U Prostoru je izložena serija crteža zgrada u kojima su se nalazile ilegalne tehnike u Splitu, potom crtež geštetnera koji se koristio za umnažanje listova, a tu je i crtež tiskare na Mosoru u kojoj su tiskani prvi brojevi Slobodne Dalmacije, ali i ostali listovi poput Glasa Splita i Omladinske iskre.

Pored crteža u Prostoru se nalazi interaktivni dijagram koji prikazuje konstelacije aktera i mjesta na kojima su se nalazile ilegalne tehnike te samih listova. Posjetitelji mogu intervenirati u dijagram tako da ga dopune, ospore ili drugačije slože čvorišta koja se javljaju u samoj konstelaciji. 

Ključevi ovog istraživanja bili su predratna radnička povijest Splita koja je bila uvjet mogućnosti za razvoj ilegalnih tehnika, a zatim i uloga svakodnevnog reproduktivnog ženskog rada koji je služio kao mimikrija tajnog djelovanja u diseminaciji ilegalne štampe. Treći ključ istraživanja sažet je u video radu koji predstavlja neku vrsta sna ili života unutar velike mašine, a kao motiv se pojavljivao i u ranijim Stijovićevim radovima.

Radisav Stijović rođen je 1999. godine u Kotoru. Diplomirao je grafički dizajn na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, a studijski je boravio na Vilinijuškoj akademiji umjetnosti, Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu i Studiju dizajna u Zagrebu. Tematske preokupacije njegovog rada vežu se za ranjivost i poroznost, konfrontacije s tehnologijom i zanemareni rad, a radove najčešće realizira u medijima video instalacije, teksta i grafike u proširenom polju. Član je eksperimentalnog grafičkog kolektiva Treća ruka.

Snimku pripremila: Kristina Tešija
Uredila: Ivana Pejić

Audio vodstvo je nastalo u suradnji KLFM – Radija u zajednici i portala Kulturpunkt.hr.

Riječ  je umjetničko-istraživačkom projektu koji nastoji oživjeti sjećanje o zajednici autorica_a (Mare Radonjić, Luce Rosandić, Ružice Markotić i drugih) ilegalnih tehnika Splita tijekom Narodnooslobodilačke borbe.

Služeći se memoarskom građom i arhivskom periodikom, projekt mapira mjesta nekadašnjih ilegalnih tehnika u samom gradu, a na tragu radikalne medijske arheologije, sagledava takozvane mrtve medije u kontekstu ilegalnih tehnika Splita: pamfleti, proglasi i kratki novinski listovi, štampani na šapirografu i/ili geštetneru. 

“Uzimajući teorijske pozajmice od Saidiye Hartman i Donne Haraway, rad će umjetničko istraživanje dovesti u hibridnu vezu sa spekulativnim narativima, kako bi bacio svijetlo na vrijednost ovih rubnih glasova i ispitao specifičnost reproduktivnog rada i diy tiskarskog izraza kao mogućih sredstva otpora”, ističe se u najavi izložbe.

Radisav Stijović rođen je 1999. godine u Kotoru. Umjetničkoj praksi pristupa iz pozicije radoznalosti i autodidaktizma, a radove najčešće realizira u medijima video instalacije, teksta i grafike u proširenom polju. Tematske preokupacije njegovog rada vežu se za ranjivost i poroznost, konfrontacije s tehnologijom i zanemareni rad. Sudjelovao je na više grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a član je i eksperimentalnog grafičkog kolektiva Treća ruka.

Izložba ostaje otvorena do 10. kolovoza, a može se razgledati svakim radnim danom od 10 do 19 sati.