<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>razgovor s umjetnikom &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/razgovor_s_umjetnikom/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Fri, 04 Oct 2024 11:20:24 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>razgovor s umjetnikom &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Cruising sa Srđanom Sandićem: Goran Čolakhodžić</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/razgovor/cruising-sa-srdanom-sandicem-goran-colakhodzic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lucas Legović]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 04 Oct 2024 11:19:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[cruising sa srđanom sandićem]]></category>
		<category><![CDATA[Goran Čolakhodžić]]></category>
		<category><![CDATA[Klub Mama]]></category>
		<category><![CDATA[razgovor o poeziji]]></category>
		<category><![CDATA[razgovor s umjetnikom]]></category>
		<category><![CDATA[srđan sandić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=67997</guid>

					<description><![CDATA[U srijedu, 23. listopada u 18 sati u MaMi se održava Cruising sa Srđanom Sandićem, a prvi ovosezonski gost je pjesnik i prevoditelj Goran Čolakhodžić. Tema Cruisinga vezat će se uz pjesničko stvaralaštvo i prevođenje Gorana Čolakhodžića. &#8220;Kako i kada ponajbolje surađuje sa svojim lirskim protagonistima? Kako doživljava sintagmu &#8216;prostor intimnog&#8217; kada se govori o...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U srijedu, <strong>23. listopada</strong> u 18 sati u <a href="https://mi2.hr/" data-type="link" data-id="https://mi2.hr/">MaMi</a>  se održava <em>Cruising sa Srđanom Sandićem</em>, a prvi ovosezonski gost je pjesnik i prevoditelj<strong> Goran Čolakhodžić</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tema<em> Cruisinga</em> vezat će se uz pjesničko stvaralaštvo i prevođenje Gorana Čolakhodžića. &#8220;Kako i kada ponajbolje surađuje sa svojim lirskim protagonistima? Kako doživljava sintagmu &#8216;prostor intimnog&#8217; kada se govori o poeziji? Što je to &#8216;svašta&#8217; što još želi ispisati, reći? Koje su veze prevođenja i poezije, u njegovu slučaju, inspiriraju li se te dvije zapravo – možda, slične prakse?&#8221; pitanja su koja će prema najavi otvoriti u razgovoru. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Goran Čolakhodžić&nbsp;prevodi, uređuje i piše. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i rumunjski jezik i književnost. Prva zbirka poezije nagrađena mu je <em>Goranom za mlade pjesnike</em>, a ista je knjiga 2017. dobila i <em>Mostove Struge</em> (Sj. Makedonija) za najbolji debi autora do 35 godina.  Jedan je od hrvatskih predstavnika u europskoj pjesničkoj platformi Versopolis. Pjesme su mu prevedene na više europskih jezika, a prva mu je zbirka u cjelini prevedena na makedonski. Objavljivao je poeziju u više hrvatskih i stranih časopisa i na portalima. Prevodi književnost s engleskog, rumunjskog te na rumunjski, samostalno i u suradnji s drugim prevoditeljima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja možete pronaći <a href="https://mi2.hr/2024/10/cruising-sa-srdanom-sandicem-goran-colakhodzic-2/">ovdje</a>. </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Arhitektura kao protagonist</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/arhitektura-kao-protagonist/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[petra]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 18 Dec 2012 14:37:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_film]]></category>
		<category><![CDATA[Branka Benčić]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[kino umjetnika]]></category>
		<category><![CDATA[msu]]></category>
		<category><![CDATA[projekcije]]></category>
		<category><![CDATA[razgovor s umjetnikom]]></category>
		<category><![CDATA[ursula mayer]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=arhitektura-kao-protagonist</guid>

					<description><![CDATA[<p>Program MSU-a <em>Kino umjetnika</em> u Zagrebu predstavlja austrijsku umjetnicu Ursulu Mayer.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Ursula Mayer</strong> vizualna je umjetnica koja radi prvenstveno u mediju filma te u svojim radovima razotkriva kodove kinematografije i elemente filmske naracije kao konvencije. U prizorima kroz koje gradi filmske radove angažira specifičan imaginarij stiliziranih scena, na rubu fikcije, sjećanja ili sna, dok kao protagoniste svojih radova uključuje fikcionalne i stvarne (povijesne) likove. Posebni je naglasak ovdje na lepezu ženskih likova koju čine <strong>Meret Oppenheim</strong>, <strong>Josephine Baker</strong> ili <strong>Dora Maar</strong> u filmu <em>The Lunch in Fur</em> koji otvara program filmova <em>Kino umjetnika</em>, 19. prosinca posvećenog umjetnici Ursuli Mayer, koji je u zagrebačkom <strong>Muzeju suvremene umjetnosti</strong> pripremila kustosica<strong> Branka Benčić</strong>. Uz ovaj film, publika će također moći pogledati &#8220;dvokanalno šesnaestmilimetarsko filmsko putovanje antičkom skulpturom i antičkom mitologijom&#8221;<em> Last Hours of Ancient Sunlight</em>, filmove <em>The Crystal Gaze</em>, <em>Interriors</em>, <em>Trilogy &#8211; Portland Place 33, Keeling House, Villa Mairea</em>, premijerno i novi film <em>Gonda</em> te će moći razgovarati s umjetnicom koja će prisustvovati projekcijama.&nbsp;&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" src="http://arttattler.com/Images/Europe/Germany/Hamburg/Der%20Kunstverein/Ursula%20Mayer/Mayer_4.jpg" width="450" height="299"></p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Ursula Mayer,<em> Interiors</em></span></p>
<p>Povijesni predtekst, različite epohe i elementi arhitekture tvore ključne elemente oko kojih se formira značenje radova Ursule Mayer. Među njima upravo arhitektura zauzima značajno mjesto i kao da postaje važan protagonist njezinih radova – to je kuća arhitekta <strong>Ernoa Goldfingera</strong> sa skulpturama <strong>Barbare Hepworth</strong> u <em>Interiors</em> ili londonski Eltham Palace u <em>The Crystal Gaze</em>, a arhitekturi je posvećena i <em>Trilogija</em>&nbsp;&#8211; <em>Portland Place 33, Keeling House, Villa Mairea</em>. &nbsp;Radovi Ursule Mayer artikuliraju specifičnu međuigru, odnosno interakciju pokreta kamere, jezika filmskih izražajnih sredstava, protagonista i prostora (arhitekture), angažirajući arhitekturu kao nositelja performativnih značenja. Program će predstaviti presjek radova Ursule Mayer realiziranih posljednjih pet godina, do posljednjeg filma <em>Gonda</em> mješavine žanrova, polusatnog kaleidoskopskog kolaža koji očarava i zbunjuje, a nastao je prema predlošku <strong>Ayn Rand</strong>.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><img decoding="async" src="http://www.re-title.com/public/artists/6046/1/Ursula-Mayer-1.jpg" width="450" height="299"></p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Ursula Mayer, <em>The Lunch in Fur</em></span></p>
<p>Ursula Mayer rođena je u Austriji. Živi i radi u Londonu. &nbsp;Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, a magistrirala na Goldsmiths College u Londonu. Dobitnica je nagrade <em>Otto Mauer</em>, boravila je na rezidenciji <strong>ISCP International Studio and Curatorial Program</strong> u New Yorku. Izlagala je na velikom broju skupnih i samostalnih izložbi, filmskih festivala i manifestacija suvremene umjetnosti internacionalnog karaktera.&nbsp;</p>
<p><em>Kino umjetnika</em> je novopokrenuta programska aktivnost kojom će zagrebački MSU predstavljati suvremene umjetnike i njihove filmske opuse nastale u prostoru presijecanja suvremene umjetnosti i kinematografije, filma i vizualnih umjetnosti. Cilj programa jest predstavljanje recentne filmskih i video radova izvan konteksta društvene proizvodnje zabave i spektakla.&nbsp;</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;"><span style="color: #00cccc;">KP</span> / Izvor: <span style="color: #00cccc;">MSU&nbsp;</span></span></p>
<div>&nbsp;</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Slobodne veze: Renata Poljak</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/razgovor/slobodne-veze-renata-poljak/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 01 Mar 2011 13:19:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Galerija Karas]]></category>
		<category><![CDATA[lejla topić]]></category>
		<category><![CDATA[razgovor s umjetnikom]]></category>
		<category><![CDATA[renata poljak]]></category>
		<category><![CDATA[slobodne veze]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=slobodne-veze-renata-poljak</guid>

					<description><![CDATA[Nastojeći intenzivirati dijalog  na relaciji umjetnik - kustos - publika, <i>Slobodne veze</i> započinju novi ciklus razgovora i predstavljanja umjetnika i umjetnica, u suradnji s galerijom ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Ideja za ovim programom javila se iz potrebe bližeg i cjelovitijeg uvida u recentnu umjetničku produkciju i rad umjetnika čija dinamika stvaranja često ne korespondira dinamici izlaganja (barem ne u domaćim okvirima), ali i kritičkog iščitavanja umjetničkih radova. Otvarajući umjetnicima prostor i verbalnog izražavanja, podržavamo ih u razvijanju kritičkih i teorijskih pozicija koje idu i izvan granica njihova rada. S druge strane, želja nam je potaknuti i nova iščitavanja, nove perspektive u pristupu (analizi) tih radova. Želja nam je intenzivno pratiti umjetnost koja upravo nastaje i otvoriti prostor za pluralističke umjetničke, ali i kritičke pozicije.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Ciklus je zamišljen kao niz susreta, projekcija, prezentacija i diskusija, a prvi počinje u četvrtak, <strong>3. ožujka</strong>, u <strong>19 sati</strong> u galeriji Karas, kada će <strong>Renata Poljak </strong>govoriti o svom radu.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Renata Poljak vizualna je umjetnica rođena 1974. u Splitu. Njen rad uključuje različite medije: fotografiju, neonske instalacije, video i film. Diplomirala u Splitu 1997. kao profesorica likovne kulture, postdiplomski studij završava na Likovnoj akademiji École Régionale des Beaux-Arts u Nantesu, Francuska. Sudjelovala je u ‘artist-in-residence’ programima u New Yorku, San Franciscu, Beču i Parizu. Njeni su radovi izlagani u sklopu međunarodnih izložbi i programa, i dobitnica je brojnih nagrada, uključujući nagradu za kratki film Golden Black Box Short Award na berlinskom festivalu Balkan Black Box Festival, i godišnju nagradu Ženskog umjetničkog centraElektra u Zagrebu. U proljeće 2010.godine izbor njenih filmskih i video radova prikazan je u Centru Georges Pompidou u Parizu, a selekcija autoričinih fotografija bila je izložena u okviru manifestacije Paris Photo u Carrouselu muzeja Louvre u studenom 2010.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">U svojim video radovima, <a href="http://www.renatapoljak.com/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Renata Poljak</a> miješa autobiografske sekvence, dokumentarnu i fiktivnu formu da bi istražila socijalne posljedice jednog društva. Radovi obradjuju različite teme, od socijalne amnezije, položaja žene u suvremenom društvu, tranziciju iz socijalizma u liberalni kapitalizam i njegove popratne pojave, poput divlje urbanističke gradnje, uništavanje obale i sl., a svi su ti društveni problemi filtrirani kroz vrlo osobnu optiku senzibilne umjetnice čiji je intimni svijet u podlozi svih događanja. Artikulirajući svoje osobno iskustvo neodvojivo od socijalno-političkog konteksta, Renata Poljak govori o neriješenim sukobima, nedostatku komunikacije i podsjeća na važnost i odgovornost prema prošlosti, a gubitak vrijednosti, spol, useljavanje, tranzicija teške su teme sa kojima se autorica nosi s humorom i suptilnosti. (iz teksta <strong>Lejle Topić</strong>)</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
