U odnosu na važeći Zakon, u novom su Zakonu, koji stupa na snagu 1. listopada 2014. godine, utvrđena načela djelovanja udruge: načelo neovisnosti, javnosti, demokratskog ustroja, neprofitnosti i načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu. Novina je i da osnivač udruge može biti i maloljetna osoba s navršenih 14 godina, kao i punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti, a njihovo članstvo i djelovanje u udruzi mora se propisati statutom, ali uz Zakonom određene uvjete, radi njihove zaštite. 

Proširen je obvezni sadržaj statuta s ciljem olakšavanja rada tijela upravljanja i veće transparentnosti rada udruga, jasnije su propisane odredbe vezane uz upravljanje udrugom te tijelima udruge, posebno u odnosu na skupštinu (sastav, nadležnost i održavanje sjednica), te je utvrđena i ovlast osobe ovlaštene za zastupanje udruge. Odredbe o nazivu udruge su jasnije propisane, kao i uvjeti pod kojima se u naziv udruge može unijeti ime ili dio imena fizičke osobe, što važećim Zakonom nije propisano.

Poseban naglasak je stavljen na javnost i veći opseg podataka upisanih u registar udruga i registar stranih udruga. Svi podaci upisani u te registre, statut udruge i financijski izvještaji bili bi javni, kao i javno dostupni na internetskoj stranici Ministarstva uprave. Odredbe o imovini i financijskom poslovanju udruge temeljito su dorađene u pogledu definiranja što čini imovinu, pod kojim uvjetima udruga može obavljati gospodarske djelatnosti, ali i jači nadzor ako udruga obavlja gospodarske djelatnosti.

Uređeno je financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora (državnog i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fondova Europske unije), a kriteriji, mjerila i postupci njihovih financiranja bit će uređeni uredbom najkasnije 90 dana nakon stupanja novog Zakona na snagu (do 1. siječnja 2015). Time će prestati važiti Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga.

Uređena su i pitanja statusnih promjena, odnosno promjena pravnog položaja udruge izvršenog na osnovu odluke nadležnog tijela u skladu sa statutom i zakonom, pri čemu se misli na pripajanje, spajanje i podjelu udruge. Odredbama o prestanku postojanja udruge nastoji se riješiti postupanje nadležnih ureda u slučajevima kad nastupi neki od razloga za prestanak postojanja udruge, te dodatno precizirati postupak likvidacije i brisanja udruga, kao i uvjete raspolaganja imovinom udruge u slučaju prestanka postojanja udruge.

M.M. / Darko Ciglar (Autonomni centar – ACT)

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Dostupnost javnih dobara u demokraciji koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Međutim, neophodno je promijeniti problematičnu odredbu Prijedloga Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji u čl. 33 definira obvezu osnivanja trgovačkog društva ili drugog oblika udruživanja koji nije neprofitni za potrebe obavljanja gospodarske djelatnosti, ukoliko organizacija ostvari više od 230 000 kuna prihoda godišnje.

Spomenuta odredba sadrži niz problema: odredba nije razmjerna (proporcionalna) cilju i svrsi koja se želi postići – sprječavanju i razotkrivanju onih organizacija koje za svoje poslovne potrebe zloupotrebljavaju neprofitni pravni status; neprofitnim se organizacijama ograničava izbor strategije djelovanja u ostvarenju svojih legitimnih i legalnih ciljeva i neprofitne misije; stvaraju se potencijalne barijere za razvoj socijalnog poduzetništva, a time i za uspješno korištenje Europskog socijalnog fonda, što je suprotno nacionalnim strategijama za poticanje razvoja civilnog društva te borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti; propisuju se obveze koje je nemoguće realizirati u okviru postojećeg zakonodavstva – osnivanje nove pravne osobe koja nije neprofitna od strane neprofitne ustanove socijalne skrbi, socijalne zadruge, itd.; dovodi u pitanje dugoročnu samoodrživost organizacija civilnog društva budući da će se negativno odraziti na stabilnost radnih mjesta u neprofitnim organizacijama, što je u koliziji sa strateškim programima financiranja organizacija civilnog društva u proteklih deset godina; regulira materiju koja je već regulirana u Zakonu o porezu na dobit; postavlja se proizvoljan financijski limit od 230 000 kuna bez analitičkih pokazatelja i obrazloženja.

Zbog svega navedenog predlaže se brisanje članka 33. Prijedloga Zakona i propisivanje novoga članka koji bi se dodao Glavi VI Financijsko izvještavanje ili bi činio novu Glavu VII Gospodarske djelatnosti i financijsko izvještavanje, sa sljedećim odredbama:

1) neprofitne organizacije mogu obavljati gospodarske djelatnosti i u tu svrhu raspolagati imovinom sukladno Zakonu i Statutu/Pravilima zadruga;

2) pod gospodarskom djelatnošću u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se prodaja ili razmjena roba i usluga na tržištu u tržišnim uvjetima radi ostvarivanja viška prihoda;

3) gospodarsku djelatnost neprofitna organizacija ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe;

4) ako u obavljanju gospodarske djelatnosti neprofitna organizacija ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora, sukladno Statutu i Financijskom planu, koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih Statutom;

5) neprofitna organizacija koja obavlja gospodarske djelatnosti dužna je podnositi dodatno godišnje izvješće o prihodima i rashodima ostvarenima od gospodarske djelatnosti sa specifikacijom raspodjele viška prihoda sukladno Statutu i godišnjem Financijskom planu neprofitne organizacije.

Ovo priopćenje Ministarstvu financija potpisuje 86 udruga, socijalnih zadruga i socijalnih poduzeća.

Fotografija: Vatroslav Miloš, kulturpunkt.hr