Međutim, globalnost ovog pokreta za slobodnim znanjem i široko dostupnim, pouzdanim informacijama, značila je često i njegovu instrumentalizaciju za svrhe koje nisu bile planirane od strane idejnih začetnika, Jimmyja Walesa i Larryja Sangera. Politički motivi iza naizgled objektivnih stranica teksta na preglednom i svijetlom Wikipedijinom sučelju česta su pojava na hrvatskoj Wikipediji (kako se i ranije pisalo na ovom portalu), ali i brojnim drugim wikipedijama na manjim jezicima u društvima nalik našem. Oduvijek prisutne jednostrane i “navijačke” interpretacije, revizionizam ili puko prešućivanje najčešći su kȏd obrade povijesnih tematika. Čak i ako se kreatore takvog sadržaja uspije udaljiti s projekta na kojem sudjeluju, oni su s prethodno stečenim znanjem i vezama sposobni, naročito ukoliko ih je više, stvoriti vlastiti pandan Wikipediji i tako se nastaviti aktivno baviti promicanjem jednostranih i isključivih poimanja. Neki od primjera ovakvih stranica, koje su Wikipedijin softver i popularnost takvog formata web-enciklopedije eksploatirali za nešto sasvim drugo, svakako su Conservapedia koja se bavi promicanjem kršćanskog fundamentalizma, te vrhunac zastranjivanja ovog tipa, Metapedia, čije stranice obiluju antisemitizmom, šovinizmom, povijesnim revizionizmom, veličanjem fašizma i sl.

Takva i slična zastranjivanja nisu izolirane prirode. Ona se u digitalnom kontekstu pronalaze svakim iole pažljivijim promatranjem. Broj takvih zajednica raste zbog dosad neslućene mogućnosti okupljanja i umrežavanja ljudi s raznim rubnih uvjerenjima. Dio ove priče koji nas najviše zabrinjava je kako se ta uvjerenja onda preslikavaju na “stvarni” svijet. Koliko je mogućnost rapidnog širenja neprovjerenih i lažnih informacija kumovala izboru Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a? Kako Facebook grupe “zabrinutih građana” utječu na situaciju s izbjeglicama duž jugoistočne Europe? Kako se neke stare konzervativne politike uspješno rebrandiraju u digitalnom prostoru?

Imajući u vidu ove pojave, potrebno se zapitati što stoji iza privlačnosti takvih pojava za tolike ljude? Jedno od najčešćih objašnjenja je da one, poput religije, pružaju odgovore na određene nedorečenosti i pitanja koja muče “običnog čovjeka”. Nasuprot racionalno nastrojenim uvjerenjima da će ljudi jednostavno doći do prave informacije, da se neće dati obmanuti i da će slijediti svoj najbolji interes, razvidno je da se stvarnost pokazala prepuna teorija zavjere da bi u načela racionalnog subjekta (građanina, zaposlenika, potrošača itd.) itko mogao vjerovati. Ako je još i postojalo onih koji su imali takva uvjerenja, priče koje se nastavljaju na globalnu pandemiju koronavirusa te način i brzina kojom su stizale nove ad hoc interpretacije o porijeklu virusa, mjerama prevencije i cjepivu uspjele su i njih razuvjeriti.

Kako bi se suprotstavili njihovu širenju, jedan se dio uređivača Wikipedije 2007. uputio u projekt kojim se nastoji direktno adresirati i dekonstruirati teorije zavjere, revizionističke narative, kao i organizacije i javne osobe koje se bave njihovim promicanjem. Radi se o RationalWiki, stranici koja se, također, služi sučeljem i organizacijskim načelima originalne Wikipedije, odnosno MediaWiki softverom. Što se idejnih načela tiče, RationalWiki bavi se u prvom redu, kako se navodi na početnoj stranici, “analiziranjem i opovrgavanjem pseudoznanstvenih i anti-znanstvenih pokreta, dokumentiranjem širokog spektra crank ideja, istraživanjem autoritarizma i fundamentalizma te analizom i kritikom načina na koji se ovi problemi predstavljaju u medijima”. Uz sve to, uređivači sadržaja na RationalWiki često se trude predstaviti kritizirani sadržaj na satiričan način što čitatelju zadržava pažnju i potiče ga da otvori sljedeću poveznicu.

Tematski raspon članaka na stranici uistinu je širok, iako je glavni fokus na političkim i povijesnim temama, a postoje i članci o velikoj većini formalnih i neformalnih grešaka u zaključivanju. U tim se člancima autori služe recentnim primjerima iz retorika raznih desnih grupacija, prikazujući do u tančine svu logičku i znanstvenu neutemeljenost u promatranju fenomena poput homoseksualnosti, nacije, evolucije, države i sl., ne štedeći pritom ironijski potencijal materijala kojim se bave.

Recimo, njihov entry posvećen adresiranju i seciranju često marginalnog, ali sve prisutnijeg problema negiranja Holokausta i “argumentacije” koja stoji iza toga predstavlja hvalevrijedan poduhvat sam za sebe, ali i primjer kako se uhvatiti u koštac s nacionalistički motiviranim negacijama nekih recentnijih zločina i procesa u hrvatskom i regionalnom kontekstu. Materijali, događaji i projekti koji predstavljaju najgore oblike odsustva refleksije i daljnjeg “puhanja u ratnu trubu” u Hrvatskoj nalaze svoje izvore financiranja, imali smo prilike vidjeti, putem natječaja predviđenih za razvoj dijaloga, civilnog društva i tolerancije, financiranih javnim sredstvima. Također, lokalne zajednice i vjerske organizacije često ih objeručke prihvaćaju i promoviraju.

Unatoč vrijednoj borbi s različitim teorijama zavjere i revizionističkim narativima, na račun RationalWikija stižu i kritike koje često proizlaze iz njene komparacije s the Wikipedijom, te se njima se često previđa činjenica da su ciljevi prethodne ipak mnogo drugačiji od potonje. RationalWiki u svojim člancima uglavnom  reagira na određene fenomene, te se određeno znanje već pretpostavlja. Nadalje, većina članaka na RationalWiki na engleskom su jeziku i dotiču se tema koje se odnose na Zapad, a posebno na englesko govorno područje, kao što su politika i povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva. Možda i najveća opstrukcija čitateljima potencijalno je širok dijapazon satiričnih sredstava kojima uređivači nastoje prikazati stvarnost, što može predstavljati teškoće kod onih koji nisu prethodno u određenoj mjeri upoznati s tematikama kao što su Pokret za građanska prava (Civil Rights Movement), neoliberalni zaokret, War on Drugs, imperijalistička politika SAD-a, platforme dviju najvećih političkih stranaka itd.

Sve u svemu, RationalWiki relativno je malena i nezapažena wikipedija o kojoj se nije baš pisalo. Popularnijih i uspješnijih primjera suočavanja s novim pokušajima uvođenja mržnje kao legitimnog i ravnopravnog načina postojanja na mrežnim platformama svakako je mnogo. Među njima vrijedi spomenuti i BreadTube, neformalnu skupinu stvaralaca s vlastitim YouTube kanalima koji često surađuju i kritičkim pristupom oslikavaju sve načine na koje “alternativna” desnica u “postčinjeničnom svijetu” nastoji manipulirati podacima, jezikom i ljudskim osjećajima. Recentan hrvatski primjer takvih stremljenja je web stranica Faktograf koja otkriva i opovrgava lažne vijesti s Interneta, s naglaskom na društvene mreže. Također, tamo se mogu naći i ocjene izjava političara s obzirom na njihovu točnost, ocjene u razini provedbe prethodno obećanih projekata i politika, kao i opsežni istraživački tekstovi o raznim aferama koje se često u mainstreamu prenose površno i bez konteksta.

U okolnostima nasušne globalne potrebe za provjerom činjenica, koja je u pandemiji još više došla do izražaja, uz širenje projekta #WikiForHumanRights, za dvadeseti rođendan “velike” Wikipedije uputno je obratiti pozornost na jednu malu wikipediju. RationalWiki je, na sebi svojstven način koji i nije za svakoga, godinama ranije osviješteno najavljivala situacije u kojima smo se našli i registrirala socijalne patologije koje, kad se stvori prostor za njihovu kritiku, djeluju manje i banalnije, te nas time ohrabruje da se s njima direktno suočimo.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.