Kroz tri susreta koji su zakazani za 13., 20. i 27. travnja od 18 do 20 sati u Radioni sudionici_e će se upoznati s prostorom tvornice koja je “početkom 2000-tih igrom slučaja postala živo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe tamo održavali brojni bendovi tadašnje zagrebačke alternativne scene, žanrovski raznolike, ali ujedinjene u svojoj posvećenosti glazbi van komercijalnih i profesionalnih voda”, piše u najavi.

Radionicu vodi Ana Horvat, čiji je rad posvećen elektronici, te interdisciplinarnim i DIY praksama. Ova edukacija je zamišljena kao postupno uranjanje u prostor koji više ne postoji kao takav, ali i dalje odzvanja. “Na prvom terminu bavit ćemo se poviješću Dugmetare i bendovima koji su tamo djelovali. Kroz dokumentarne materijale, snimke i fotografije uronit ćemo u atmosferu lokacije i pokušati razumjeti njezin značaj.

Tijekom radionice, svaki polaznik i polaznica izradit će vlastiti soundwalk – kratku zvučnu priču, osobni doživljaj ili interpretaciju toga nasljeđa. Izradom elektroničke minijature, koristeći unaprijed snimljene materijale ili vlastite snimke, oživjet ćemo zvuk Dugmetare”, poručuju organizatori_ce. Za radionicu je presudan interes i kreativni impuls, a poželjno je donijeti vlastiti laptop i slušalice.

Tijekom rada polaznici_e će koristiti programe za obradu zvuka, a način rada bit će prilagođen stupnju softverskog iskustva polaznika i polaznica. Iskustvo sviranja i glazbeno obrazovanje nisu uvjet, kao ni poznavanje glazbe koja se svirala u Dugmetari, ali su te informacije važne za pripremu. Broj sudionika je ograničen, a prijave se vrše putem obrasca do 9. travnja.

Važno je sudjelovati na sva tri susreta. Radionica je besplatna, a za dodatna pitanja možete se javiti putem maila na blok@blok.hr.

Ana Horvat je skladateljica u čijem se opusu nalaze akustične i elektroakustičke skladbe, glazba za zvučne instalacije, film, plesne predstave, operu, radioigru i performanse, te je (ko)autorica više umjetničkih instalacija i multimedijalnih radova. Zanima ju spajanje različitih područja umjetnosti te upravo iz tog razloga vrlo često djeluje u kolektivima i tandemima s drugim umjetnicima, robotičarima, multimedijalcima, informatičarima, kao i DIY i DIWO entuzijastima.

Polaznici_e radionice će analognim metodama sudjelovati u muziciranju po uzoru na domaće i strane kompozitore 1960-ih i 1970-ih koji su skladali koristeći magnetofon kao glazbeni instrument. Posebna pozornost posvetit će se manipulaciji zvuka i generiranju novih audio fragmenata, te tomu na koji način “naizgled odbačen komad magnetofonske trake može zazvučati kao najljepši gudački instrument”, stoji u najavi.

Na kraju radionice, muziciranje sudionika_ca će se snimiti i objaviti na digitalnoj platformi po odabiru grupe. Program vodi Dubravko Kuhta koji je dugi niz godina radio kao tonmajstor u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, gdje je stekao bogato iskustvo u području zvuka i multimedije. Kuhta paralelno razvija projekte multimedijalnih prostora, surađuje s brojnim umjetnicima_cama te djeluje u području obrazovanja.

Prijave na radionicu vrše se putem obrasca, do 24. ožujka.

Više detalja o radionici pronađite ovdje.

FM sinteza ima reputaciju jedne od najkompleksnijih metoda sinteze zvuka, a na ovoj radionici voditelj Saša Rajković Zarkoff će je pokušati učiniti razumljivijom i pristupačnijom kroz praktičan rad, objašnjenje osnovnih principa i demonstraciju na hardverskim FM sintisajzerima.

Tijekom radionice objasnit će se što su operatori, što su algoritmi i kako se čitaju njihovi dijagrami. Radit će se na vintage sintesajzerima Yamaha SY77 (dva DX7 + dva romplera u jednom kućištu), Yamaha TX81Z s hardverskim eksternim programatorom te Casio CZ-101, a polaznike_ce “potičemo da ponesu i svoje FM instrumente ako žele eksperimentirati s vlastitim setupom“, poručuju organizatori_ce.

Prijave se vrše putem poveznice, do ponedjeljka, 16. ožujka u ponoć. Radionica je intergeneracijska i ulaz je slobodan. 

Više detalja pronađite ovdje.

Pametni tekstili su tkanine razvijene kako bi omogućile besprijekornu integraciju s elektroničkim elementima poput mikrokontrolera, senzora i aktuatora. Tijekom radionice sudionici_e će dobiti praktično iskustvo u izradi mekih senzora korištenjem tekstilnih materijala i vodljivih vlakana. Radionica je intergeneracijskog karaktera, u njoj mogu sudjelovati djeca, mladi i odrasli, te nije potrebno prethodno iskustvo u ručnom radu ili elektronici. Radionica je besplatna za sve.

Prijave za radionicu vrše se putem linka, do četvrtka, 26. veljače.

Zoe Romano magistrirala je filozofiju i medijsku znanost te tehnologiju. Romano je umjetnica, predavačica i konzultantica koja radi na projektima podržanim od strane EU-a koji spajaju društvenu ekologiju, tehnologije digitalne proizvodnje i pametne tkanine. Također, radila je nekoliko godina u strateškom komuniciranju, razvijala je svoje društvene vještine kao medijska haktivistica na području prekarnosti te materijalnog i nematerijalnog rada u kreativnim industrijama. 

Više detalja pronađite ovdje.

Na ovoj radionici polaznici_e će naučiti kako mogu hakirati radio i pretvoriti ga u sintesajzer. Kako piše u najavi, “glavni cilj ove radionice je pokazati kako je moguće izraditi elektroničke instrumente uz minimalistički pristup i bez opsežnog tehničkog znanja”. Sudionici_e radionice radit će na svom circuit bending projektu, a organizatori_ce će osigurati radio setove.

Prijave se vrše putem online formulara do utorka, 17. veljače u ponoć. Kotizacija iznosi 15 eura, a polaznici_e svoje uređaje nose sa sobom nakon radionice.

Više detalja pronađite ovdje.

Ova izložba okuplja radove nastale u okviru kolektiva Radiona. Njihova praksa počiva na ideji da tehnologija nije neutralni alat, nego aktivni sustav koji “sudjeluje u oblikovanju odnosa između objekata, prostora, percepcije, igre i značenja”, piše u najavi. Radiona u svom radu s polaznicima_ama radionica i korisnicima_ama prostora o tehnologiji kritički promišlja uzimajući u obzir njene društvene, kutlrune i materijalne okolnosti.

Postav ove izložbe čine radovi koji su nastali u sklopu timskog djelovanja Radione. U njenom središtu, nalaze se “odnosi koje tehnološki procesi stvaraju: fokus nije isključivo na pojedinačnim artefaktima, već na odnosima koji se uspostavljaju između materijalnog i nematerijalnog, signala i strukture, strojeva i ljudi, okoline i podražaja. Značenje ne proizlazi iz unaprijed zadane forme ili funkcije, već nastaje kroz interakciju, očekivanje, pogrešku i interpretaciju, pri čemu se tehnonostalgija pojavljuje kao metoda”, stoji u najavi. Autorica izložbe je Deborah Hustić.

Izlažu: Igor Brkić, Zvonimir Domazet, Deborah Hustić, Emard, Lea Kuna, Sandra Maglov, Goran Mahovlić, Marvin, Paula Bučar, Mario Pavlić, Damir Prizmić i Aleksandar Vojnić. Gosti: Agnes Cameron, Davor Cihlar, Marc Dusseiller, Invader, Hrvoje Spudić, Monika Pocrnjić, Constanza Pina, John Richards, Paul Tas i Alwin Weber.

Više detalja pronađite ovdje.

Riječ je o sintesajzeru čiju elektorničku shemu i zvučnu koncepciju potpisuje Igor Brkić, a razvijeni su u sklopu projekta 2014. godine. Dizajn pločice i vizualni koncept Synthomira razvio je Damir Prizmić, a Deborah Hustić je osmislila istraživački okvir projekta i ime sintesajzera.

Kako piše u tekstu najave, “Synthomir je 8-bitni DIY sintesajzer temeljen na ATmega mikrokontroleru, kompatibilan s Arduino razvojnim okruženjem, koji za sintezu zvuka koristi Mozzi library. Omogućuje tri načina rada – ritam mašinu (s loop modom), bas i teremin mode – dok se njegovo minimalističko korisničko sučelje sastoji od samo tri elementa: potenciometra, fotootpornika i tipkala. Takav reducirani pristup osmišljen je kako bi poticao eksperimentiranje te omogućio buduće nadogradnje i modifikacije.”

Polaznici_e će na radionici izrađivati svoje primjerke sintesajzera, a prijave se vrše putem poveznice do četvrtka, 22. siječnja. Kotizacija za sudjelovanje iznosi 40 eura, a svoj uređaj polaznici_e uzimaju sa sobom.

Igor Brkić diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva gdje se bavio digitalnom obradom audio signala. Bavi se embedded i web programiranjem, dizajnom elektroničkih uređaja i glazbom.

Više detalja pronađite ovdje.

Polaznici_e radionice će naučiti kako raditi s dekama i pretvoriti ih u odjevne komade. Cilj radionice je predstaviti metodu upcyclinga (nadciklaže), odnosno “način da se uspori ritam hiperprodukcije i ponovno uspostavi odnos s materijalom”, stoji u najavi. Sudionici_e trebaju ponijeti staru deku koju više ne koriste te jedan stari odjevni komad za kombiniranje (poput hoodice, džempera, jakne ili sličnog komada). “Radionica je otvorena svima koji žele promišljati modu izvan logike novog, sezonskog i viška – i vlastitim rukama dati materijalu novi život”, poručuju organizatori_ce.

Radionica je zbog potrebe za korištenjem industrijskih mašina izmještena u prostor Vascovog studija (Tratinska ulica 61). Prijave se vrše putem online obrasca do petka, 23. siječnja u podne. Kotizacija za sudjelovanje iznosi 15 eura, a maksimalan broj polaznika_ca je sedam. Više detalja pronađite ovdje.

Vasco je tekstilni i modni šljaker sa sjedištem u Zagrebu, vlasnik istoimenog obrta osnovanog 2022. Radovi su mu često provokativni i odvažni, dizajnirani da potaknu na razmišljanje i razgovor o važnim društvenim temama. Modu smatra mjestom masovnog porobljavanja, ali i osobne emancipacije. Znanje prenosi kroz radionice i privatne satove. Dugogodišnji je suradnik Radione u okviru čijeg edukativnog programa radi na tekstilnom programu.

Ovom izložbom predstavit će se alternativni, DIY pristupi elektronici kroz tri linije koje uključuju mikroarheologiju elektroničkih sklopova, otvoreni dizajn i etiku otvorenog harvera, te eksperimentiranje, glitch metode, circuit bending i druge intervencije. Naziv izložbe referira se na PCB (printed circuit board) pločice, “kao fizičku infrastrukturu električnih i računalnih sustava, ali i kao kulturni artefakt otvorenog hardvera. (…) U svijetu otvorenog hardvera hijerarhije se ne podrazumijevaju: znanje cirkulira poput struje, prelazi iz ruke u ruku, iz laboratorija u garažu, iz tutorijala u zajednicu. Korisnici postaju stvaratelji, a stvaratelji postaju održavatelji kolektivnog znanja”, stoji u tekstu najave.

Posljednji sloj izložbe posvećen je predstavljanju laboratorija i radionice za jetkanje i lemljenje, odnosno radionicama koje vraćaju vidljivost procesima koji su u industrijskoj proizvodnji automatizirani. Kako pojašnjava popratni tekst, “u ovom laboratoriju briše se razlika između korisnika i stvaratelja, između onoga tko tehnologiju ‘konzumira’ i onoga tko je gradi. Materijalnost pločice ponovno postaje iskustvena, taktilna i zajednička.”

Svoje radove predstavit će: Igor Brkić, Paula Bučar, Zvonimir Domazet, Neven Lukić, Deborah Hustić, Goran Mahovlić, Mario Pavlić, Damir Prizmić, Hrvoje Spudić, Vlado Vince, Aleksandar Vojnić i Tomislav Zidar.

Više detalja o izložbi koja se može posjetiti do 2. siječnja pronađite ovdje.

U predgovoru je pojašnjeno kako su automate “mehanički i digitalni sustavi koji oponašaju pokret, ponašanje ili misao. Kao surogati, oni preuzimaju fragmente ljudske radnje i pretvaraju ih u algoritam, u ritam koji se ponavlja, u radnju koja se odvija sama od sebe. U tom ponavljanju otvara se prostor između funkcije i fikcije: stroj koji izvršava ono što mu je upisano, ali istodobno proizvodi iluziju volje.”

Izložba istražuje “jesmo li izgubili dio spontanosti i nespretnosti u suvremenom svijetu automatizacije? Ili smo je preoblikovali? Nostalgija ovdje ne funkcionira samo kao sentimentalni dodatak, nego kao ‘okidač’ da se zapitamo kako su rastući kompleksni automatizirani sustavi u koje smo danas uronjeni narušili naš osjećaj za vrijeme, predvidivost ili spontanost”, zaključuju organizatori.

Svoje radove izložit će Igor Brkić, Paula Bučar, Davor Cihlar, Zvonimir Domazet, Ronald Galić, Deborah Hustić, Sandra Maglov, Goran Mahovlić, Fran Masnjak, Mario Pavlić, Damir Prizmić i Aleksandar Vojnić.

Više informacija pronađite ovdje.