Piše: Ana Gospić Županović

Pod pokroviteljstvom i u organizaciji suradničke platforme Okret potpora koja okuplja udruge i organizacije s nezavisne lokalne scene (Zadar snova, Šigureca, Teatro VeRRdi, Zadarski plesni ansambl, Teatar Dragon, Eko Zadar, Mavena i Porat) u Zadru se 14. studenog održao okrugli stol ili otvorena javna rasprava na široko koncipiranu okvirnu temu zadarskih kulturnih prilika ili, točnije rečeno, neprilika, objedinjenih pod sloganom 3P (potrebe, prilike, prepreke). Naglasak je stavljen na krovno i intrigantno, a u trenutnoj konstelaciji snaga na zadarskom kulturnom polju sasvim utopijsko naslovno pitanje “Može li Zadar biti evropska prijestolnica kulture?”, povodom medijski bombastično najavljene kandidature grada. Ostale teme o kojima se ukratko govorilo i koje su otvorene bile su usredištene oko generalne problematike kulturne politike te profilacije kulturnog razvoja grada, nepostojanja jasnih i dugoročnih strateških ciljeva, te je u tom smislu dotaknuto i pitanje održivosti i smisla postojećeg pretežno parazitirajućeg i inertnog kulturnog sustava, posebice kad su u pitanju neučinkoviti institucionalni okviri.  

Ova se tribina nastavila na nekolicinu do sada organiziranih rasprava o kulturnoj politici ili politikama Grada. Jedan je od ciljeva Platforme i rješavanje infrastrukturnih i prostornih problema neinstitucionalne zadarske scene, koji se kao kronična boljka povlači već više od dva desetljeća. Rasprava je stoga održana u skvotiranom prostoru donedavno potpuno zapuštene, zanemarene i derutne zgrade u sklopu većeg kompleksa bivših vojarni kod Gradske knjižnice (Stjepana Radića 11). Već neko vrijeme taj prostor, nastojeći ga oplemeniti, preuređuje i održava skupina mladih entuzijasta i aktivista kojoj je prijeko potreban za vlastite kulturne inicijative i društveno okupljanje. Donedavne ruševine, smetlište i narkomansko leglo pretvoreni su tako u donekle sofisticirani i ugodan ambijent s osnovnim preduvjetima za razvoj nezavisne scene i kulturnih akcija mladih aktera koji djeluju po principima samoodrživosti te DIY etike. Na hladnim betonskim zidovima, preko kojih su ovješena velika crna platna, izložene su fotografije zatečenog propadanja i zapuštenosti prostora bivše vojarne te revno dokumentirane slike pojedinih faza preuređenja okupiranog prostora. Ne-prostor bez sadržaja transformirao se tako u autonomno mjesto nezavisne scene kroz otvorenu raspravu i još jedan pokušaj propitivanja kulturne politike i kulturnog identiteta grada Zadra. 

Da je riječ o iznimno važnoj temi svjedoči i velika posjećenost same tribine. Otvorivši raspravu, moderator Ivica Nevešćanin fokusirao se na identifikaciju kulturne politike Grada i mogućnost realizacije konkretnih ciljeva u optici politički najavljene kandidature za Europsku prijestolnicu kulture. Na raspravi se nije pojavio, niti je poslao svoje izaslanike ili zamjenike, najodgovorniji za postojeći kulturni identitet grada, dugogodišnji pročelnik Odjela za kulturu Radovan Dunatov, a bio je pozvan i gradonačelnik iz čijeg se ureda također nije nitko odazvao. Zamišljena se rasprava zbog ignorancije ključnih kreatora kulturne politike grada tako najvećim dijelom pretvorila u utvrđivanje i iznošenje ključnih problema zadarske nezavisne scene u vidu generalne problematike: nedovoljne ili nemoguće suradnje s važnim gradskim institucijama. Zaključeno je da se radi u kontekstu ni približno zadovoljavajućeg tretmana i uvažavanja svih važnih ili aktivnih aktera kulturnih sektora grada i županije. 

Usprkos otežalim, pa i nepostojećim, a nerijetko i opstrukcijskim uvjetima rada, nezavisna je zadarska scena važan, a najčešće i jedini nositelj propulzivnijih umjetničkih i kulturnih suvremenih sadržaja u gradu. U periodu od više od dva desetljeća ta scena nije uspjela dogovoriti niti ostvariti nešto snažniju suradnju i dogovor s lokalnom politikom i čelnim gradskim institucijama. One su uglavnom tek načelno i uzgredno spremne stupiti u ravnopravan ili sustavniji dijalog, trajno zadržavajući i ne mijenjajući impertinentan stav i podupiranje položaja statusa quo, posebice kad je u pitanju kroničan problem nepostojanja zvaničnog prostora za razvoj i kontinuirano djelovanje i razvitak nezavisne scene. Katarina Pavić, koordinatorica platforme Clubture, ukratko je predstavila iskustva nezavisne scene u Zagrebu kroz modele djelovanja u vidu konfrontacijske logike i politički fokusiranijeg angažmana. Te je modele istaknula kao uzroke ključnih pomaka u javnoj i institucionalnoj percepciji važnosti nezavisnog i civilnog sektora. Poseban naglasak stavila je na nastojanja u pravcu društvenih transformacija javnih institucija, pitanje umrežavanja i nove modele civilno-javnog partnerstva i suradnje. 

O upitnoj budućnosti izrađene Strategije razvoja nezavisnog kulturnog sektora izvjestili su njezini sastavljači, Željka Tonković i Neno Pepić. Uz Željku Tonković, suradnici Platforme s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, Krešimir Krolo i Sven Marcelić, u kratkim su crtama govorili o pojedinim relevantnim i krajnje poraznim empirijskim pokazateljima kulturne stagnacije Zadra u širem državnom kontekstu. Kao ključni problemi istaknuti su orijentacijski nedostaci kulturne politike Grada, problem nedostatka jasne kulturne strategije te kronični izostanak razumijevanja značaja razvojnih koncepcija suvremene umjetničke produkcije i urbane kulture mladih. Kao suštinski problemi nezavisne scene i općenito civilnog sektora posebno se ističu podkapacitiranost i odljev talenata (Zadarska županija ima najmanji broj udruga civilnog sektora po broju stanovnika), nepostojanje adekvatne materijalne i financijske infrastrukture i podrške lokalnih vlasti. Indikativan je po tom pitanju slučaj Zadarskog plesnog ansambla koji sudjeluje u službenom višednevnom programu proslave grada Zadra, dok istodobno ne mogu dobiti termin za izvedbu svoje najnovije premijere, pri čemu se gradska financijska potpora pretače u najam prostora za izvedbu u kazališnoj kući. 

Percepcija lokalne kulturne politike, a po tom su pitanju složni svi sudionici razgovora, protumačena je kao svojevrsni zazor ili čak strah od aktera civilnog sektora te je u tom smislu od presudne važnosti pitanje o mogućnostima i budućim oblicima suradnje između javnog i civilnog sektora. Kao jedan od rijetkoh predstavnika institucija koji su se odazvali i dali podršku, uz poneke savjete nezavisnoj sceni, u raspravu se uključio i ravnatelj Gradske knjižnice Zadar Ivan Pehar predočivši prostorne i druge poteškoće s kojima se u početku suočavala Gradska knjižnica te modele njezina prerastanja u aktivnu i respektabilnu kulturnu instituciju. Jadranka Pelikan, zadužena za izradu Kulturne strategije razvoja Zadarske županije, govorila je o njezinoj izradi te poteškoćama s kojima se susreću lokalne udruge u kontekstu neprobojne i klijentelistički zatvorene opće političke klime grada. Problematiziran je i nedovoljan utjecaj gradskog kulturnog vijeća čiji je rad neobvezujući za konačne zaključke i donošenje odluka te nepostojanje transparentnih kriterija evaluacije programa.  

Rasprava se dotakla i šire problematike festivalizacije kulture i marketizacijskih aspekata te turističke koncepcije grada čiji kulturni identitet u ljetnim i zimskim periodima zrcali posve oprečnu sliku. U kontekstu najavljene kandidature Zadra važno je istaknuti kako je riječ o prvoj i za sada jedinoj javnoj raspravi na tu temu. Što o svemu doista misle u Gradu nije se ionako moglo čuti, no za bilo kakvu ozbiljniju kandidaturu pripreme bi već trebale biti barem u osnovi zahuktane. Stoga, mogućnost propulzivnijeg kulturnog razvoja Zadra te njegove eventualne kandidature, najblaže rečeno, prilično je upitna. Iz vizure uporne i ignorantske službene politike marginalizacije, ispostavlja se kako partikularizacija i podkapacitiranost nezavisne scene, uz nemogućnost kontinuiranog društveno-umjetničkog programa, ometa glasnije ili vidljivije artikuliranje scene. Niz otvorenih pitanja bez konkretnijih afirmacijskih zaključaka ukazao je na osnovnu problematiku razdvojenih kulturnih sektora, ali i rastvorio niz aktualnih i presudnih tema od bitnog općeg i javnog značaja koje je nužno propitivati i dalje. 

U tom pogledu, kroz pokušaj otvaranja mogućih konstruktivnih smjernica i postavljanje zajedničkih strateških ciljeva, unatoč svim nepovoljnostima nezavisne scene i učestaloj “borbi s vjetrenjačama”, barem je dotaknuta polifonija različitih iskaza. U budućim raspravama ovakvog tipa, vitalni akteri scene morali bi se koncentriranije suočiti s vlastitim mogućnostima ili odlučiti za skupnu, još progresivniju akciju djelovanja u korist vlastitih, prije svega, prostornih zahtjeva i pokušaja transformacije ili čak probijanja dosadašnjih okvira djelovanja. U simulacijskoj viziji svjetlije budućnosne kulturne projekcije grada presudnim se čimbenikom stoga ukazuje apsolutna nužnost uvažavanja potencijala nezavisne i alternativne scene mladih kao ravnopravnog i mobilizacijskog sudionika u kreiranju kulturne politike grada. Također, i promatranja kulture kao važnog društvenog, ali i ekonomsko-gospodarskog čimbenika odnosno potencijala, a ne tek proračunskog iscrpitelja ili turističkog privjeska. Jedino je iz te vizure promišljanja moguće ostvariti dinamičniju i izazovniju kulturnu sliku grada nauštrb ili usprkos postojećim pretežno inertnim i zakržljalim okvirima djelovanja. 

U Zadru se od 14. do 16. lipnja 2012. održao peti po redu Clubture forum na kojem se okupilo više od 30 udruga iz cijele Hrvatske koje zajedno čine Clubture, mrežu organizacija nezavisne kulture. Kako je decentralizacija jedno od temeljnih načela te mreže, forum se svake godine održava u drugome gradu. Nakon prošlogodišnje Pule, ove godine je također na redu bio grad koji se nakon što prođe “sezona” pretvara u grad duhova. 

Drugog dana održavanja foruma, 15. lipnja, u atriju Kneževe palače upriličena je javna tribina na temu Uloga nezavisne kulture u razvoju grada Zadra. Tribinu je moderirala Katarina Pavić, koordinatorica Clubture mreže, a u raspravi su sudjelovali Radovan Dunatov, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i sport u ulozi predstavnika gradske uprave, dr.sc. Željka Tonković, asistentica na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, koja je sažeto i koncizno dala uvid u problematiku kroz analizu rezultata provedenog ispitivanja javnog mijenja te Davor Mišković, aktualni predsjednik mreže.

Gradska uprava se, dajući na korištenje Kneževu palaču koja je u doba Austro-Ugarske monarhije bila sjedište zemaljske vlade Dalmacije te prostor koji prije nije bio otvoren za širu javnost, barem simbolički otvorila ka rješavanju pitanja opstanka nezavisne kulture u gradu. Simbolički, jer osiguravanjem prostora za očuvanje kulturne baštine nije riješen problem “žive” kulture kao one kroz koju grad svakodnevno diše. Kao trenutno rješenje prostora za nezavisnu kulturu u grad Zadar (joj) je ustupio Kazalište lutaka. To svakako jest početak, no nije niti približno dovoljan kapacitet da zadovolji postojeće potrebe, a kamo li potrebe u slučaju mogućeg razvoja kulturne scene. Stoga su sudionici tribine, kako govornici tako i publika, opetovano naglasili da je ključni problem, koji se javlja i na razini države, nedostatak prostora nužnog za rad i funkcioniranje organizacija nezavisne kulture. 

Na samom početku tribine konstatirano je da bi urbani razvoj grada trebao pratiti i onaj kulturni, što nije bio slučaj zadnjih dvadesetak godina. To kaskanje za urbanim razvojem se odlično može vidjeti na primjeru nezavisne kulture, a pogodovalo mu je više međupovezanih čimbenika. Jedan od uzroka zasigurno leži i u lokalnoj upravi koja bi trebala brinuti o svemu na razini grada pa tako i o kulturi, u svim oblicima koje može poprimiti, kao i o građanima koji se njome bave. Stoga je izražena potreba za suradnjom između gradske uprave i organizacija nezavisne kulture. Spomenuto je kako treba osmisliti konkretnu kulturnu strategiju te da se radi na prijedlogu kulturnog razvoja grada Zadra. U načelu hvalevrijednu gestu pružanja ruke od strane gradske uprave uvijek valja uzeti s malom zadrškom, jer baš kao što problem nezavisne kulture nije novi problem već rezultat sustavnog zanemarivanja, tako ni ova tribina nije bila prva rasprava ovoga tipa već samo još jedna u nizu za koju tek predstoji vidjeti hoće li polučiti kakve rezultate. Uz potrebu za dijalogom upravnih i kulturnih institucija s organizacijama nezavisne kulture, Tonković je navela još neke stavke koje su ispitanici izdvojili kao problematične. Vox populi je tako naveo nedostatak sponzora ili općenito kanala za financiranje nezavisne kulture, nedostatak potpore lokalne vlasti te institucija, općenito neprofesionalan odnos spram umjetnosti, nejasne kriterije financiranja umjetnosti, nedostatak kvalitetne kritike, nepoštivanje individualnog rada te nezainteresiranost publike za kulturnu produkciju. Na kraju, kao jedan od problema navedeno je da u Zadru zapravo ne postoji nešto što bi se nazvalo (nezavisnom) kulturnom scenom, već se sve svodi na osnivače udruga te uži krug ljudi koji “guraju cijelu priču”.

Kultura već tradicionalno nema pravo prvenstva nad ostalim stavkama gradskog proračuna. Brojke su se kretale od 10 posto proračuna u “zlatnim danima” do današnjih 6-7 posto. Veći dio kolača uvijek je odlazio institucijama osnovanim od strane grada poput Gradske knjižnice i HNK dok se ostatak dijelio između brojnih zadarskih udruga i organizacija. Dunatov je, komentirajući lošu financijsku situaciju, ponudio odgovor na pitanje nedostatka novca u vidu globalne recesije koja je zatresla i ove krajeve. Izostanak reakcije na tu izjavu, od strane prisutnih, u neku ruku je i potvrdilo tu tezu. No, takva konstatacija nije zaskočila predstavnika udruge Šigureca koji se ipak zapitao što se događa s novcima dodijeljenim za potrebe nezavisne kulture. Dunatov je još jednom potvrdio kako novca nema te je kao predstavnik gradske uprave savjetovao da se do financija za razvitak nezavisne kulturne scene pokuša doći preko sponzora, odnosno drugim kanalima. 

Opće je poznata činjenica da s krajem ljeta zamire i kulturni život grada. Za to su zaslužni već spomenuti problemi koji samo pridonose efektu festivalizacije kulture koja se, dakle, samo sporadično javlja kao dio turističke ponude. Odlaskom zadnjeg većeg vala turista gase se i svjetla pozornice. Pri tome treba imati na umu već toliko izlizanu, no toliko istinitu floskulu koja je svoj put našla i do ove tribine kroz pitanja publike, a to je da Hrvatska u vidu turizma nema što ponuditi doli sunca i mora. Drugim riječima, nedostaje joj živost urbanog krajobraza koji na drugim turističkim odrednicama biva ispunjen raznolikom umjetnošću, zvukovima, mirisima te širokim osmijesima. 

Za kraj, kao komentar na prijedlog potrage za sponzorima i ostale probleme kulture u Zadru, želim spomenuti napomenu upućenu od strane Željke Tonković, a to je da kultura treba počivati na lokalnoj infrastrukturi. To je i bit mreže Clubture koja počiva na načelu decentralizacije, a njen aktualni predsjednik Davor Mišković dodao je da naglasak u toj infrastrukturi treba biti na ljudima i djelovanju, odnosno onome što se u nezavisnoj kulturi zaista i radi. 

Infrastrukturu treba činiti konsenzus uprave i udruga te ona treba postojati i u svom fizičkom, opipljivom obliku. Treba se negdje materijalizirati u vidu prostora za nezavisnu kulturu. Sve dok se kroz stalnu dinamiku ne ostvari ekvilibrijum dviju strana, budućnost nezavisne kulture u Zadru će počivati isključivo na entuzijazmu pojedinaca koji će u začaranom krugu uvijek nanovo upregnuti svoju kreativnost kako bi preživjeli do iduće sezone. 

Tekst je nastao u okviru segmenta projeka MediaLab na putu kojeg provode udruge Fade In, Filmaktiv i Kurziv, a koji se ostvaruje kroz mrežu Clubture. 

Velik dio programa čine umjetnici iz Zadra i šireg područja zadarske regije, poput bendova Semafor i sat (Zadar), Lice mista (Preko, Ugljan) i Feng shui (Pag). Također, u sklopu Foruma nastupaju i zadarski zaljubljenici u teatar Treća skupina zemljopinog rizika sa svojom već proslavljenom Predstavom bez imena. No ni filmofili neće biti zakinuti – zagrebačka udruga Otompotom u crkvi sv. Donata predstavit će iznimno duhovit program kratkih filmova pod imenom Uš – Festival uvodnih špica. Ako pak volite elektronske ritmove, pridružite  se u petak navečer kad će trojica iskusnih hrvatskih DJ-a zasigurno rasplesati prisutnu publiku i podići temperaturu već ionako toplih ljetnih zadarskih noći.

Zainteresirana javnost moći će prisustvovati javnoj tribini Uloga nezavisne kulture u razvoju grada Zadra, kao i okruglom stolu Kultura u medijima, koji će se održati u petak i subotu u poslijepodnevnim satima. Na javnoj tribini o položaju nezavisne kulture u Zadru, njezinoj (ne)vidljivosti i budućnosti govorit će Radovan Dunatov, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i sport, Željka Tonković s Filozofskog fakulteta te Davor Mišković, predstavnik mreže Clubture, dok će u subotu u 20 sati mjesto kulture u medijima analizirati Milan F. Živković, predstavnik Ministarstva kulture RH, Vlatka Kolarović, urednica redakcije kulture na HTV-u, Mija Pavliša, urednica kulture t-portala, Boris Postnikov, glavni urednik Zareza, te Vatroslav Miloš, glavni urednik portala Kulturpunkt.hr.

Program su realizirali: Udruga Otompotom, Udruga Kontraakcija, Udruga LED, Udruga Vibra, Kulturpunkt, Mavena – 36 njezinih čuda i Treća skupina zemljopisnog rizika.

Više informacija o programu i sudionicima potražite ovdje.