Publikaciju “Rad s mladima. Teorija i praksa rada s mladima: Prilog razumijevanju rada s mladima u hrvatskom kontekstu” Mreža mladih Hrvatske objavila je u sklopu projekta “Prema punim potencijalima – volontiranje osnažuje ljude i zajednice”.

“Ako se poduzimaju koraci koji idu u prilog afirmaciji i emancipaciji mladih, zašto je njihova participacija u javnoj sferi još uvijek niska? Zašto bitke protiv njihove nezaposlenosti ne daju rezultate? Zašto je razina političke, medijske i građanske pismenosti još uvijek zabrinjavajuće niska?”, pitanja su koja autori postavljaju u uvodu. Namjera je publikacije da bude prilog razumijevanju jednog dijela politika za mlade, a svrha joj je da upozna čitatelje koji se još nisu susreli s radom s mladima s temeljnom postavkom ove djelatnosti, ali i da ponudi teorijsko i metodološko utemeljene nalaze o mladima i radu s mladima.

Dok su školski sustavi relativno krute cjeline čiji se planovi i programi ili kurikulumi mijenjaju razmjerno sporo, rad s mladima ima moć brzog odgovora na potrebe u konkretnoj zajednici. Rad s mladima karakterističan je oblik interakcije mladih i profesionalaca usmjeren na razvoj osobnih i socijalnih kompetencija mladih osoba te u svojoj biti ima transformativni karakter koji može potaknuti društvenu promjenu. 

Publikacija “Teorija i praksa rada s mladima: prilog razumijevanju rada s mladima u hrvatskom kontekstu” podijeljena je na dva dijela. U prvom dijelu kontekstualiziran je položaj mladih u Hrvatskoj: sadrži sociološki portret suvremene hrvatske omladine, uključujući prikaz njihovih vrijednosti, stavova, razmišljanja i potreba. Drugi dio publikacije posvećen je samoj prirodi rada s mladima. Uključuje genealogiju pojma i njegovu teorijsku utemeljenost, identificira načela i vrijednosti rada s mladima, opisuje njegove pojavne oblike, tipove i modele s obzirom na hrvatske specifičnosti, uzimajući u obzir i kontekst Europske unije. Ova je publikacija prva takve vrste u Hrvatskoj. 

“Rad s mladima u postkonfliktnim područjima važan je element izgradnje stabilnog i demokratsko-pluralističkog društva. Upravo on, promičući vrijednosti humanizma, ljudskih prava, interkulturalizma, nenasilne komunikacije i mira općenito, otvara put pomirenju i suočavanju s prošlošću, ali i stvara optimizam te razvija mogućnosti gradnje boljeg društva. Da bi rad s mladima uistinu pridonosio ostvarivanju svih ovih pozitivnih ideja, važno je držati se njegovih načela i ulagati u njegovu infrastrukturu. Stabilno, adekvatno i nepristrano financiranje organizacija mladih i za mlade, kao i ulaganje u razvoj klubova mladih, centara i infocentara za mlade, preduvjeti su za to. Država je ta koja mora prepoznati prednosti razvijenog sektora rada s mladima i pomoći njegovu rastu i konsolidaciji”, zaključuju autori.

Marko Kovačić zaposlen je u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, u Centru za omladinska i rodna istraživanja. Doktorski je kandidat javnih politika na Sveučilištu u Ljubljani. Na Studijima o mladima za mlade predaje metodologiju istraživanja mladih. Nacionalni je korespondent RH za politike za mlade pri European Knowledge Center for Youth Policy, zajedničkog tijela Europske komisije i Vijeća Europe, kao i stručnjak politika za mlade Vijeća Europe i Europske komisije. 

Bojana Ćulum je docentica na Odsjeku za pedagogiju pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Njezini glavni znanstvenoistraživački interesi obuhvaćaju područje visokog obrazovanja i civilnog društva, osobito treće i civilne misije sveučilišta, angažiranog sveučilišta u lokalnoj zajednici i promjena u akademskoj profesiji te područje pedagogije rada s mladima, volontiranja i građanskog odgoja i obrazovanja. Trenutačno je članica Radne skupine za analizu i definiranje rada s mladima pri Ministarstvu socijalne politike i mladih. Posljednjih pet godina surađuje na provedbi Studija o mladima za mlade.

Publikaciju u pdf formatu preuzmite na istaknutom linku.