Program Hrvatskog proleća, prikazan 30. ožujka u Domu omladine, čine filmovi 9. Ožujаk, Libertаngo, Rаstаnаk, Rаstаnаk 2, Sudbinа brojа 13, Prljаvi mаli mjehurići, Pusti me dа spаvаm, Hаrаkiri djeca i Pink Ekspres. Dušan Cicvara, izbornik programa, izjavio je da njihovi autori predstavljaju “mlade lavice i lavove koji vešto barataju filmskim jezikom”.

Irena Škorić je i svečano otvorila 58. Festival kratkog metra, s kolegicom iz Beograda Minom Đukić, a sudjeluje i u radu međunarodnog žirija. Film Rastanak, koji je uz Yugo, kratka autobiografija Mine Đukić prikazan na otvaranju Festivala, bio je posljednji film Irene Škorić na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, a riječima autorice, “to je priča o čoveku koji se uz suze oprašta od 30-godišnjeg ‘stojadina’, za koji je dobio 50 eura, ali je i priča o bivšoj Jugoslaviji i njenoj moćnoj industriji, kao i topla priča o odnosu oca i sina”. Beogradska publika imala je priliku vidjeti još tri filma Irene Škorić – 9.ožujak, Rastanak 2 te Sudbina Broja 13, film o zagrebačkom tramvaju na liniji 13 koji je sredinom 1980-ih skrivio najtežu nesreću u povijesti grada. Ta šarmantna vremešna mašina, popularni Genšer, postala je putujući hotel i dnevni boravak beskućnicima, onom nevidljivom dijelu društva koje je tranzicijsko vrijeme odbacilo na marginu. 

Među filmovima u programu Hrvatsko proleće prikazana su i tri rada Ivana Livakovića, također jednog od gostiju 58. Festivala kratkog metra, koji je 2009. za kratki igrani film Prljavi mali mjehurići osvojio nagradu Jelena Rajković HDFR-a za najboljeg mladog redatelja na Danima hrvatskog filma. Osim tog filma, beogradska publika imala je priliku vidjeti i njegovu Hаrаkiri djecu te Pink Express. Radi se, ističe se u tekstu, o redatelju kojeg “zanimaju urbane teme s queer elementima”. Upitan na konferenciji za novinare koliko je pokojni Tomislav Gotovac utjecao na njegov rad, Livaković je rekao da je vezan za progresivnije teme u Hrvatskoj, nalaženje novih modela i stavljanje naglaska na vizualne i audio efekte u filmu. “Gotovca sam dosta gledao, ali gledam i druge autore. Za mene je najbitnije naći svoj autentični filmski jezik”, rekao je Livaković, izbjegavši odgovor što misli o hrvatskoj kinematografiji danas, jer ga, kako kaže, ne zanima produkcijski dio posla, bitan mu je samo onaj kreativni.

U programu je s dva filma zastupljena i mlada redateljica Sara Hribar. Njen film Pusti me da spavam višestruko je nagrađivan i prikazan na više od dvadeset festivala širom svijeta.

Publika 58. Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma ima priliku do 3. travnja pogledati 73 naslova u natjecateljskim programima, uz prateće cijeline posvećene Iranu, Palestini i portugalskoj animaciji.