raškolovano znanje – Kulturpunkt

San kao politički čin

Matija Mrakovčić — Fri, 11 Apr 2014 10:32:33 +0000

Izložba Filipa Jovanovskog pod nazivom Snaga spartakista ili moć ljubavi?!, nastala je u suradnji s ljevičarskim udruženjem Solidarnost i visokokvalificiranim radnicima, sudionicima državnog projekta Skoplje 2014 koji je izazvao kontroverzne reakcije u javnosti, a temeljen je na ideji antikvizacije makedonske prijestolnice.

Izložba u Muzeju grada Skoplja sastoji se od instalacije Sloboda vodi narod! (predstavljena u Prima centru u Berlinu u listopadu 2011. godine), Tri laka komada, prijedlog za operu u tri čina (Centar za kulturu u Bitolju, prosinac 2012.), te rad I’m a romantic. I claim there’s no real revolution without free love, inspiriran filmom WR Misterije organizma Dušana Makavejeva (akcija u javnom prostoru u okviru projekta Utopije – distopije kolektiva Kooperacija, travanj 2013).

Jovanovski izložbom zaokružuje dvogodišnju suradnju s VKV radnicima projekta Skoplje 2014, a kao posebna cjelina predstavljen je rad realiziran s članovima ljevičarske organizacije Solidarnost. “Kako to da se VKV radnici za električarske poslove zanimaju za proces produkcije umjetnosti? Zar nisu to amateri čije je mjesto u institucionalnom galerijskom prostoru najmanje?”, neka su od pitanja koja postavlja Jovanovski, predlažući kao odgovor tekst Radikalan amaterizam sociologa i teoretičara kulture Alda Milohniča iz Ljubljane, objavljen u okviru projekta kolektivnog samoobrazovanja u umjetnosti i kulturi Raškolovano znanje Teorije koja hoda (TkH) iz Beograda i skopskog Kontrapunkta.

U slučaju sve tri cjeline, umjetnici “amateri”, radnici “amateri” i aktivisti “amateri” postaju objekt, predmet velike slike dominantnih pozicija moći, odnosno paradigma u procesu definiranja građanskih sloboda u aktualnom neoliberalnom sistemu. “Zar njihove ideje zavise samo od njihove materijalne situacije? Ili je, pak, obrnuto?”, pita Jovanovski dodajući da “amaterizam” dozvoljava radnicima da sanjaju i vide svoj san kao krajnji politički čin.

Filip Jovanovski (1979), vizualni umjetnik i građanski aktivist, diplomirao je 2010. na Arhitektonskom fakultetu u Skoplju, a magistrirao 2012. na Fakultetu likovnih umjetnosti, na odsjeku za slikarstvo. Sudjelovao je u nizu grupnih izložbi. U svom radu Jovanovski istražuje granice između različitih medija i njihove interdisciplinarne veze (teatar, video, film i prostorne instalacije). Od 2007. umjetnički je direktor festivala AKTO u Bitolju, kao i član i jedan od osnivača inicijative Kooperacija (2012) za nove likovne tendencije u suvremenoj kulturi, aktivističke organizacije Ploštad Sloboda (2010), kao i asocijacije nezavisne kulturne scene Jadro (2012) i građanske inicijative GO sakam GTC (2013).

Izložba je otvorena od 11. do 25. travnja.

M.M. / seecult.org

Performans kao događaj u javnoj sferi

Vatroslav Miloš — Wed, 04 Apr 2012 08:05:58 +0000

TkH 19 je realiziran kao dio aktivnosti projekta BCC i Raškolovano znanje. Tema broja je dio istraživačkog projekta TkH-a Performans i javnost realiziranog u Les Laboratoires d’Aubervilliers. Ovo izdanje časopisa TkH, naglašavaju njegovi urednici Ana Vujanović i Aldo Milohnić, posvećeno je temi političnosti performansa u namjeri da se otvori sve veći prostor promišljanju te dvije, kako se čini, nepomirljive pojave. Između ostalih, dodaju u uvodniku časopisa, rasprava obuhvaća i sljedeća pitanja: Što ovi pojmovi danas znače i kako su oni međusobno povezani ili nepovezani? Zašto predloženu temu autori smatraju važnom ili, jednostavnije rečeno, zašto su izvedbene umjetnosti danas toliko zaokupljene političkim? Nije li to samo alibi smišljen da bi se osigurala podrška javnih fondova i drugih fondacija ili možda očajnički pokušaj umjetnosti da stekne priznanje kao praksa od društvenog značaja, a ne kao jedan elitistički vid zabave? Ili je to možda samo dio statusa quo neoliberalnog kapitalizma, koji zamagljuje granice između različitih društvenih praksi, i u kojem neka stara pitanja – na primjer, kako se danas baviti politikom i gdje se ona danas nalazi – i dalje čekaju odgovor?

Cilj kojem tekstovi okupljeni u časopisu teže, pokušaj je sagledavanja političnost performansa kao aspekta te umjetničke prakse koji se odnosi na načine na koje ona djeluje i intervenira u javnoj sferi, u vezi s raspravama i sukobima oko sljedećih pitanja: subjekata i objekata koji u njoj sudjeluju; raspodjele mjesta i moći među njima, kao i ideoloških diskursa koji oblikuju zajednički simbolički i osjetilni poredak društva, a koji utječe na njegove materijalne strukture i podjele. Novi broj TkH-a u službi je poticanja kritičkog i analitičkog promišljanja jedne široke i složene mreže političnosti, kao aspekta koji odlikuje baš svaki performans – bio on navodno političan ili apolitičan, transformativan ili pokoran, rezistentan ili saučesnički – kao društveni događaj koji se odvija u javnoj sferi.

Časopis TkH izlazi i na engleskom jeziku. Devetnaesti broj, kao i prethodne brojeve, možete pronaći ovdje.

Izvor: TkH

Priručnik raškolovanog znanja

Vatroslav Miloš — Mon, 05 Mar 2012 19:16:13 +0000

Na otvorenju regionalnog susreta sudionika nezavisnih kulturnih i umjetničkih scena u regiji, koji je od 1. do 3. ožujka održan u Beogradu povodom završetka trogodišnjeg projekta Raškolovano znanje, predstavljena je knjiga Priručnik raškolovanog znanja.

Ovu trojezičnu publikaciju na srpskom, makedonskom i engleskom jeziku zajednički su uredili članovi radnog tima projekta Raškolovano znanje. Kako naglašavaju u uredništvu, tekstovi objavljeni u ovoj zbirci nemaju za cilj tek rezimirati proces kolektivnog samoobrazovanja koji se odvijao unutar projekta, već Raškolovano znanje diskurzivno postaviti unutar šire perspektive nezavisnih kulturnih scena regije bivše Jugoslavije.

U uvodnim napomenama, koautorica projekta Ana Vujanović, navodi da je ključno pitanje koje se u knjizi razmatra ono društveno-političkih vrijednosti aktualnih kulturnih scena regije. Tom temom bave se brojni autori, koji su u projektu sudjelovali kao članovi samoobrazovnih grupa, ali i kao predavači i stručni suradnici. Također, ova publikacija nudi i tekstove koji se bave faktografskim rezimiranjem ovog složenog projekta, koji je u tri godine djelovanja okupio sedamdeset sudionika i trideset suradnka iz čitave regije. Podsjetimo, u okviru Raškolovanog znanja organizirano je više od dvadeset javnih i polujavnih događaja, kao što su radionice, laboratoriji, predavanja, prezentacije, ljetne škole i studijska putovanja.

Na predstavljanju knjige Priručnik Raškolovanog znanja govorile su koautorice i urednice projekta Iskra Gešoska, Ana Vujanović i Marta Popivoda. Više o projektu Raškolovano znanje i novoj publikaciji možete saznati ovdje.