 godina portala <em>Kulturpunkt.hr</em>, u suradnji s četiri velika zagrebačka muzeja, a to su Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej, Hrvatski školski muzej, Muzej za umjetnost i obrt.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Lana Pukanić feministkinja je, autorica i ljubiteljica svega roza. Bila je jedna od urednica portala <em>Muf</em>, a od 2018. uređuje portal <em>Krilo</em>. Zbirka eseja s oba portala objavljena je 2020. pod naslovom <em>Tinejdžerke i drugi monstrumi </em>(Fraktura). Povremeno piše za druge medije (Kulturpunkt), ogranizira tribine u klubu Močvara i pokušava napisati roman. Radi u Institutu za političku ekologiju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o predavanju možete pronaći <a href="https://www.facebook.com/events/1043984630960970?acontext=%7B%22event_action_history%22%3A[%7B%22surface%22%3A%22search%22%7D%2C%7B%22mechanism%22%3A%22attachment%22%2C%22surface%22%3A%22newsfeed%22%7D]%2C%22ref_notif_type%22%3Anull%7D">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Vox Feminae Festival: Radost kao otpor</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/uncategorized/vox-feminae-festival-radost-kao-otpor/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 05 May 2025 10:41:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Eurosong]]></category>
		<category><![CDATA[feminizam]]></category>
		<category><![CDATA[house of flamingo]]></category>
		<category><![CDATA[k-zona]]></category>
		<category><![CDATA[lezbijada]]></category>
		<category><![CDATA[lgbtiq+]]></category>
		<category><![CDATA[otpor]]></category>
		<category><![CDATA[Radost]]></category>
		<category><![CDATA[rebecca solnit]]></category>
		<category><![CDATA[rodna ravnopravnost]]></category>
		<category><![CDATA[Sara Ahmed]]></category>
		<category><![CDATA[vox feminae]]></category>
		<category><![CDATA[Vox feminae festival]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=74620</guid>

					<description><![CDATA[Ovogodišnje, 19. izdanje Vox Feminae Festivala, pod motom Radost kao otpor održat će se od 3. do 17. svibnja u Zagrebu. Stavljajući program festivala u kontekst aktualnih društveno-političkih izazova koje potencira &#8220;šačica zlostavljača&#8221; na čelu SAD-a, organizatori_ce najavljuju radionice, filmove, tribine, večeri igara i druge zabavne programe pod okriljem radosti kao poticaja za zajedničko djelovanje....]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Ovogodišnje, 19. izdanje <em>Vox Feminae Festivala</em>, pod motom <em>Radost kao otpor</em> održat će se <strong>od 3. do 17. svibnja</strong> u Zagrebu. Stavljajući program festivala u kontekst aktualnih društveno-političkih izazova koje potencira &#8220;šačica zlostavljača&#8221; na čelu SAD-a, organizatori_ce najavljuju radionice, filmove, tribine, večeri igara i druge zabavne programe pod okriljem radosti kao poticaja za zajedničko djelovanje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kao povod ovogodišnjoj temi festivala, organizatori_ce ističu radove feminističkih i <em>queer</em> autorica poput <strong>Rebecce Solnit</strong> &#8220;koje su pisale upravo o nadi i o radosnim mogućnostima kolektivnog otpora&#8221;. Kako piše aktivistkinja Solnit, &#8220;imati nadu ne znači poricati realnost, već biti spremna suočiti se s izazovima koji su pred nama i vjerovati da su promjene moguće. Naposljetku, put naprijed gotovo nikad nije ravna crta, već vijugava staza.&#8221;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Filmski program u dvorani 2 kina Kaptol Boutique Cinema 5. svibnja otvara dugometražni dokumentarac <em>Drugi spol &#8211; Tragom Simone de Beauvoir</em>, a zatim slijedi <em>Dan kada je Island stao</em> koji je na rasporedu 7. svibnja. Filmski segment u Kaptolu zaključuje projekcija filmova <em>Godina prođe, dan nikako</em> i <em>Ljeto iza nas </em>koji su na rasporedu 9. svibnja. Osim navedenog, dio filmskog bloka održava se i u Šesnaestici gdje će biti prikazani dokumentarci <em>Greta Gerwig: Itinerary of a Rising Star </em>i <em>Bloodsisters</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Diskurzivni blok otvara tribina <em>Queer Joy &#8211; Radost queer postojanja</em> u četvrtak, 8. svibnja u Šesnaestici, a nastavlja se u ponedjeljak, 12. svibnja diskusijom o biografskom filmu <em>Itinerary of a Rising Star</em> o životu i radu umjetnice i redateljice<strong> Grete Gerwig</strong>. Razgovor o snazi i ideji <em>queer</em> poduzetništva pod nazivom <em>Queer Beez Pitching Day</em> će zaključiti diskurzivni dio festivala.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Osim mnogobrojnih radionica čiji puni popis možete pronaći na <a href="https://voxfeminae.net/festival/">poveznici s rasporedom</a>, izdvajamo i zabavni program koji čine LezBijada<em> </em>pod geslom <em>Otpor ženo kapiju </em>i <em><a href="https://www.facebook.com/events/1196714418580987/?acontext=%7B%22event_action_history%22%3A[%7B%22mechanism%22%3A%22attachment%22%2C%22surface%22%3A%22newsfeed%22%7D]%2C%22ref_notif_type%22%3Anull%7D">Gledaonica</a> Eurosonga by House of Flamingo</em>. O atmosferi prošlogodišnje LezBijade možete doznati više u <a href="https://kulturpunkt.hr/blic/zivjele-zbe/">reportaži</a> <strong>Karle Kostadinovski</strong>. Oba programa se odvijaju 17. svibnja, na posljednji dan festivala.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Poziv na sudjelovanje u programu organizatori_ce zaključuju citatom<strong> Sare Ahmed </strong>koja ističe da &#8220;Ima nešto buntovno u bivanju sretnima onda kada ne bismo trebali biti sretni&#8221;, stoga vas pozivaju da im se pridružite u &#8220;festivalskom prostoru bunta i radosti, gdje je otpor uvijek moguć, a bolja budućnost čeka iza ugla – samo se moramo izboriti za nju.&#8221;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Verbalna higijena žena u medijskom diskursu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predavanje/verbalna-higijena-zena-u-medijskom-diskursu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 06 Feb 2025 11:56:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[feminizam]]></category>
		<category><![CDATA[odgovorno novinarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[rodna ravnopravnost]]></category>
		<category><![CDATA[rodne uloge]]></category>
		<category><![CDATA[šesnaestica]]></category>
		<category><![CDATA[sociolingvistika]]></category>
		<category><![CDATA[tatjana pišković]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=71700</guid>

					<description><![CDATA[Portal Voxfeminae.net poziva na predavanje Tatjane Pišković (FFZG) pod nazivom &#8216;Šutljivost neka resi svaku ženu!&#8217; – Verbalna higijena žena u medijskom diskursu, koje će se održati u srijedu, 12. veljače u 19 sati u Društveno-kulturnom centru Šesnaestica (Ozaljska 16, II. kat). Osim uživo, predavanje je moguće pratiti putem online prijenosa uživo. Pišković će u predavanju...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Portal <a href="https://voxfeminae.net/">Voxfeminae.net</a> poziva na predavanje <strong>Tatjane Pišković</strong> (FFZG) pod nazivom <em>&#8216;Šutljivost neka resi svaku ženu!&#8217; – Verbalna higijena žena u medijskom diskursu,</em> koje će se održati u srijedu, <strong>12. veljače </strong>u 19 sati u <a href="https://www.facebook.com/16ica">Društveno-kulturnom centru Šesnaestica</a> (Ozaljska 16, II. kat). Osim uživo, predavanje je moguće pratiti putem <em>online</em> prijenosa uživo.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pišković će u predavanju najprije opisati i ilustrirati higijenu ženskoga govora provedenu u hrvatskim bontonima i u nekoliko ženskih časopisa s početka 20. stoljeća. O konceptima muškog i ženskog jezika u najavi stoji: &#8220;Takvo rodno stratificiranje jezika zasniva se na tvrdnji da muškarci i žene govore različitim jezicima, što se argumentira golemim razlikama u njihovoj ljubaznosti, asertivnosti, kompetitivnosti, kooperativnosti, empatičnosti, agresivnosti i mnogim drugim obilježjima njihove verbalne komunikacije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Argumenti ne proizlaze iz rezultata znanstvenoga istraživanja, nego iz društvenih konstrukata o rodu, rodnim ulogama i jeziku. Pritom se u javnom i medijskom diskursu neprestano perpetuiraju ideje o ženskome komunikacijskom deficitu i potrebi da se ženino verbalno ponašanje korigira i disciplinira.&#8221; Osim povijesnih, predavačica će predstaviti i aktualne primjere s hrvatskih internetskih portala, a svim izabranim tekstovima je zajedničko implicitno polazište da je muški govor korektan i uzoran, a autentičan ženski govor kvaran i nevaljao.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tatjana Pišković rođena je u Zaboku, gdje je završila opću gimnaziju. Na zagrebačkome Filozofskom fakultetu diplomirala kroatistiku i komparativnu književnost (2003) i doktorirala hrvatski jezik (2010). Objavila je znanstvenu monografiju <em>Gramatika roda</em> (2011), za koju je dobila Godišnju nagradu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu. Uredila je ili suuredila 11 knjiga, objavila tridesetak znanstvenih i stručnih radova te održala niz pozvanih predavanja, seminara i radionica.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o radu predavačice i radionici možete pronaći <a href="https://voxfeminae.net/kalendar-dogadanja/najave/predavanje-sutljivost-neka-resi-svaku-zenu-verbalna-higijena-zena-u-medijskom-diskursu/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Radionica rodno osviještenog novinarstva</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/radionica/radionica-rodno-osvijestenog-novinarstva/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 14 Jan 2025 09:47:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[lejla huremović]]></category>
		<category><![CDATA[lgbtiq+]]></category>
		<category><![CDATA[odgovorno novinarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[rodna ravnopravnost]]></category>
		<category><![CDATA[rodno transformativna komunikacija]]></category>
		<category><![CDATA[voxfeminae]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=70956</guid>

					<description><![CDATA[Voxfeminae poziva sve zainteresirane na prijavu za prvu od tri edukacije posvećene odgovornom novinarstvu. Ciklus otvara edukacija na temu rodno transformativne komunikacije koju će voditi Lejla Huremović, a održat će se u četvrtak, 23. siječnja od 15 do 16:30 sati putem platforme Zoom. Sudionici_e će se na radionici baviti konceptom rodno transformativne komunikacije i &#8220;dobiti...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://voxfeminae.net/">Voxfeminae</a> poziva sve zainteresirane na prijavu za prvu od tri edukacije posvećene odgovornom novinarstvu. Ciklus otvara edukacija na temu rodno transformativne komunikacije koju će voditi <strong>Lejla Huremović</strong>, a održat će se u četvrtak, <strong>23. siječnja</strong> od 15 do 16:30 sati putem platforme <em>Zoom</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sudionici_e će se na radionici baviti konceptom rodno transformativne komunikacije i &#8220;dobiti perspektivu na to kako primijeniti ovaj pristup u medijima kroz praktične primjere. Rodno transformativna komunikacija nije samo teorijski koncept, već alat koji može transformirati način na koji mediji komuniciraju s publikom rodnu (ne)ravnopravnost&#8221;, stoji u najavi. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Edukacija se odvija u sklopu projekta <em>Odgovorno novinarstvo,</em> a za više detalja možete se javiti na <a href="mailto:tihana@voxfeminae.net"><em>mail</em></a> ili pregledati priručnik Lejle Huremović pod nazivom <em>Rodno transformativna komunikacija u medijima: Put prema inkluzivnosti i ravnopravnosti</em> koji je dostupan <a href="https://balkansmedia.org/sites/default/files/Rodno%20transformativna%20komunikacija%20u%20medijima.pdf">ovdje</a>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Lejla Huremović je završila Odnose s javnošću na Fakultetu političkih nauka. Radila je u Vijeću za štampu i u Sarajevskom otvorenom centru. Godinama radi na edukaciji medija te analizi medijskog izvještavanja o LGBTIQ temama. Organizirala je niz medijskih kampanja, a kao koordinatorica programa u Sarajevskom otvorenom centru godinama se bavila odnosima s javnošću. Od 2014. do početka 2020. godine uređivala je portal <a rel="noreferrer noopener" href="https://l.facebook.com/l.php?u=http%3A%2F%2Flgbti.ba%2F%3Ffbclid%3DIwZXh0bgNhZW0CMTAAAR2b_1fInZvQ6aESqFcnCQXZdOOFJen_FhkxE2i1ipZYL_54l-_9UqrLlCk_aem_FiC1px7irNgldDR9kqtxoA&amp;h=AT0gW0pgzoExkb0Se1rTOK18KvfH5NMIaPaFjBpehvqdUc-OfluZCbi6yVhC1P6iBcQS3t7vul4_kpjPVlw9roCuV6WXTzxLMCVEBflOvRNwPTI27AVcgfD7Nb4Rsz8claf6&amp;__tn__=q&amp;c[0]=AT0i6PE3VjnU_GteBlKK7lx_-KRgdzxj1S_mCE_IxFdx6jhEYwY-6y9gfnYuG3mi_o2aWqmheZofp19G2o5BlMekxYG80Y10Mc5KdtsVmwyd8iDE_ahW8LeZZnzSOvQ-aOG_u51AHdgSpD3vDpvIOVO-UkRHGBwUJ_69BA" target="_blank">lgbti.ba.</a> </p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijave na <a href="https://www.facebook.com/events/1329720658165372?acontext=%7B%22event_action_history%22%3A[%7B%22surface%22%3A%22home%22%7D%2C%7B%22mechanism%22%3A%22attachment%22%2C%22surface%22%3A%22newsfeed%22%7D]%2C%22ref_notif_type%22%3Anull%7D">radionicu</a> se vrše do 22. siječnja u ponoć putem <a href="https://us06web.zoom.us/meeting/register/6gkMt_WPSxCWrb3-PQUoxw?fbclid=IwY2xjawHzEatleHRuA2FlbQIxMAABHa6qHDX0AZCXdzqW7yFDILJ1Go4qpSahs2Ke1XVemCSDScxEhUZeDnKN-w_aem_TgUDsWSnr6OyC2Xn7ozKVQ#/registration">poveznice</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kultura je važan stup i podrška aktivizmu </title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/intervju/kultura-je-vazan-stup-i-podrska-aktivizmu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Snježana Vračar Mihelač]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 28 May 2024 15:32:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Intervju]]></category>
		<category><![CDATA[Come Together]]></category>
		<category><![CDATA[Europska unija]]></category>
		<category><![CDATA[europski izbori]]></category>
		<category><![CDATA[institut 8. mart]]></category>
		<category><![CDATA[itn.]]></category>
		<category><![CDATA[metoo]]></category>
		<category><![CDATA[my voice my choice]]></category>
		<category><![CDATA[pravo na pobačaj]]></category>
		<category><![CDATA[rodna ravnopravnost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=65064</guid>

					<description><![CDATA[S Tanjom Matijašević i Kristinom Krajnc razgovaramo o kampanji "My Voice, My Choice" i širem društvenom djelovanju Instituta 8. mart.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<pre class="wp-block-verse"></pre>



<p class="wp-block-paragraph"><em>My Voice, My Choice</em> europska je građanska inicijativa za siguran i dostupan pobačaj u Europi. Začetnica inicijative je slovenska organizacija Institut 8. mart [<a href="https://www.8marec.si">Inštitut 8. marec</a>] oko koje su se okupili brojni aktivisti, volonteri i volonterke iz cijele Europe. <a href="https://www.myvoice-mychoice.org/our-movement">Inicijativa</a> treba skupiti milijun potpisa u najmanje sedam država članica EU<strong> </strong>kako bi Europska komisija razmotrila njihov prijedlog da se uspostavi financijski mehanizam pomoću kojeg bi žene mogle putovati u zemlje koje osiguravaju uslugu prekida trudnoće, a da trošak pritom snosi Europska komisija. Naime, iako je pobačaj na zahtjev legalan u većini europskih zemalja, to ne znači da je i dostupan, posebice zbog raširenog prigovora savjesti, što je uobičajena praksa i ginekologa u Hrvatskoj. Čak 20 milijuna žena u Europi nema pristup svim aspektima zdravstvene skrbi, a u nekim njenim zemljama žene i danas umiru uslijed zabrane pobačaja na zahtjev ili njegove nedostupnosti.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tanja Matijašević</strong> i <strong>Kristina Krajnc</strong> članice su Instituta 8. mart koji stoji iza ove, ali i brojnih drugih kampanja u Sloveniji, primjerice kampanje za redefiniciju pojma silovanja, <a href="https://www.jaztudi.si/"><em>Ja također</em></a>, <a href="https://sl.wikipedia.org/wiki/Referendum_o_Zakonu_o_spremembah_in_dopolnitvah_Zakona_o_vodah">referenduma za pitku vodu</a>, kampanja <a href="https://www.8marec.si/naj-anhovo-zadiha/"><em>Neka Anhovo prodiše</em></a>, <a href="https://www.8marec.si/nisemprijavila/"><em>Nisam prijavila</em></a>, <a href="https://gremovolit.8marec.si/"><em>Idemo glasati</em></a> i <a href="https://www.8marec.si/vsebina-zakona-zakaj-za-rtv/">referenduma</a> za RTV Slovenija. Institut 8. mart oblikuje kampanje, osmišljava projekte, mijenja zakone, čime mijenja svoju državu i svijet koji je okružuje na bolje. U prvom redu vraća nadu da je promjena moguća, a kako kažu, nisu otkrile neku novu čarobnu formulu – tajna je u zajedništvu. S Kristinom i Tanjom smo razgovarali o kampanji <em>My Voice, My Choice</em>, Institutu 8. mart, kulturi i aktivizmu.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1920" height="1200" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2024/05/kristina-i-tanja-8.-marac.jpg" alt="" class="wp-image-65106"/><figcaption class="wp-element-caption">Kristina Krajnc i Tanja Matijašević. FOTO: Varja Jovanović Trobec</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>U opisu Instituta 8. mart stoji da mu je glavni cilj preispitivanje različitih oblika podređenosti, prije svega rodne, te postavljanje neravnopravnosti u širi društveni okvir. Možete li nam ukratko predstaviti 8. mart, aktualnu kampanju i općenito kako birate teme kojima se bavite?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kristina: </strong>Institut 8. mart postoji već osam godina i bavi se, kao što je rečeno, preispitivanjem različitih oblika neravnopravnosti, prvo ukazivanjem na nepravde, a zatim na različite načine postavljanjem na stranu slabijih, nevidljivih, onih koji trebaju pomoć ili su u nevolji. Iza nas su kampanje za zaštitu okoliša, kampanje za zaštitu žrtava obiteljskog nasilja, partnerskog nasilja…</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tanja:</strong> Tu su i kampanje za besplatan ručak za djecu iz socijalno ugroženih obitelji i za dodatak na radnu aktivnost, koji je najviše pomogao samohranim majkama. Zauzeli smo se i za povećanje plaća pomoćnika u nastavi.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kristina:</strong> Uglavnom, paleta naših interesa je široka, zato što se radi o društvenim anomalijama koje treba adresirati. Kako smo došli do kampanje za siguran i dostupan pobačaj u Europi? Tako što smo promatrali što se događa na europskoj razini, upozoravali na događanja u Poljskoj, na žene kojima je pobačaj nedostupan, koje su u bolnicama ugrožene, prestrašene. Koliko je samo žena u Poljskoj umrlo zbog restriktivnog zakonodavstva o pobačaju. Na Malti žene mogu ići u zatvor na tri godine zbog pobačaja, čak i oni koji im pritom pomažu. Istovremeno je ženama iz Italije, Hrvatske i Španjolske pobačaj nedostupan zbog prigovora savjesti. U Sloveniji to pitanje stvarno imamo dobro regulirano, pravo na pobačaj je zapisan u Ustav 1991. godine, u biti je to nasljednica jugoslavenskog zakona iz 1974. godine. Pobačaj je dostupan, i mnoge žene iz Hrvatske i Italije dolaze kako bi ga napravile u Sloveniji. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Dok smo pratili događanja u drugim europskim zemljama, preplavljivao nas je osjećaj bespomoćnosti. Organizacija smo koja na terenu neprestano prikuplja potpise i provodi kampanje kako bi zahtijevala promjene. Kada bismo mogli skupiti potpise da abortus postane legalan u Poljskoj ili na Malti, to bismo i uradili, ali to nije moguće, Europska unija tako ne funkcionira. Zato prikupljamo potpise kako bi Europska unija postupila u skladu sa svojim nadležnostima i koristeći alate kojima raspolaže omogućila siguran pristup pobačaju za sve žene u Europi.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ovo je prva takva velika kampanja, kojom izlazite iz, uvjetno rečeno, sigurne zone Slovenije i širite se u EU. Smatra se da će inicijativa postati jedna od glavnih tema nadolazećih europskih izbora. Što je izravni, a što posredni cilj kampanje <em>My Voice, my Choice</em>?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kristina:</strong> Naš cilj je prisiliti Europsku uniju da omogući siguran pristup pobačaju. Do toga ćemo doći u dva koraka: prvi je <a href="https://eci.ec.europa.eu/044/public/#/screen/home">prikupljanjem milijuna potpisa</a>, a drugi je da se pobrinemo da na europskim izborima, koji će se održati od 6. do 9. lipnja u svim državama Europske unije, izaberemo političke kandidate i vođe koji će zaštititi pravo na pobačaj na razini EU. Razlog za to je čisto praktičan – kako bi iz našeg prijedloga proizašlo nešto konkretno, moramo imati političku podršku naših predstavnica i predstavnika u Europskom parlamentu, jer su oni ti koji će odlučivati što će se dalje dogoditi s inicijativom, kakvi će konkretni koraci uslijediti ili neće. Ako, kao što sada izgleda, budu u usponu konzervativne političke stranke i krajnje desne političke opcije koje se ne slažu s ovom temeljnom slobodom, odnosno s tim da je pobačaj temeljno ljudsko pravo, naš će prijedlog ostati u nekoj ladici. Čak i ako prikupimo milijun potpisa, neće se ništa dogoditi. Dakle, radi se o nama samima, o jednoj od temeljnih vrijednosti Europske unije i krajnje je vrijeme da nas Europska unija posluša, ali i da glasači_ce izađu na birališta, imajući na umu reproduktivna prava, prava žena i pravo na pobačaj.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Do kad se prikupljaju potpisi?&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kristina:</strong> Potpisi se prikupljaju godinu dana, odnosno do travnja 2025., ali za nas je ključno da prikupimo milijun potpisa već prije europskih izbora kako bi inicijativa bila dovoljno moćna da privuče glasače na biračka mjesta upravo zbog pitanja reproduktivnih prava, kako bi prijedlog zaista i uspio.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2000" height="1332" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2024/05/my-voice-my-choice-institut-8.-marec.jpeg" alt="" class="wp-image-65102"/><figcaption class="wp-element-caption">Kampanja &#8220;My Voice, My Choice&#8221;, Inštitut 8. marec. FOTO: Facebook</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Zanimljivo je da velik interes za kampanju dolazi iz Hrvatske, koja je po broju prikupljenih potpisa druga iza Francuske, a podržao vas je i veliki broj organizacija. Kako tumačite takav odaziv?&nbsp; </strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tanja: </strong>Kampanja prelazi državne granice. Na početku je bilo osam potpisnica, osam država, danas imamo potpise iz svih država Europske unije. <strong>Lana Bobić</strong>, hrvatska feministkinja, jedna je od prvih potpisnica ove inicijative. Potom smo tražili partnere po cijeloj Europi i organizacije iz Hrvatske napravile su svoju mreži i postale saveznice u ovoj inicijativi. U ovom trenutku iz Hrvatske dolazi 46.251 potpisa. Prva <em>My Voice, My Choice</em> Croatian Network konferencija za medije održana je u Rijeci, a aktivni su i Split, Zagreb, uključiti će se i Istra, kampanja se širi.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Smatrali smo važnim uključiti Hrvatsku, jer je ona jedna od država gdje žene najviše putuje zbog sigurnog pobačaja, i to najčešće u Sloveniju. U Brežicama npr. više žena iz Hrvatske vrši pobačaj nego iz Slovenije. Također, neke statistike ukazuju da si samo dobro situirane žene mogu priuštiti troškove za putovanje i pobačaj. To je jedan od naših ciljeva, da pobačaj i reproduktivna prava ne budu samo stvar elite. Hrvatska nam se pridružila i zbog toga što se tamo tako visok udio liječnika poziva na prigovor savjesti.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kada govorimo o Institutu 8. mart, vi niste inertna organizacija točno određenog dometa i opsega, već živi organizam koji se neprestano razvija i raste. Javnosti se obraćate iskreno i emotivno, zbog čega vas se doživljava autentično i prijateljski, kao sigurno utočište. I strašno <strong>idete</strong></strong> <strong>na živce ekstremnim desničarima. Kako vi vidite 8. mart?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tanja:</strong> To je jako lijepo čuti iz tuđih usta i mislim da taj opis govori sve. Mi se neprestano širimo, posebice sad kad smo povezani s aktivistima_cama iz cijele Europe. I sad dok razgovaramo pridružuju nam se novi članovi i članice. Na isti način je sve skupa i započelo. Institut 8. mart je nastao kao zajednica ljudi koji vjeruju u mogućnost promjene, koji vjeruju da svijet može postati bolje mjesto, jer svijet u kojem smo živjeli nije bio onakav kakvom smo stremili. Ljudi nam se obraćaju, pišu <em>mailove</em>, tako da znamo kad društvo nešto boli i to onda istražujemo. Kao što je Kristina prije rekla, puno naših kampanja proizlazi iz potreba društva, odazivamo se na anomalije. Kad se odazovemo na priče ljudi, ne preuzmemo ih na sebe, nego tim ljudima damo prostor i mogućnost da svoje priče predstave sami. Otvorili smo sve kanale komunikacije, slušamo i priče na terenu, i tad nam je jako važno stvoriti prostor za razgovor, da pustimo ljude da nam sami ukažu gdje je problem.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Primjećujem da su mladi u Sloveniji vrlo angažirani po pitanju politike. Na ulicama traže promjene, ukazuju na brojne važne teme poput položaja siromašnih, femicida, genocida u Palestini, ekološke krize, besmisla ratova, gentrifikacije, stambene krize. Zahtijevaju promjene koristeći sva raspoloživa demokratska sredstva. Vidite li određeni mobilizacijski potencijal i u aktivnostima 8. marta? Kako tome pristupate, kako gradite angažirane pojedince?&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kristina:</strong> To da su mladi nezainteresirani, politički apatični, samodostatni, da na društvenim mrežama objavljuju samo selfije je uvredljiv i netočan mit. Istina je da smo svakom našom kampanjom dokazali da je mladima do društveno bitnih tema koje si nabrojila stalo i da su mladi često u prvim redovima društvenih promjena. Nedavno su npr. studenti <a href="https://kulturpunkt.hr/blic/studentska-solidarnost-bez-granica/">uspješno okupirali</a> Fakultet za društvene znanosti u Ljubljani u znak podrške Gazi, s vrlo konkretnim zahtjevima. To je samo jedan primjer. U svim našim kampanjama imamo volontere_ke moje generacije, znači mlađe od trideset godina, koji su aktivni na štandovima 8. marta, svjesni su, znaju zašto su tamo i to smatraju bitnim. Na pitanje kako nastaje angažiran pojedinac, vjerovatno onako kako nastaje i neangažiran pojedinac; pod utjecajem okoline koja ga okružuje, školskog sustava, roditelja i medija. Mitovi poput toga da su mladi neangažirani i nezainteresirani su štetni za društvo i utvrđuju poziciju koja nije istinita. Zato mi se čini da bi mediji trebali izvještavati o pozitivnim praksama i dobrim potezima i dati mladima mogućnosti da se izraze, izaći im u susret.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kampanje provodite na terenu, družite se, razgovarate, prikupljate dojmove i iskustva, informirate se i povezujete, zajedno formulirate ciljeve i definirate strategije. Kako uspijevate realizirati svoje ciljeve? Što mislite koja je formula uspjeha u aktivizmu?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tanja:</strong> Kristina je pričala kako nam se pridružuju mladi. Iskustva s terena pokazuju da nam se zapravo pridružuju sve generacije. Vrlo smo otvoreni i mislimo da svatko tko ima makar 5-10 minuta vremena, ili je spreman posveti nam dan, ili nam pružiti nešto sebi svojstveno, rad, vještinu, doprinosi u borbi za bolji svijet – prihvaćamo sve. Pridružilo nam se i puno ljudi koji su u mirovini i pomažu nam na terenu. Na štandovima se često formiraju male zajednice. Imamo divne volontere iz Maribora, u Sežani se stvorila divna zajednica. S terena smo dobili jednog stalnog člana Instituta 8. mart, koji se pokazao kao divan koordinator. Uglavnom, tako što pristupamo ljudima, idemo na ulice, mi također učimo u zajednici i o zajednici, prepoznajemo što funkcionira na jednom mjestu, što na nekom drugom i u biti uvijek kažemo da ako postoji način na koji lokalna zajednica želi podržati kampanju, učinit ćemo upravo tako. Recimo, sjećam se jednog događaja u Kopru, gdje su počeli skakali u vodu na referendumu o vodi i to je bilo toliko zabavno da je privuklo mnoštvo ljudi.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kristina:</strong> Potpuno se slažem, u povezivanju i zajednici je cilj, ali bih toj jednadžbi samo još nešto dodala. Mi uvijek pokušavamo slijediti sadržaj, ono što mislimo da je ispravno i društveno korisno i od tog ne odstupamo. Uvijek kažemo, idemo probati, ali onda idemo do kraja i dosad je to bilo uvijek uspješno.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2048" height="1152" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2024/05/kampanja-kresovi.jpeg" alt="" class="wp-image-65066"/><figcaption class="wp-element-caption">Prikupljanje potpisa za kampanju <em>My voice, my choice</em> na Trnjanskim kresovima. FOTO: Inštitut 8. marec / Facebook</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tko su osmomartovke kad nisu osmomartovke? Kristina, ti si pravnica, Tanja, ti se baviš improvizacijskim kazalištem i aktivistica si na području kulture, također pišeš odličnu poeziju na dijalektu. Kako ste došle do 8. marta?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tanja:</strong> Da, mi smo vrlo različiti i dolazimo s različitih područja. Također, pridružili smo se Institutu u različito vrijeme. Neki su se poznavali s faksa, drugi su se upoznali preko <a href="https://www.facebook.com/intakonaprej/"><em>Itn.</em></a> festivala angažiranog pisanja. Ja sam se uključila kroz Impro (Improvizacijsko kazalište, <em>op.a</em>.) kao pomoć na događajima kad smo čitali <em>Ja također</em>, priče žena koje otkrivaju iskustva svakodnevne sustavne mizoginije, nastale po uzoru na <em>#metoo</em>. U suštini, sve svoje vještine stavljamo na raspolaganje Institutu; ako si dobar s videima, onda radiš to. Recimo, <strong>Alenka</strong> je naša ekologinja, pridružila nam se upravo u vrijeme borbe za referendum za vodu. Ona je vrlo dobra i u dizajnu i zato nam pomaže u tom segmentu. Kristina je recimo preuzela pripremu komunikacije. Različite stručne teme nas zanimaju. Mi smo pedagoginje, antropolozi, sociologinje… U stvari, imamo popriličan raspon zanimanja, što nam pomaže u sadržaju. Također smo i umjetnici_e, sportaši_ce, puno različitih stvari i nekako to sve uključujemo i u sadržaj onog šta radimo. Funkcioniramo malo drugačije nego kad bi bili uniformirana organizacija civilnog društva.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kakvu ulogu u vašem aktivističkom djelovanju imaju kultura i umjetnost? Ravnateljica Instituta Nika Kovač je u jednom intervjuu spomenula kako je Pionirski dom u Ljubljani mjesto gdje je odrasla i gdje se osjeća sigurno. Jesu li kulturni centri inkubatori za društveno kritične mlade osobe?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kristina:</strong> Definitivno da. Inače sam iz Domžala i cijelo sam djetinjstvo u Domu mladih pohađala likovne i fotografske radionice. Čini mi se da su cijelo vrijeme sa mnom radili, što jako cijenim. Vidim kako mi je dobro došlo u životu što sam imala mjesto na kojem sam mogla provoditi popodneva sa svojim vršnjacima. Bilo je besplatno, stvarali smo, atmosfera je bila ugodna, dalo mi je to puno samopouzdanja i načina da se izrazim.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tanja:</strong> Ja dolazim iz Jesenica i u biti imam sličnu priču. Više sam vremena provodila u kazalištu Tone Čufar nego u školi. U školi sam imala i status umjetnice,<sup data-fn="65387234-a6a2-425a-98bb-a7997cd5fa8e" class="fn"><a href="#65387234-a6a2-425a-98bb-a7997cd5fa8e" id="65387234-a6a2-425a-98bb-a7997cd5fa8e-link">1</a></sup> to me je sigurno poučilo da unutar sustava postoje različiti oblici izražavanja. I Nika je također improvizatorica, u biti ona stalno uključuje svoj improvizacijski duh i vidi se da je taj <em>storytelling</em> koji imamo također tijesno povezan s načinom na koji predstavljamo sadržaj. Tu je i naš projekt <em>Itn</em> festival angažiranog pisanja zaslužan za to smo još uvijek u kontaktu s vrlo kritičnim glasovima i otvaramo prostor mladima poput onog u kojem smo sami imali prilike stasati. Oko toga je Kristina jako angažirana. Na takvim mjestima nalazimo fantastične ljude koji su inspiracija. Da, u biti mislim da je kultura vrlo važan stup i podrška aktivizmu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kristina</strong>: To je pitanje vrlo usko povezano s ranijim pitanjem o tome kako stvoriti angažiranog pojedinca. Upravo vas kultura i prostori u kojima se možete izraziti tjeraju da počnete razmišljati o tome što izraziti, za što koristiti svoj glas. To je temelj aktivizma.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2048" height="1363" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2024/05/itn.jpeg" alt="" class="wp-image-65067"/><figcaption class="wp-element-caption">Itn. festival angažiranog pisanja. FOTO: Katarina Kolenc</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Više od godinu dana klečeći muškarci na hrvatskim trgovima mole krunicu za čistoću, zabranu pobačaja i da muškarci postanu duhovni autoriteti. Nasuprot njih se uvijek iznova redaju protuprosvjednici koji različitim aktivnostima upozoravaju na problematičnost klečavaca. Slične stvari se u posljednje vrijeme događaju i u Ljubljani, javne molitve na trgovima kao sustavni organiziran proces retradicionalizacije i retardacije društva. Što mislite o tome?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kristina:</strong> To je jako zabrinjavajuće. Nisam za jednoumlje, tj. da se ukine prostor za drugačija mišljenja, ali čini mi se da je ovo pitanje uskraćivanja temeljnih prava žena, tako upitno i u suprotnosti s vrijednostima kojima težimo u društvu ravnopravnosti. Ovo je povratak vrijednostima za koje smo vjerovali da smo ih prerasli i to je duboko zabrinjavajuće. Mislim da bismo se svi trebali naježiti kada čujemo što se događa u Hrvatskoj ili u drugim zemljama i da bi nas to trebalo uvjeriti da su inicijative za siguran pobačaj neophodne. Cilj inicijative&nbsp;nije samo pobačaj i reproduktivna prava, nego uspostava mreže, europske mreže, koja bi se mogla suprotstaviti toj retradicionalizaciji i zaštititi temeljna prava žena.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Neki smatraju da ih se reproduktivna prava ne tiču, a za neke je borba za prava žena i donošenje odluka o njihovom tijelu stvar prošlosti. Zašto vi mislite da bi europski građani trebali podržati i potpisati inicijativu Instituta 8. mart?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tanja: </strong>Mislim da se to zapravo svodi na dvije stvari. Prva je nešto što je Kristina ranije rekla, autonomija donošenja odluka o vlastitom tijelu. Možda bi bilo dobro da netko tko nema iskustva s tim, posluša nekoga tko ima takvo iskustvo. Često se pitanja reprodukcije prebacuje na žene, npr. pitanje kontracepcije i majčinstva i onda kada žena na to nije spremna. Druga je stvar što žena mora voditi računa o vlastitom reproduktivnom zdravlju. Zapravo, tu je sve, od obrazovanja, kontracepcije, preko autonomije do odlučivanja. U isto vrijeme, kontrola nad ženskim tijelima je zaista zabrinjavajuća, jer uglavnom većinu vremena provodimo pričajući o jednakopravnosti, o ekonomskoj jednakopravnosti, o zastupljenosti u javnom prostoru, o obrazovanju, i odjednom opet dolazimo do jednog vrlo temeljnog pitanja, donošenja odluka u vlastitom tijelu, jer zapravo ne želimo biti robovi u vlastitom tijelu. Tako da mislim da je vrlo, vrlo važno govoriti o ravnopravnom društvu, bez obzira na spolove, i to je jedna stvar koju bismo željeli vidjeti podržanu u cijeloj Europi, svijetu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kristina:</strong> Dodala bih samo da se ova inicijativa temelji na solidarnosti i ako niste netko tko bi mogao trebati pobačaj, potpisivanjem ste solidarni s onima koji bi ga iz bilo kojeg razloga mogli trebati.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tanja:</strong> Solidarnost je bila naša osnova. U Sloveniji je pobačaj zakonski reguliran, a budući da se mi u institutu zalažemo za temeljna ljudska prava uključujući i reproduktivno zdravlje, smatrali smo važnim braniti te vrijednosti i boriti se za njih u svjetlu nadolazećih europskih izbora. Akcija solidarnosti za žene kojima je uskraćeno pravo na slobodno odlučivanje o rađanju djece nam se činila nužnom. Želimo da Europa prihvati konsenzus da je donošenje odluka o vlastitom tijelu pravo svih.</p>



<pre class="wp-block-verse"></pre>


<ol class="wp-block-footnotes"><li id="65387234-a6a2-425a-98bb-a7997cd5fa8e">Učenici u slovenskim školama imaju statuse: sportaš, kulturnik tj. umjetnik i sl., koji im omogućavaju određene privilegije, primjerice najavljene testove, odabir datuma za ispitivanje itd. (<em>op.a.</em>) <a href="#65387234-a6a2-425a-98bb-a7997cd5fa8e-link" aria-label="Jump to footnote reference 1">↩︎</a></li></ol>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Akcija u zajednici</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/potpora/akcija-u-zajednici/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matko Vlahović]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 Nov 2023 14:22:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ad hoc projekti]]></category>
		<category><![CDATA[aktivizam]]></category>
		<category><![CDATA[rodna ravnopravnost]]></category>
		<category><![CDATA[zagovaranje]]></category>
		<category><![CDATA[zaklada solidarna]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=60140</guid>

					<description><![CDATA[Poziv Zaklade Solidarna otvoren je za pojedinke, inicijative i OCD-e koji se zalažu za rodnu ravnopravnost.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Fond za žene će kroz Program za razvoj civilnog društva <a href="https://solidarna.hr/">Zaklade Solidarna</a> dodijeliti 15 potpora za akcije u zajednici i druge aktivnosti u 2024. godinu u trajanju od 1 do 6 mjeseci u iznosu do €2.170,00.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kroz potpore u iznosu do €2.170,00, Fond za žene želi podržati niz raznovrsnih aktivnosti u zajednici u skladu s programskim prioritetima ovog poziva. Ovaj tip podrške otvoren je za pojedinke, neformalne kolektive, inicijative i OCD-e koji mogu dokazati dosadašnji rad na temama vezanim uz rodnu ravnopravnost. Svaka prijaviteljica, neosivno o statusu, može se prijaviti za maksimialno tri podrške tijekom trajanja ovog ciklusa financiranja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Programski prioriteti za Akcije u zajednici i druge aktivnosti:&nbsp;&nbsp;</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>Prevencija i borba protiv rodno utemeljenog nasilja&nbsp;</li>



<li>Zagovaranje i unaprjeđenje reproduktivnih prava&nbsp;</li>



<li>Rodna ravnopravnost&nbsp;</li>



<li>Međudjelovanje roda i seksualnosti, invaliditeta, rase, etničke/nacionalne pripadnosti, socioekonomskog statusa&nbsp;</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Prioritetne aktivnosti:&nbsp;</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>Ad hoc prilike za zagovaranje utemeljeno na dokazima</li>



<li>Konferencije, paneli</li>



<li>Proizvodnja i sinteza znanja&nbsp;&nbsp;</li>



<li>Performansi i prosvjedi</li>



<li>Društveno angažirane umjetničke prakse vezane uz rodnu ravnopravnost</li>



<li>Umjetnička produkcija u kontekstu rodne ravnopravnosti&nbsp;</li>



<li>Putovanja (na edukacije, konferencije, iskorištavanje zagovaračkih prilika i sl.)</li>



<li>Edukacije (podizanje kapaciteta organizacija i/ili aktivistkinja i ciljanih skupina)</li>



<li>I druge akcije u i za zajednicu</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Dodatne informacije o ovom pozivu možete pronaći<a href="https://bit.ly/fzzTDAkcije">&nbsp;ovdje</a><strong>.</strong>&nbsp;Prijavnica se nalazi<a href="https://bit.ly/fzzprijavnicacd">&nbsp;ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prvi krug za dostavu prijedloga za Akcije u zajednici i druge aktivnosti je otvoren do ponoći <strong>10. siječnja</strong>, dok će nakon toga poziv biti trajno otvoren do lipnja 2024. godine ili do potrošnje sredstava, s time da se sve aktivnosti u sklopu ove potpore&nbsp; moraju dovršiti do srpnja 2024. godine.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
