U četvrtak, 12. listopada u 19 satiodržat će se i promocija knjige Kolači od blata, pisca Gorana Ferčeca i ilustratorice Apolonije Lučić. O knjizi će na promociji govoriti urednice i art direktorice Nina Bačun i Roberta Bratović te autorica Apolonija Lučić. Promocija je dio popratnog programa izložbe.

Iz teksta Vesne Vuković: “Otkako su se 2013. i formalno udružile u umjetničku organizaciju Oaza, Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović, Tina Ivezić, Maja Kolar i Maša Poljanec uporno šire okvire svoje matične discipline, dizajna, interdisciplinarnim uvezivanjem s umjetničkim i kustoskim praksama, (povijesno-)umjetničkim istraživanjima, obrazovanjem i izdavaštvom. Zapaženi su i nagrađivani njihovi projekti total dizajna, u kojima nisu samo ona poslovična zadnja karika u lancu, vidljiva, opipljiva, a uvijek pod pritiskom rokova i nagomilanog kašnjenja, i uvijek i samo – karika, već je njihova pozicija autorska u najužem i organizacijska u najširem smislu. Total dizajn, konceptualni dizajn, strateški dizajn, termini su tu najmanje važni, njihov je život ionako ograničen dinamikom i izmjenom trendova u akademskom vokabularu, važno mi je međutim naglasiti da Oaza dizajnira – višedimenzionalno.

Kako same pojašnjavaju, veliki projekti najčešće organski proizlaze iz manjih narudžbi, prethodnih istraživanja koja u njima pobude interes, a u čijim okvirima za refleksiju, kritičko propitivanje i modificiranje nikad nema dovoljno vremena. Oaza ovome dodaje i utjecaj poslijediplomskih studijskih boravaka u inozemstvu, koji su im otvorili nove vidike i proširili ambicije. Iako su se sve nakon završenih usavršavanja vratile u Hrvatsku, internacionalni aspekt njihova angažmana snažno ga i dalje oblikuje i usmjerava. Uz već spomenutu interdisciplinarnost, uz kolektivnost u radu i inzistiranje na su-stvaralaštvu, internacionalno usmjerenje je glavna značajka i temeljno načelo njihova djelovanja. Ne treba prešutjeti ni brojne prethodnice/ke u lokalnom kontekstu, na čijim su iskoracima, zaokretima i promišljanjima učile, iako ću to upravo učiniti, stoga što se upravo na ovom mjestu, u HDD galeriji, ta povijest revno piše fragmentarno, ali studiozno.

U Oazinom specifičnom djelovanju jednu od svježijih, ali i propulzivnijih aktivnosti predstavlja izdavaštvo. Opet organski krenuvši iz vlastitog iskustva, uređivanja obimnih publikacija kao završnih koraka svojih istraživačkih projekata, ali i brojnih narudžbi iz institucionalne i vaninstitucionalne sfere, Oaza je otvorila nove horizonte izdavačke djelatnosti u kreativnom sudaru umjetnosti, grafičkog dizajna i nakladništva/knjižarstva.

Nije naodmet na ovom mjestu naglasiti i to da se, upravo u ovom segmentu, nastavljaju na tradiciju ilustrirane knjige/slikovnice kao historijski specifične niše umjetničke produkcije žena i njihove profesionalne reprodukcije. I tu veza nije samo simbolička, već ponovo organska, a nalazimo je u njihovom nagrađivanom istraživačko-arhivskom projektu Dizajnerice 1930. – 1980.: Kontekst, produkcija, utjecaji, kao i u vlastitom iskustvu rada u ženskom kolektivu, ali i u širem društvenom kontekstu u kojem su profesionalno stasale. “… u vrijeme studiranja na Studiju dizajna nije bilo profesorica iz predmeta projektiranje, i tada nismo poznavale niti jednu profesionalno aktivnu dizajnericu stariju od 40 godina, a žene generalno nisu bile zastupljene u povijesti dizajna koju smo učile.”

Oaza izdavaštvo otvoren je projekt, dosad koncipiran u tri edicije: oBook, aBook i Oaza&Sons različitih profila, ali istih načela rada utemeljenih u suradničkom stvaralaštvu i stvaralačkoj suradnji. Ovo potonje treba istaknuti s obzirom na činjenicu da sve tri edicije popunjavaju određene praznine u lokalnom kontekstu i pružaju važnu podršku lokalnoj, prvenstveno umjetničkoj produkciji, a onda i njezinoj prezentaciji na međunarodnoj sceni. Te umnogome jedinstvene nakladničke serije su: oBook, edicija koja okuplja eksperimentalne i multidisciplinarne refleksije umjetnosti i dizajna, aBook u kojoj se kontinuirano objavljuju umjetničke knjige, dok Oaza & Sons predstavlja ilustrirane knjige za djecu i/li slikovnice za odrasle.

Ovisno o profilu pojedine edicije mijenja se i uloga Oaza: u ediciji oBook nalazimo ih u autorskoj ulozi urednica, u aBook u svojevrsnoj kustoskoj ulozi urednica, a u Oaza & Sons u gotovo klasičnoj uredničkoj. I dok razloge prvoj valja potražiti u njihovom vlastitom pristupu praksi i interesu za kritički i konceptualni dizajn, druga je edicija izrasla iz bliskih suradnji s umjetnicima na dizajnu izložbi i izložbenih kataloga u kojima – i to mogu potvrditi i vlastitim iskustvom – angažmani Oaze nerijetko nadilaze njihovu stručnu zadaću. Treća je edicija stasala iz specifičnih nužnosti privatne sfere, iskustva majčinstva i susreta s književnom produkcijom za djecu. Tom izdavačkom nizu svakako treba priključiti i Oaza&Friends, izdanja u partnerstvu s drugim izdavačima (Arheološki muzej u Zagrebu, BLOK, CDU, DeltaLab, Drugo more, Monte Librić, Muzej za umjetnost i obrt, Petikat… i mnogi drugi), a u kojima su Oaze autorice dizajna.

Iako različitih profila, registara i modaliteta iskaza, Oazina izdanja sva su sasvim specifično iskustvo knjige, senzualno iskustvo u punom smislu: ne samo vizualno, nego i taktilno. Suodnos teksta i slike, izmjena različitih likovnih formi, upotreba raznovrsnih materijala, papira i tekstila, volumena i vrste papira, tipova uveza, slaganje elemenata…, sve to čini koreografiju čitanja i upotrebe pismenosti njihovih izdanja. I kad se već krećemo po širem društvenom terenu, treba istaknuti i to da su materijalni okviri u kojima se proizvodi ovo promišljeno oblikovanje, bilo da je riječ o samostalnim produkcijama, bilo da je riječ o narudžbama koje dolaze iz polja izvaninstitucionalne jednako kao i institucionalne kulture, sve samo ne izvrsni: ograničavajući, sputavajući projektni proizvodni odnosi. Otvaranje ovih širokih pitanja nužno vodi i onome o vremenu i prostoru u kojem se dizajn iz široke potrošnje uvukao u uže umjetničke prostore, ali to je pitanje odveć bremenito za ovu policu.

Izložba u HDD galeriji kao privremeni izlog i čitaonica Oazinih izdanja mogla bi (trebala?) postati poziv za njihovo opredmećenje u nekom budućem studiju-knjižari-galeriji, zasad imaginarnom prostoru o kojem često govore u intervjuima, a koji iskušavaju povremenim događanjima u svom radnom prostoru: promocijom knjiga uz performanse ili jednodnevne izložbe, a nerijetko i neformalnim druženjima. Nadamo se da će to u dogledno vrijeme i ostvariti, a dotad iskoristite galeriju kao privremenu infrastrukturu i ponuđeni termin za listanje i čitanje Oazinih knjiga, čak i kad su lančićem vezane o policu, i kao dijeljeni ambijent za razgovor o njima.”

Na izložbi se predstavljaju rezultati participativnih radionica čitanja koje je BLOK proveo u Učeničkom domu Dore Pejačević, domu Tehničke škole Zagreb i Učeničkom domu Novi Zagreb u periodu od srpnja 2022. do veljače 2023. godine.

Radionice, kojima je cilj bio približiti srednjoškolcima književno stvaralaštvo, objedinjavale su zajedničko čitanje, raspravu, likovnu interpretaciju djela, susret s piscem ili glumcem te obradu pročitanog kroz medij zvuka i digitalne alate.

Tekstove je odabrala germanistica i kroatistica Ivana Perica, ujedno i voditeljica susreta na kojima se kritički raspravljalo o tekstovima. Dizajnerice Nina Bačun i Roberta Bratović iz umjetničke organizacije OAZA vodile su likovne susrete, dok je obradu zvuka osmislila i susrete vodila radiofonistica Ljubica Letinić. Važnu ulogu u provedbi radionica imale su i zaposlenice učeničkih domova, pedagoginje Ivana Čalić Kovačević i Matea Ćukušić te knjižničarka Iva Grisogono, koje su okupljale učenike i pomagale im u pripremi za radionice.

Izložba Crvena škola književnice, esejistice i prevoditeljice Dubravke Ugrešić, kojom autorica ulazi u područje vizualne umjetnosti održava se u okviru programskog pravca Dopolavoro projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Izložba u Galeriji Filodrammatica temelji se na školskim početnicama koje je autorica prikupljala te iz njih proizašlih tekstova i vizuala. Organizatori izložbe su Drugo more i zagrebački Multimedijalni institut, a dizajn postava izložbe potpisuju Nina Bačun i Roberta Bratović iz kolektiva OAZA i Ela Meseldžić.

Kroz izložbu su nas proveli suorganizator izložbe Petar Milat i Roberta Bratović, jedna od autorica postava.  

Kulturpunkt.hr u sklopu rubrike Podcast predstavlja audiovodiče kroz izložbe suvremene umjetnosti u organizaciji aktera koji djeluju na nezavisnoj kulturnoj sceni.

Snimanje: Dubravko Matanić
Montaža i uređivanje: Martina Kontošić

Fotografija: Tanja Kanazir/ Drugo more
Vizual: Klasja Habjan

Višemjesečni projekt Pro(iz)vedi mladost u kulturi kojim se ističe važnost likovne umjetnosti i vizualne kulture u srednjoškolskom obrazovanju inicirao je kustoski kolektiv BLOK. U projektu su sudjelovali srednjoškolci zagrebačke Tehničke škole i Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića, te učenici đurđevačke Gimnazije dr. Ivana Kranjčeva, koji su na različitim radionicama surađivali s likovnim, grafičkim i filmskim umjetnicima.

U Islamskoj gimnaziji je pod vodstvom dizajnerica iz kolektiva Oaza, Ninom Bačun i Robertom Bratović, i prof. Ivom Sabolić nastala umjetnička knjiga Hasanaginica 2.0. Knjigu će na zagrebačkoj promociji predstaviti dr. sc. Ida Loher (Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu), dr. sc. Remzija Hadžiefendić Parić (Islamska gimnazija dr. Ahmet Smajlović, Zagreb), Nina Bačun, voditeljica radionice i dizajnerica iz kolektiva Oaza, učenik Amr Kadriju (Islamska gimnazija dr. Ahmet Smajlović, Zagreb) i učenica Mihana Hasak (Islamska gimnazija dr. Ahmet Smajlović, Zagreb). Razgovor moderira Ivana Hanaček, kustosica BLOK-a, voditeljica projekta Pro(iz)vedi mladost u kulturi.

Sedmi bečki tjedan dizajna, Vienna Design Week, održava se od 27. rujna do 6. listopada, i na njemu sudjeluju mnogobrojni etablirani predstavnici međunarodne dizajnerske scene, kao i velik broj još neafirmiranih umjetnika. Neki od značajnijih dizajnera koji sudjeluju radu manifestacije su i Gijs Bakker iz Nizozemske, Tomas Alonso iz Velike Britanije, Uli Budde iz Njemačke te Julien Carretero iz Belgije. Pored međunarodnih predstavnika se očekuju i mnogobrojni lokalni dizajneri, kao što se između ostalog dizajnerski brendovi bidermayer, aws designteam, breadedEscalope te mnogi drugi.

U fokusu ovogodišnjeg bečkog tjedna dizajna je  4. bečki okrug Wieden, gdje će se u prostorijama bivše škole koja će poprimiti funkciju festivalske centrale održati i omiljeni festivalski format pod nazivom “Design Week Labor”: privremeni atelje u kojem će četiri odabrana dizajnera tj. dizajnerska studija, ZWUPP (AT), Ola Mirecka (PL/UK), Judith Seng (DE) i Vasava (ES) stvarati pred publikom.

Izvor: Culturenet / Fotografija: Tomislav Turković