Ove godine KLFM je zakoračio u drugo desetljeće svog djelovanja. Godine 2012., kada ste pokretali svoju community radijsku priču, radijski i medijski krajolik u kojem ste krenuli raditi izgledao je po mnogočemu drugačije od današnjeg. Možete li nas, za početak, ukratko provesti kroz povijest KLFM-a, vratiti u njegove početke i skicirati kasnije transformacije?

Ante: Početak radija KLFM je u stvari kraj radija KL Eurodom, jednog od posljednjih, iskreno neovisnih i korporativno neiskvarenih FM medija koji je dugo godina oblikovao malo drugačiju radijsku lokalnu scenu. Promjenom vlasnika i uredničkog smjera, dio redakcije radija KL Eurodom traži nove izazove, formate i načine transmisija i nastaje KLFM, internet community radio. Odlučili smo se na internet streaming kao način emitiranja jer je dostupan, jednostavan i jeftin, a opet nudi visoko kvalitetan i high tech zvuk. Odluka da budemo community radio, tj. radio zajednice, bila je logična zato što KLFM od samog početka podržava i čini živim baš ta zajednica koju pokušavamo obogatiti svojim postojanjem i djelovanjem.

Kristina: Kolektivu KLFM-a pridružila sam se prije šest godina i u tom je periodu svakako vidljiv rast radija, kako u kolektivu koji volonterski radi na programu, tako i u radijskom sadržaju, događanjima u javnom prostoru, ostvarenim suradnjama na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini i sudjelovanjima u različitim projektima u kulturi. Ipak, rekla bih da osnovna ideja radija KLFM nije doživjela znatnu transformaciju bez obzira na sve promjene, ona je i dalje prisutna u srži sadržaja koji produciramo i događanja koja organiziramo – pružanje prostora za izražavanje, učenje i, ništa manje važno, druženje i zabavu.

Kao jedna od distinktivnih karakteristika community radija često se navodi uključivanje zajednice u stvaranje programa. Kako vidite svoju zajednicu, i kako se kroz godine mijenjao i gradio odnos s njome?

Kristina: KLFM je radio zajednice i bez aktivno uključene zajednice njegovo postojanje ne bi imalo smisla. Naša zajednica su svakako svi pojedinci koji pri slušanju radijskih postaja nisu zadovoljni sadržajem koji mainstream postaje nude. Našu zajednicu tako čiti heterogena skupina ljudi različitih pozadina, ukusa i iskustava, ali ih povezuje želja za istraživanjem, učenjem i kvalitetnim sadržajem. Odnos sa zajednicom svakako se transformirao u proteklom desetljeću; uostalom, upravo je jedna zajednica i pokrenula udrugu i radio, ali s vremenom se širila pa je radijska publika preko glazbenih događanja, diskurzivnih i edukativnih formata polako došla i do radijskog pulta. Pritom, zahvaljujući turnejama Radio na cesti, ona se proširila i na ostatak Hrvatske i utjecala na rast domaće community radijske zajednice i pokretanje drugih community radija (pulski Radio Rojc, riječki Radio Roža), dok kroz edukativni program Radio škole na godišnjoj razini širimo kolektiv i obogaćujemo program novim sadržajima.

Osim prepoznatljivog muzičkog programa, KLFM-ova produkcija uključuje i različite diskurzivne odnosno razgovorne emisije, a vlastiti program često širite i kroz razmjenu i suradnju s drugim community medijima. Kako pristupate uređivanju medija, što vam je važno i čime se vodite pri krojenju repertoara vašeg radija?

Kristina: Ono od čega polazimo pri uređivanju programa svakako je važnost zastupljenosti tema koje zanimaju ili su iz bilo kojeg razloga bitne zajednici. Tada KLFM ispunjava svoju svrhu, postaje medijski prostor u kojem se može progovoriti i slušati o temama koje iz bilo kojih razloga nisu zastupljene u mainstream medijima. Pritom je važno napomenuti da nam je u svakom segmentu programa njegov edukativni aspekt ključan, bilo da je riječ o razgovornim, muzičkim ili emisijama koje su do KLFM-a došle suradnjom s drugim medijima zajednice. U programskoj produkciji vodimo se načelima odgovornosti za producirani sadržaj, pri čemu svaki_ka radijski_a volonter_ka preuzima potpunu kontrolu i odgovornost za čitav proces produkcije radijskog programskog bloka, kao i načelom poštivanja ljudskih prava pri biranju i obradi tema.

Ante: KLFM ima tu stalnu parolu “radioaktiviraj se” kojom držimo svima otvorena vrata. Djelujemo pod pretpostavkom da zainteresirani za sudjelovanje u našem programu znaju što radimo i kako zvučimo i tu ni nemamo nekakav strogi urednički filter već, uz obveznu edukaciju i klasični radijski sinopsis, odmah bacamo nove snage u “radijsku vatru”. Jedan od bitnih preduvjeta je i preuzimanje programske obveze ili jednostavno termina kojeg, u tom našem radijskom mozaiku, odgovorno hendla svaki član kolektiva.

Kroz KLFM-ovu Radio školu prošlo je već šest generacija. Na koji način osmišljavate ovaj edukativni program i što on sve uključuje? Kako općenito vidite važnost edukacije u svom radu i za svoj rad?

Ante: Edukacija kroz radio školu se konstantno mijenja i unapređuje te smo sve više koncentrirani na najbitnije, a to je generiranje novih radijskih volontera koji mogu podići kvalitetu bilo kojeg segmenta naših aktivnosti. Bilo to čisto radijski i programski, bilo kroz sudjelovanje u stvaranju sadržaja našeg web portala ili podrške kod logistički zahtjevnijih događanja koja organiziramo. Sadržaj same edukacije se konstantno mijenja i prilagođava aktualnim radijskim postavkama, kako onim pravim, hardverskim i studijskim, tako i novim programskim aktivnostima.

Kristina: Edukativni aspekt ključan je dio našeg djelovanja i trudimo se u svakom segmentu programa voditi računa i o njegovom edukativnom potencijalu. Radio škola krenula je kao program u 2017. godini i tijekom godina je zadržala svoj prepoznatljiv format; otvorena je za sve zainteresirane građane_ke, a nudi teorijsko upoznavanje s formatom i konceptom online streaming community radija, produkcijom radijskog programa KLFM-a te praktičan rad u studiju. Ono što se pokazalo ključnim za daljnji angažman polaznika_ca na radiju, svakako je pružanje mentorske podrške “jedan na jedan” prilikom produkcije prvih radijskih emisija.

U produkciji radijskog programa na KLFM-u volonter_ka preuzima odgovornost za cjelokupni proces produkcije sadržaja; upravo u ovoj spoznaji leži najveći strah od pristupanja radiju od strane školaraca i školarki. Tijekom praktičnog dijela Radio škole, ulaskom u radijski studio, savladavanjem osnova radijske tehnike i, naposlijetku, preuzimanjem produkcije zajedničke radijske emisije, vidljivo je prevladavanje ovog straha što rezultira entuzijazmom i željom za priključivanjem radijskom kolektivu. Sloboda koju uključuje preuzimanje kontrole nad cijelim procesom produkcije radijskog bloka privlačna je i zarazna, čemu svjedoči sve veći interes za Radio škole.

Pored djelovanja u virtualnom prostoru, KLFM je prepoznatljiv i po nizu programa u fizičkom, javnom prostoru. Tijekom godina, organizirali ste događanja u serijama Radio na cesti, Radio u kvartu i Radio u suton. Možete li nam reći više o ovim programima? Zašto vam je važan iskorak u fizičke prostore?

Ante: Sve je krenulo s turnejom Radio ina cesti, projektom koji je zaživio zahvaljujući podršci mreže Clubture, tj. kolegama s nezavisne scene koji su prepoznali program i godinama mu dodijeljivali visoke ocjene. Riječ je o jednostavnoj ideji turneje kroz Hrvatsku s kvalitetnim, ali nedovoljno prepoznatim bendovima i njihovim live nastupima, gotovo pa u mini festivalskoj formi, na otvorenim gradskim lokacijama u dnevnim terminima i s live streamingom kroz naš program. Kroz godine realizacije programa predstavili smo popriličan broj bendova i izvođača_ica, koji su u međuvremenu od malih postali veliki. Ove su nam turneje omogućile i da upoznamo brojne kolege s civilne scene, a koji su nam bili domaćini na gostovanjima, i vjerujemo da smo zajednički sigurno motivirali bar nekoga da uplovi u radijski svijet ili da podrži nekog od izvođača koji su sudjelovali. Radio u kvartu i Radio u suton su slični koncepti programa, ali logistički mnogo jednostavniji jer ih organiziramo lokalno i s jednostavnijim setupom.

Kristina: Dodala bih da je iskorak u fizički prostor, među slušatelje, jednako važan dio našeg djelovanja kao i produkcija radijskog sadržaja. Svaki od ovih programa pruža nam priliku da upoznamo i neposredno komuniciramo s publikom, demistificiramo (community) radio i ponudimo dobar glazbeni sadržaj u javnom prostoru te na neki način zahvalimo zajednici na podršci. Važno je napomenuti da su turneje Radio na cesti uvijek uključivale i diskurzivno-edukativni format o konceptu community radija “Radio out of the Box”, koji je potaknuo pokretanje drugih radijskih community inicijativa u Hrvatskoj, kao i razmjenu sadržaja između različitih medija zajednice te pokretanje novih programa.

Uz javne prostore na otvorenom, dio “fizičkog” muzičkog programa realizirate u Domu mladih. Na koji način pristupate kreiranju tog dijela programa?

Kristina: Prostor Doma mladih, tj. plato ispred Doma, bio je početna točka godišnjih turneja Radio na cesti, i taj je prostor postao na neki način simbolom ovog programa. Zahvaljujući veličini Doma mladih, događanja smo realizirali i u klubu Kocka, u Amfiteatru Doma mladih, kao i na novootvorenoj terasi Doma mladih, na kojoj planiramo niz glazbenih i radijskih događanja tijekom proljeća. Pri organiziranju ovakvih programa, trudimo se u Split dovesti nova, kvalitetna imena koja splitska publika još nije imala priliku čuti uživo. Neki od sada već popularnih bendova svoje su prve nastupe u Splitu i Hrvatskoj imali upravo na turneji Radio na cesti i uvijek nam je drago ponuditi nešto novo, zanimljivo i drugačije zajednici koja nas godinama prati i podupire.

Ante: Kreiranje tog dijela programa je jednostavno određeno prostorima u kojima djelujemo. Ako je u pitanju Amfiteatar MKC, program mora ispuniti glazbeno-scenske kapacitete koji su nam u tom prostoru dostupni i izbor pada na događanja kao Mimika Orchestra, Porto-Morto ili projekcija originalne filmske vrpce Paris Qui Dort uz live soundtrack benda Marinada. Klub Kocka je opet, kao jedini pravi splitski underground klub, pretpostavljena za drugu vrst izvođača i događanja, dok novoaktivirani otvoreni prostor u sklopu Doma mladih, terasa radno nazvana Trokut po bendu koji je održao premijernu svirku na njoj, mami opet neku drugačiju, dnevnu i intimnu vrstu programa.

Priču o fizičkim prostorima zaključila bih uz prostor samog radija KLFM, koji se nedavno preselio u Medijski centar doma mladih. Možete li nam reći više od Medijskom centru? I kakvu budućnost KLFM zamišlja u novom prostoru?

Kristina: Medijski centar Doma mladih je prostor koji se nalazi na četvrtom katu južne strane zgrade Doma mladih, iznad multifunckionalnog prostora Razred kojim upravlja Multimedijalni kulturni centar Split, koji je i inicijator pokretanja Medijskog centra. Radio KLFM trenutačno upravlja ovim prostorom u kojem je smješten KLFM-ov radijski studio. Medijski centar će i dalje biti mjesto produkcije radijskog programa, kako glazbenog, tako i diskurzivnog. Selidba u novi radijski prostor, nakon desetljeća u prostoru Koalicije udruga mladih, svakako je korak naprijed za radio te nudi potencijal organizacije novih programa i kvalitetniju radijsku produkciju od strane zajednice za zajednicu.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Ekosustavima uključive kulture koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Refleks je rezultat radionice organizirane u sklopu istoimenog programa udruge Drugo more i programa Radio na cesti radijskog kolektiva KLFM. Emisije nude “pomaknut, inspiriran i britak refleks na svijet i kulturu oko nas”. Pilot emisija emitirana je na katolički Božić, a buduće emisije bit će emitirane najmanje jednim četvrtkom u mjesecu.

Prva je emisija predstavila Čačkalice u kojoj je Natalija Februar ugostila Brunu BjeloWAR, Mikrodramu Zdravka Tovilovića na temu uhićenja Rena Sinovčića, Teme u kojoj je Nebojša Zelić razgovarao s Djedom Božićnjakom te 5 minuta budućnosti s Davorom Miškovićem i Nebojšom Zelićem. Urednica emisije je Katarina Lovrečić, a za zvuk je zadužen Daniel Žuvela.

Svi Refleksi bit će dostupni nakon emitiranja u obliku zvučnog zapisa na Mixcloud profilu Drugog mora.

Drugo more je neprofitna organizacija koja se bavi produkcijom, promocijom, istraživanjima, obrazovanjem i diseminacijom informacija na području kulture. Vizija Drugog mora je postati jednom od jačih organizacija za promociju suvremenog kulturnog stvaralastva i teorije te sredisnjeg informacijskog, medijacijskog i edukacijskog centra za kulturne djelatnosti.

Splitski KLFM (Kunst & Liebe Frequency Machine) prvi je hrvatski community radio. KLFM svojim programom nastoji obuhvatiti zanimacije i interese svih pojedinaca i grupacija, kao i prekriti sva ona područja koja se u pravilu izbjegavaju na komercijalnim radijima, s težištem na neovisnoj urbanoj i pop kulturi i glazbi, te prikazu djelovanja lokalne civilne scene – naravno, ne zanemarujući globalnu komponentu.

Danas na području Europske unije djeluje oko 2200 radijskih i petstotinjak televizijskih projekata valoriziranih rezolucijom o community medijima Europskog parlamenta iz 2008. godine, koju je potvrdila i Europska komisija. Splitski KLFM je community radio platforma, sadržajem kulture, muzike i sporta obraća se raznolikim društvenim i dobnim skupinama i to putem internetske radio platforme, koja za razliku od FM-a u hodu olakšava infrastrukturne korake. Od adrese 104.1 FM do web-portala bio je malen korak.

Tribina pod nazivom Radio u zajednici bit će održana u subotu, 22. studenog, u 18 sati. Sudionici su Milan F. Živković (Ministarstvo kulture), Vesna Roller (Agencija za elektroničke medije), Agata Juniku (Stručno povjerenstvo za neprofitne medije), Borjan Batagelj (OSA media Labin), Ante Frankić (KLFM) te Petar Holenda i Gordan Antić (Udruga za medijski pluralizam 808 – Radio 808). Moderator je Vid Jeraj.

Nakon tribine održat će se ono što i jest glavni događaj turneje Radio na cesti – svirka i live stream dvoje izvođača. U Booksi će nastupiti Dino Santaleza (Pridjevi) i bend Svemir. Svirka počinje u 19.30 sati.

Projekt Radio na cesti podržava mreža Clubture.

Događaj se otvara već u petak 10. listopada, u novootvorenom Palachu, nakon koncerta domaćeg benda Jonathan, clubbing programom splitskih novih snaga produkcije i groovea, Cuisine Dub i Dave Barrowsom.

U subotu 11. listopada kreće se radno, malom školom i vodičem kroz najjednostavnije postavljanje i pokretanje streaming radija pod nazivom Radio out of the Box u prostoru udruge Drugo more na adresi Korzo 28, od 12 do 14 sati. Nakon prve ovakve radionice u Labinu prošle godine, cilj je sada publici Kvarnera dati sve potrebne informacije, konceptualne, tehničke i programske, za pokretanje online community radija. Radionica će predstaviti koncept community radija i njegovu potrebu u društvu danas. Zatim će se na praktičnom primjeru KLFM-a prezentirati radio praksa, od tehničke postavke do produkcije programa, s naglaskom na transmedijski komunikacijski koncept.

Cilj je radionice pokazati da se cijela priča community radija može postaviti uz danas lako dostupnu i financijski pristupačnu sklopovsku i programsku opremu. To se preciznije odnosi na odabir najpovoljnije i najpristupačnije računalne i audio opreme, programsku podršku za automatizaciju programa (varijante na više platforma), na opremanje manjeg studija za izvođenje studijskih emisija te na terensku reportažu. Posebna pažnja će se posvetiti programskim platformama koje omogućavaju suradnički model rada na produkciji programa. Također će se govoriti o mogućnostima i potrebama dodatne komplementarne transmedijske produkcije kroz interaktivne digitalne medije. Na radionicu se možete prijaviti tako da pošaljete svoje ime i prezime na adresu elektroničke pošte. 

Glazbeni program će u subotu 11. listopada trajati od 17 do 23 sata na Titovom trgu, a u slučaju lošeg vremena bit će preseljen u Galeriju Drugo more u Filodrammatici. Nastupit će PJ Over, Gracin, Vladimir Kuzman, The Marshmallow Notebooks, Marinada, The Chweger i The Orange Strips. Koncert je besplatan, bez ograda, bez šanka i cuge ali sa osiguranim zidićem i lokalnom samoposlugom u blizini.