Studentski časopis za književnost, književnu i kulturalnu teoriju k., Kluba studenata komparativne književnosti, obuhvaća podjednako prijevode tekstova relevantnih stranih autora kao i autorske tekstove studenata i studentica, koji pripadaju složenom interdisciplinarnom polju suvremenih književnih i kulturnih teorija. Časopis izlazi od 2002. godine, a 9. lipnja 2016. predstavljeno je njegovo trinaesto izdanje pod naslovom Radnička kultura i književnost. Izdanje je podijeljeno u dva dijela. U prvom se nalaze autorski tekstovi, dok drugi sadrži prijevode podijeljene u četiri podtemata: Radničko iskustvo, svakodnevica i popularna kultura, Freeter književnost u Japanu, Žensko lice radničke klase te Radnička književnost Weimarske republike. Ovaj broj časopisa bavi se književnošću i kulturom radničke klase, pruža uvid u proizvodnju i recepciju kulturnog sadržaja unutar nje, te također problematizira suvremeno poimanje radničke klase. “Ambicija nikako nije bila ponuditi nekakav potpuni pregled ove poprilično široke teme. Natojalo se prikazati poneke zanimljive pojave i aspekte radničke književnosti i kulture, kako iz nekih prošlih vremena tako i iz današnjice”, naglašava u uvodniku glavni urednik Zoran Veselinović.

Prvi od autorskih tekstova, Što svaki Hrvat treba znati: klasa, kulturni kapital, pedagogija čitanja i kulturne pismenosti, Anje Vladisavljević, bavi se kulturnim kapitalom kao nizom klasno uvjetovanih znanja i vještina potrebnih za nastavak socijalizacije i etabliranje u društveni sustav. Posebno obrađuje čitanje i poznavanje književnosti kao važan dio odgojnog i obrazovnog procesa, te analizom kulturnih obrazaca i društveno prihvatljivog ili očekivanog ponašanja zaključuje kako je “nemoguće ekonomske interese ostaviti po strani i vjerovati u čistu bezinteresnost kulturnog kapitala”.

Mia Gonan u tekstu Predodžbe samohranih majki iz radničke klase u neoliberalnoj Velikoj Britaniji: analiza dvaju filmova Andree Arnold, problematizira ovaj fenomen imajući na umu suvremene britanske predodžbe o majkama radničke klase u javnom i popkulturnom diskursu. Potkopavajući ideal ‘požrtvovnog majčinstva’, filmovi Wasp i Fish Tank prikazuju žene koje se “ne pokoravaju patronizirajućoj slici ‘dobre pripadnice’ radničke klase, koja živi skromno i asketski potiskuje svoje potrebe žrtvujući se za vlastitu djecu, što gledatelju srednje klase onemogućuje jednodimenzionalno sažaljenje nad junakinjama”, ističe Gonan.

Na posljetku, Klasa u stihovima: Suvremena britanska glazba i klasno iskustvo bavi se ispreplitanjem kulture i klase usporedbom diskografija dvaju suvremenih britanskih glazbenih sastava Arctic Monkeysa i Kaiser Chiefsa. Autorica Maša Huzjak naglasak stavlja na reprezentaciju radničke klase i potklase koje su postignute dokumentiranjem pripadnosti istoj ili tek komentiranjem izvana. Dok Kaiser Chiefsi oštro osuđuju navike i ponašanje pripadnika radničke klase, istovremeno portretirajući srednju klasu kao zaglupljujuću i malograđansku te na neki način pretendiraju na ulogu umjetnika kao moralizatora, Arctic Monkeysi u tematiku su ušli priznajući svoje mjesto unutar radničke klase, tvrdi Huzjak, te zaključuje: “Klasa će uvijek, ili barem tako dugo dok postoji u ovom obliku, imati svoje mjesto u kulturi”.

“Naziv časopisa ‘k’ prikladan je jer upućuje na kritičku teoriju”, istaknula je Željka Matijašević, pročelnica Odsjeka komparativne književnosti na predstavljanju publikacije, te pohvalivši urednički tim, naglasila da Odsjek zdušno podržava sve slične studentske projekte. “Uloga studentskih časopisa je pružiti mogućnost studentima, ne samo da nadograđuju znanja koja su stekli tijekom nastavnog procesa na fakultetu, nego povrh toga i da se okušaju u svim aspektima pripremanja nekog izdanja”, stoji između ostalog u uvodniku ovog broja, u kojem Veselinović naglašava da takvi časopisi “moraju biti platforma za pronalaženje i prezentiranje velikog potencijala studenata ne samo matičnih odsjeka nego i cijelog fakulteta, pa i šire”.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.