Rick Poynor, ugledni britanski pisac, predavač i kustos prvi put se susreo s Bućanovim ranim plakatima prilikom svojeg prvog posjeta Zagrebu 2002. Taj prvi susret je, prema Poynoru “bio jedan od onih trenutaka otkrivenja koji dovode do prevrednovanja predodžbe o području koje se sve do tada činilo dobro proučenim”. Kasnije će zapisati: “Tada nisam uopće bio upoznat s njegovim ranim radovima. Njihov minimalizam, konceptualizam i raznolikost pristupa iznenadili su me jer – ni u Europi ni u Americi u to doba – djela takvog tipa nisu se često mogla naći”.

Poynor će na predavanju ponuditi pogled stručnjaka koji “izvana” gleda na razvoj Bućanovih ranih radova te će njegov opus smjestiti u širi međunarodni kontekst. Na predavanju će se također osvrnuti i na Bućanov zaokret u osamdesetima ka još širem poimanju plakata kao umjetničkog djela.

Rick Poynor renomirani je teoretičar i kritičar grafičkog dizajna. Osnivač je i dugogodišnji urednik Eye magazina, jednog od najuglednijih časopisa za grafički dizajn i vizualne komunikacije. Suosnivač je internetske stranice Design Observer, vodećeg internacionalnog foruma za diskusije o dizajnu. Kontinuirano objavljuje kolumne u Eye magazinu i u američkom magazinu Print. Poynorovi članci i eseji o dizajnu, medijima i vizualnoj kulturi objavljivani su u časopisima Blueprint, Icon, Frieze, Creative Review, Frieze, Domus, I.D., Metropolis, Harvard Design Magazine, Adbusters, Guardian, Financial Times i u mnogim drugim publikacijama. Objavio je, između ostalih, i sljedeće knjige: Obey the Giant: Life in the Image World (2001.), No More Rules: Graphic Design and Postmodernism (2003.), Communicate: Independent British Graphic Design Since the Sixties (2004.) i Jan van Toorn: Critical Practice (2008.). Posljednja u nizu monografija je Sergei Sviatchenko: Collages (2014.). Održava predavanja diljem Europe i SAD-a, Kine i Australije,  a kao gostujući profesor predavao je i na londonskom Royal College of Art.

Predavanje će se održati na engleskom jeziku. Ulaz je slobodan.

Uz švicarski dizajnerski dvojac međunarodni ocjenjivački sud, kojeg su činili Niklaus Troxler, Rick Poynor, Barbara deWilde i Boris Ljubičić, dijelili su još dva priznanja. Tako je nagrada Zgraf 1 pripala slovenskom autoru Radovanu Jenku za vizualno oblikovanje Malog festivala kazališta u Dubrovniku, dok je Zgraf 2 pripao hrvatskom dizajneru Ivanu Antunoviću za rad Ljudi koje možda poznaješ, napravljen na ovogodišnju temu trijenala Danas je jučer bila budućnost.

Radu Plaža ruskog autora Yurija Gulitova dodijeljena je Nagrada za iznimna postignuća međunarodnog vijeća udruženja grafičkog dizajna. Nagradu Zgraf welcome za dizajnere do 26 godina osvojili su hrvatski dizajneri Hrvoje Živčić i Dario Dević za seriju plakata Devet modela. U kategoriji tiskanih sredstava počasne diplome dobili su finski autor Kari Piippo za rad U čast Tapani Aartomaa 1934–2009, rumunjska dizajnerica Lavinia Veres za promotivni plakat muzeja Typopassage u Temišvaru, Vanja Cuculić za plakat Gavelline predstave Dundo Maroje te izraelski dizajneri Guy Saggee i Yotam Hadar za kazališni projekt Theaterstunde. Diplome su dobili još američki autori Paula Scher i Andrew Freeman za rad Murali za Queens Metropolitan Campus u kategoriji Signalistika, Ira Payer, Maša Poljanec, Andro Giunio za novi vizualni identitet Tvornice kulture, novozelandska dizajnerica Catherine Griffiths za tipografsko-zvučnu instalaciju AEIOU te brazilski autor Kiko Farkas za omote nekoliko zbirki poezije i uredništvo slovenskog studentskog mjesečnika Tribuna. Nagradu Međunarodnog udruženja likovnih kritičara, koju dodjeljuje žiri imenovan od hrvatske podružnice tog udruženja, osvojili su Juri Armanda i Karl Geisler za tipografsku intervenciju u novoj zgradi hitne pomoći HitnA-Z.

Glavna izložba, koja u Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika ostaje otvorena do 5. travnja, obuhvaća recentne radove grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija te odabrane radove napravljene na središnju temu Zgrafa. Kako je kazala izvršna direktorica izložbe Egle Volšten, ovom izložbom pokazuje se kako je dizajn “važan alat za društvene i političke poruke, a ne tek šarmantno sredstvo uvjeravanja”.

Izvor: Zgraf / Juri Armanda i Karl Geisler, drugonagrađeni rad Zgrafa 10