<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>robot &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/robot/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Tue, 09 Oct 2012 10:21:32 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>robot &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Robotika, ludizam i umjetnost</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/intervju/robotika-ludizam-i-umjetnost/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 09 Oct 2012 10:21:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Intervju]]></category>
		<category><![CDATA[device_art]]></category>
		<category><![CDATA[foodhacking]]></category>
		<category><![CDATA[I'MM_ Media lab]]></category>
		<category><![CDATA[karel čapek]]></category>
		<category><![CDATA[KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse]]></category>
		<category><![CDATA[open source]]></category>
		<category><![CDATA[robot]]></category>
		<category><![CDATA[robotika]]></category>
		<category><![CDATA[slobodna kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=robotika-ludizam-i-umjetnost</guid>

					<description><![CDATA[<p>Povodom nadolazećeg festivala <em>Device_art</em> - koji se održava od 10. do 14. listopada - razgovarali smo članovima kustoske organizacije KONTEJNER.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Razgovarala: Janja Sesar</p>
<p><a href="http://www.kontejner.org/device-art-main" target="_blank" rel="noopener"><em>Device_art 4.012</em></a>, četvrto izdanje <a href="http://www.kontejner.org/o-nama" target="_blank" rel="noopener">KONTEJNER</a>-ova međunarodnog festivala robotike, gadgeta i naprava, glavni je krivac za novu kreativnu koliziju čudnih, bizarnih, duhovitih&nbsp;i provokativnih tehno-umjetničkih koncepata, ovaj put smještenu u prostore zagrebačkog Studentskog centra. Nakon tri uspješna <em>Device_art</em> trijenala, davne 2004. godine i&nbsp;početnog njuškanja oko potencijala regionalne device umjetničke scene, nakon bavljenja fantastičnim prekooceanskim žarištem nove tehnološke umjetnosti − San Franciscom − i nakon nedavne dalekoistočne avanture, tijekom koje je KONTEJNER posjetio još jedno izvorište device umjetnosti − Japan − novo festivalsko izdanje vraća se na europski kontinent kako bi istražilo kultni lik pop kulture i kreativne znanstveno-tehnološke scene uopće: lik robota.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>KP: Roboti su okosnica ovogodišnjeg festivala &#8211; zašto te na koji način i kroz koje forme se ta ideja provlači kroz festival?&nbsp;</strong></p>
<p><strong>KONTEJNER:</strong> Robot je glavna tema četvrtog izdanja festivala <em>Device_art</em>, no ona je široko definirana i shvaća se veoma općenito – dakle robot kao neki (više ili manje) autonomni mehanizam koji je generiran umjetnim putem, a uspostavlja na neki način vezu sa živim svijetom – bilo preko kontakta sa živim bićima, bilo preko oponašanja ili simulacije ponašanja nekog bića koje je živo. Mi tu osnovnu ideju robota publici nastojimo iskomunicirati i kroz zabavne, razigrane, ludičke teme i radove koje robota vide iz perspektive dječje znatiželje i kreativnosti, kao i kroz ozbiljnije teme koje se tiču aktualne tehnologizirane suvremene društveno-političke situacije. U žarištu festivalskog programa je ponovo međunarodna izložba kojom predstavljamo dio češke, slovenske, srpske i hrvatske device art scene. Glavni nam je partner ove godine praška organizacija <a href="http://www.ciant.cz/" target="_blank" rel="noopener">CIANT</a> (uz ljubljansku <a href="http://www.kapelica.org/" target="_blank" rel="noopener">Kapelicu</a> i beogradski <a href="http://www.kioskngo.org/" target="_blank" rel="noopener">KIOSK</a>) i nekako nam se učinilo logično da ove godine <em>Device_art</em> bude u znaku robota, da se priča izgradi oko <strong>Karela Čapeka</strong> i općenito češke tradicije izrade tehnoloških naprava i uređaja. Prisutnost te neke device tradicije posebno nam je zanimljiva u kontekstu ove izložbe jer predstavljeni radovi i formom jako variraju &#8211; od <em>low-tech</em> mehanizama do onih sofisticiranih, visokotehnoloških. Na otvorenju izložbe dio robota stavit će se i u koncertno-performerski pogon, budući da su neki od njih u biti hakerska varijanta <em>device</em>-instrumenta. Tu je još i okrugli stol zamišljen kao razgovor i opušteno druženje s umjetnicima i stručnjacima koji se bave takvom robotiziranom tehnološkom umjetnošću, dok će filmski program pokazati kako robota vidi suvremena filmska umjetnost. Posebno se veselimo i programu vikend radionica na kojima će publika sama moći izraditi vlastite robotizirane naprave i instrumente.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>KP: Zemlja partner ovogodišnjeg festivala je Češka. Koja ćemo djela moći vidjeti i doživjeti?</strong></p>
<p><strong>KONTEJNER:</strong> Iz Češke nam u Zagreb stiže <strong>Stanely &#8220;Robotman&#8221; Povoda</strong> sa svojim robotskim bendom koji će koncert održati na otvorenju festivala, kao i mladi kolektiv <strong>Standuino</strong>, autori šarmantnih <strong>fraAngelico</strong> instrumenata koji će nastupati s pionirom češke novomedijske scene – <strong>Standom Filipom</strong>. Na izložbi predstavljamo instalacije mladih autora <strong>Prokopa Bartoničeka</strong>, koji izlaže svoj provokativni rad <em>Vibrator</em>, <strong>Andreja Boleslavskog</strong> koji će uz jedan umjetnički rad na izložbi biti i voditelj <em>foodhacking</em> radionice, zatim <strong>Marie Polakove</strong> koja izlaže interaktivnu instalaciju <em>MIMODEK</em> te <strong>Michala Kindernaya</strong> koji u Zagrebu gostuje s puno intimnijim radovima <em>Wind Cam</em> i <em>Camera Altera</em>. Posebno nam je bila zanimljiva duhovita, ironična gerilska aktivnost suvremenih čeških umjetnika, pa tako na izložbi predstavljamo i hakiranje semafora <strong>Romana Týca</strong> te dokumentarni film o umjetničkoj akciji <em>Ztohovena</em>, skupine u kojoj je djelovao. Uz češke autore, tu su i slovenske snage: <strong>Sanela Jahić</strong> s fantastičnim vatrenim performansom na otvorenju i instalacijom <em>Pendulum</em>, <strong>Marko Batista</strong> sa <em>sound</em> instalacijom <em>Bentronix</em> i mnogi drugi dragi gosti iz regije. Domaće snage, između ostalih, s novoproduciranim radovima predstavljaju <strong>Martina Mezak</strong>, <strong>Hrvoje Hiršl</strong>, <strong>Origamitronica</strong> i <strong>Iva Ćurić</strong>.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>KP: Principi <em>Do it Youself</em> (DIY) i <em>Do it with Others</em> (DIWO) vrlo su važni principi na kojima često počiva umjetnost koja se nalazi na sjecištu tehnologije i znanosti. Kako biste opisali DIY i DIWO scenu u Hrvatskoj?</strong></p>
<p><strong>KONTEJNER:</strong> Posebno nas veseli što ove godine na festivalu imamo svojevrsnu open lab zonu koju predvodi domaći <strong>I&#8217;MM_ Media lab</strong>, a koja će biti i mjesto održavanja vikend radionica izrade Arduino instrumenata, hakiranja hrane i kućanskih aparata. Može se reći da je DIY/DIWO scena u Hrvatskoj još u povojima, no to je sjajno jer je energija koja se sada na toj sceni koncentrira velika i jako motivirajuća. Mi ovim festivalom nastojimo što širi krug umjetnika (i kulturnjaka, i publike općenito bez obzira na struku i područje interesa) upoznati s tim sjajnim mogućnostima DIY i <em>open source</em> kulture – domaći kreativci koji se time bave već imaju impresivnu bazu kontakata i projekata iza sebe pa smo odlučili da ovogodišnji <em>Device_art</em> bude mjesto na kojemu će se prezentirati i takva umjetnička aktivnost.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>KP: Što se u kontekstu u kojem vi djelujete smatra novim medijima i na se koje načine eksperimentira s njima?</strong></p>
<p><strong>KONTEJNER:</strong> Danas je dosta nezahvalno koristiti naziv novi mediji za suvremenu <em>sci-tech</em> umjetnost – novim medijima se tradicionalno nazivaju mediji koji su danas već zastarjeli, poput videa, a mnogi autori često eksperimentiraju sa zastarjelom tehnologijom u digitalnom kontekstu, tako da je granice u tom kontekstu besmisleno postavljati. <em>Device_art</em> je projekt koji tematizira sve navedeno i eksperimentalni karakter radova, kao i njihova istraživačka pozadina, puno su važniji od one tzv. novomedijske.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>KP: <em>Device_art</em> odlikuje interaktivnost &#8211; na koje ćemo načine moći sudjelovati u &#8220;izloženim&#8221; radovima?</strong></p>
<p><strong>KONTEJNER:</strong> Gotovo svi izloženi radovi zahtijevaju neku vrstu aktivnosti publike u prostoru izložbe, što naravno kulminira u programu radionica i večernjim prezentacijama rezultata radionica. Radovi koji su interaktivni ove godine kreću se od taktilnog kontakta – poput onog koji obilježava već spomenuti rad <em>Vibrator</em> – preko kretanja publike u prostoru koje potom aktivira pojedinu instalaciju (<em>MIMODEK</em>, Hiršlove <em>Sfere</em> itd.) pa sve do situacije u kojoj pojedinac tj. posjetitelj zauzima poziciju samog umjetnika, kao što je slučaj kod performansa <em>Plamena slika</em> Sanele Jahić. Kao što smo već naznačili, robot, odnosno robotski uređaj ili određena robotizirana naprava, uvijek je u nekom odnosu sa živim okolišem i upravo je taj segment znanstveno-tehnološke umjetnosti za mnoge autore onaj najzanimljiviji. Ovogodišnji<em> Device_art</em> u tom smislu na posve specifičan način mapira pojam interaktivnosti između živog i neživog okoliša, pozivajući publiku da u radovima sudjeluje na različite načine, ali uvijek na zaigran, spontan i kreativan način.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Na fotografiji: </span><span style="color: #00cccc;"><span style="font-size: x-small;">Sanela Jahić</span><span style="font-size: x-small;"><span style="color: #808080;">,</span> <em>Plamena slika</em></span></span></p>
<div>&nbsp;</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
