Kako piše u tekstu najave, “SER/SUR predstavlja desetogodišnju queer arhivu i umjetničko putovanje kroz različite južne teritorije, od Južne Amerike i Argentine do Europe i Palerma, istražujući iskustva queer tijela, identiteta i pripadnosti. Kroz fotografiju, arhivsku građu i osobne narative, Baridón gradi mrežu afiniteta u kojoj se queer iskustvo i teritorijalni identitet susreću i ulaze u dijalog”.

“Mjesec ponosa u Puli nastavit će se brojnim događanjima tijekom cijelog lipnja, uključujući radionice, teniski turnir, panel diskusiju Duginih obitelji, druženja i druge sadržaje koji promiču ravnopravnost, različitost i ljudska prava.

“Posebno se ističe središnji događaj programa, treća Povorka ponosa u Puli, koja će se održati 20. lipnja. Ovogodišnji slogan, DAJ SI KURAJA, IŠČIMO SI PRAVA!, služi kao podsjetnik na sve one trenutke kad se snaga morala skupiti i stvoriti iz ničega. Na sve one osobe koje još uvijek čekaju svoj red da progovore, da zakorače i da se više ne moraju skrivati. Kuraja nije odsustvo straha, već odluka da se unatoč njemu ostane prisutan, vidljiv i ustrajan u borbi za ravnopravnost.

Poruka Iščimo si prava – ZAJEDNO! naglašava važnost zajedničkog djelovanja i solidarnosti. Ne kao osobe koje mole za svoja prava, već kao zajednica koja zna svoju vrijednost i koja razumije da dostojanstvo nije pregovaračko pitanje. Kao glas koji ne pristaje na pola rješenja, na odgode i obećanja za neka buduća vremena, nego jasno i odlučno zahtijeva jednakost, sigurnost i slobodu za sve”, stoji u najavi.

Program će 27. lipnja zaključiti tarot večer uz društvene igre.

Detalje o pojedinim događanjima pronađite ovdje.

Ovogodišnji Pride nosi slogan Pride gre naprid i održava se s ciljem ukazivanja na potrebu za većim prihvaćanjem, ravnopravnošću i provedbom postojećih zakona koji štite ljudska prava. Organizatori_ce žele potaknuti građane na uključivanje u društvene promjene, a institucije na odgovorno djelovanje.

Kako stoji u najavi događaja, prvi Pula-Pola Pride pokazao je podršku dijela zajednice, ali i otkrio prisutnost govora mržnje, poziva na nasilje i različitih oblika diskriminacije u javnom prostoru i na društvenim mrežama. Poruke mržnje, homofobija, seksizam i transfobija, objašnjavaju organizatori_ce, i dalje su prisutne i često upućene onima koji su marginalizirani u društvu.

Ove godine događaj se nastavlja s jasnim ciljem da se takve pojave prepoznaju i odbace, naglašavaju organizatori_ce, a u središtu ostaje ideja o društvu u kojem svatko ima pravo na tjelesni integritet, samoodređenje i jednaka prava, neovisno o rodu, spolu ili seksualnoj orijentaciji.

Možeš li se za početak vratiti šest godina unatrag – što je bila motivacija za pokretanje organizacije? Kako su izgledali počeci, a na koji način funkcionirate danas? 

Proces je započeo kao party u Klubu Kotač u Društvenom centru Rojc u Puli. Ono što je trebala biti jedna večer na Valentinovo 2018., postao je program kluba kojim se publici predstavljaju različiti segmenti queer kulture. Od DJ partija, koncerata bendova kao što su Tus Nua i ŽEN, preko izložbi Sarah Maple, Duginih obitelji, te razgovora s umjetnicama. Sljedeći važan korak bio je početak emitiranja emisije Proces na Radio Rojcu koja se i dalje emitira srijedom od 17 do 18 sati. Od samoga početka svi uključeni u Proces volontiraju i daruju svoje vrijeme, iskustva i znanje. Početkom 2021. godine odlučili smo da je došlo vrijeme za osnivanje udruge, kako bi mogli financirati programe koje organiziramo i javljati se na javne pozive za financiranje programa. U udruzi o svemu odlučujemo zajednički, dogovorom i razgovorom, a ono što se promijenilo je količina programa i aktivnosti koje organiziramo. 

Kakvim se sve aktivnostima bavite? Na koje se načine obraćate lokalnoj zajednici i koliko je ona uključena u rad udruge?

Naš program usmjeren je prema LGBTIQ+ zajednici, ali i širem društvu koje želimo educirati o problemima i izazovima s kojima se LGBTIQ+ osobe svakodnevno susreću. Način na koji to radimo je koristeći umjetnost i kulturu kao alate za postizanje pozitivnih promjena i poticanje empatije. Ideja iza Procesa uvijek je bila uključiti i ojačati lokalnu zajednicu, a posebno lokalnu LGBTIQ+ zajednicu. Jedan od načina na koji to činimo je smještanje većine naših programa i aktivnosti izvan mjeseci turističke sezone. Tijekom cijele godine organiziramo niz kulturno-umjetničkih događanja, kao što su izložbe, razgovori s književnicima, umjetničke i kreativne radionice, performansi, koncerti i projekcije filmova. Redovito surađujemo s mnogim organizacijama u Puli kao što su Savez udruga Rojca, SUP, Galerija Makina, Zajednica Talijana Pula, ali smo i započeli suradnju s institucija kao što su Etnografski muzej Istre i Kino Valli. Kako smo ove godine organizirali prvi Pula-Pola Pride, oko udruge okupilo se mnogo novih volonterki i volontera koji ne dolaze samo iz LGBTIQ+ zajednice, a koji se žele aktivno uključiti u rad udruge. Najpopularniji programi su svakako naši samoprozvani QPDI – Queer planinarsko društvo Istre, ali i važno je spomenuti i večeri društvenih igara, pub kvirzove, te druženja u Šijanskoj šumi ili na pulskim plažama.  

U tijeku je izložba kojom predstavljate projekt COME (Coming Out Museum). Možeš li nam reći nešto više o izložbi i projektu te kako se on uklapa u aktualnu liniju umjetničkih aktivnosti koje udruga provodi?

Coming out Museum je participativni projekt koji je nastao u suradnji s Etnografskim muzejom Istre. Prvotna ideja bila je organizacija izložbe kojom bi se predstavila važnost suradnje institucija i organizacija civilnog društva, te kojom bi institucija svojim društvenim utjecajem istaknula važnost uključivanja tradicionalno marginaliziranih skupina. Ono što je nama bilo važno na početku te suradnje, jest to da postajemo dio razgovora, a ne da se o nama kao LGBTIQ+ osobama samo govori. Kao tema izložbe i istraživanja odabran je coming out – beskrajan i beskonačan proces kroz koji prolaze sve LGBTIQ+ osobe, ali koji predstavlja i simbol institucionalnog coming outa Etnografskog muzeja prema civilnom društvu. Coming out je u našem muzeju predstavljen predmetima koji simboliziraju važne prekretnice u procesima outanja. Predmeti su nositelji značenja trenutaka kao što su prvo prihvaćanje vlastitog identiteta, prihvaćanje od strane obitelji, prijatelja, kolega ili pak trenutaka kada LGBTIQ+ osobe u potpunosti žive svoj identitet.  

Odabranim predmetima iz privatnih zbirki i popratnim tekstovima, odnosno njihovim pričama želimo ukazati na proces osvještavanja i prihvaćanja osobnog identiteta koji se razlikuje od onog koji inače gradimo prema dominantnom kulturnom i društvenom obrascu. Cilj je naglasiti poveznicu s iskustvima vezanim uz širu LGBTIQ+ zajednicu isticanjem osobnih priča – od partikularnog do univerzalnog. Svaka podijeljena priča ujedno je i poziv za dodavanje novih. U prvoj fazi projekta težili smo stvaranju povjerenja, ljudskih i profesionalnih temelja za osmišljavanje idejnog i operativnog okvira projekta. Tadašnji glavni cilj bila je realizacija izložbe na temelju provedenih istraživanja, dokumentacije i prikupljanja građe. Istraživanje je provedeno među članovima zajednice, a ovakav suradnički pristup temeljna je značajka svih faza projekta. Ove godine COME je prešao iz virtualnog u stvarni, fizički svijet organizacijom prvog u nizu susreta – Coming Out Museum Encountersa. Već dogovaramo sljedeće izložbe, te smo sigurni da će prvotna ideja muzeja koji putuje, stalno raste i razvija se, u potpunosti zaživjeti kroz 2025. godinu. 

Kroz Clubtureov program razmjene i suradnje započeli ste provedbu projekta naziva Zavičajna nastava nenasilja, a koji se održava na tri lokacije – u Pazinu, Puli i Malom Lošinju. Jedna od suradničkih organizacija na tom projektu je i Muzej Apoksiomena. Možeš li nam reći više o projektu i kako je došlo do te suradnje?

U posljednjih nekoliko godina došlo je do porasta slučajeva govora mržnje, diskriminacije i poziva na nasilje, čak i slučaja nasilja nad LGBTIQ+ osobama. Također, iako smo geografski vrlo blizu, suradnja i programska razmjene između Lošinja, Pazina i Pule gotovo da i nije postojala. Razgovorom smo došli do ideje Zavičajne nastave nenasilja – projekta kroz koji ističemo problem nasilja i diskriminacije s kojim se pripadnici i pripadnice LGBTIQ+ zajednice još uvijek suočavaju. Program uključuje projekcije filmova, radionice izrade eksperimentalnih filmova i radionice bubnjanja u svrhu ilustriranja tog problema i predstavljanja lokalnoj zajednici u manjim sredinama u kojima se on često “pomete pod tepih”. S umjetnicama okupljenima u udrugu Forma surađivali smo i u 2023. godini kroz radionice eksperimentalnog autoportretnog filma za mlade, te smo željeli nastaviti s tom uspješnom suradnjom. Ekipu iz Zagreba okupljenu u Drum ‘n’ Bijes upoznali smo na Prideovima i raznim drugim prosvjedima, a željeli smo ih dovesti u Pulu kako bi potencijalno potaknuli osnivanje slične inicijative u Puli. Suradnja s Muzejom Apoksiomena ponovno naglašava ono što je nama važno, a to je svojevrsni ulazak u institucije, njihovo otvaranje prema LGBTIQ+ zajednici i njihova podrška našim idejama i inicijativama. Suradnja teče odlično, oni koji su sudjelovali na radionicama u Pazinu i Puli vrlo su zadovoljni, te jedva čekaju sljedeću, a mi kao organizatori uspjeli smo u javni prostor nametnuti temu diskriminacije i nasilja nad LGBTIQ+ osobama.

Povorka ponosa održana je pod geslom Ćakule ne delaju fritule, a sudjelovalo je preko 500 ljudi. Jeste li očekivali toliki broj sudionika_ca i s kojim ste se organizacijskim izazovima suočili uoči Povorke? Jeste li zadovoljni sveukupnim tijekom Povorke i after partyjem?

Nadali smo se, ali nismo nužno očekivali da će toliko ljudi sudjelovati u samoj Povorci ponosa. Ugodno smo iznenađeni jer smo pokazali da je veliki broj ljudi spreman izići na ulice i jasno reći da ne želimo nazadovanje teško stečenih prava, nego da se želimo solidarno boriti za jednaka prava svih osoba. Jednaka prava za žene, jednaka prava za nacionalne manjine i jednaka prava za LGBTIQ+ osobe. Ono što je u samoj organizaciji bilo najzahtjevnije svakako je bila sigurnost Povorke, sigurnost onih koji u njoj sudjeluju, te sigurnost after partyja. Od samih početaka organizacije redovito smo komunicirali s PU Istarskom, te nam je drago da su ozbiljno shvatili prijetnje koje su se svakodnevno pojavljivale na društvenim mrežama. Nadamo se da ćemo jednoga dana u bliskoj budućnosti moći organizirati Povorku ponosa na kojoj neće biti potrebno toliko policijskih službenika, redarki i zaštitara, ali drago nam je da možemo reći da je Prvi Pula-Pola Pride prošao bez ikakvih incidenata. Povorka je bila prepuna ljudi koji su glasno pokazali da žele ljubav, prihvaćanje i jednaka prava, a potom se i izvanredno zabavili u pulskom Ciroclu uz ŽEN, Zbeletron i DJ Peza. 

Imate li na vidiku nove planove, kako vidite razvoj udruge u budućnosti?

Udruga Proces nastavit će s organizacijom svojeg cjelogodišnjeg kulturno-umjetničkog programa, organizacijom Povorki ponosa, s emisijama na Radio Rojcu, ali i s osmišljavanjem i organiziranjem novih aktivnosti i programa. Kao organizaciji cilj nam je dodatno se stabilizirati, početi djelovati u vlastitom prostoru kako bi mogli graditi i jačati našu malu zajednicu, te ostvariti institucionalnu i stabilnu financijsku podršku kako bi dodatno profesionalizirali naše djelovanje. U budućnost to znači i zapošljavanje u udruzi, ali naravno to ovisi o sredstvima. Važno je napomenuti da udruga redovito organizira i aktivnosti koje nisu vezane uz umjetnost i kulturu, a koje za cilj imaju upravo povezivanje lokalne LGBTIQ+ zajednice. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kulturne trase društvenosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Slogan Povorke namijenjen je “onima koji donose odluke i politike, onima koji provode te odluke, ali i zakone, poruka i javnoj administraciji, svima koji se trebaju odmaknuti od praznih riječi podrške prema pravoj akciji i provedbi zakona i uredbi kojima je osigurana jednakopravnost”, poručuju organizatori_ce iz udruge Proces.

Okupljanje sudionika_ca počinje u 18 sati na trgu Portarata, a povorka se centrom grada kreće do Comunità degli Italiani di Pola – Zajednice Talijana Pule, Circola, gdje će se održati službeni program Pula Pridea koji započinje u 20 sati.

U Circolu će nastupiti bend ŽEN, jedan od snažnijih queer feminističkih kolektiva koji u svoj umjetnički rad uključuju aktivizam, potiču na dekonstruiranje normi i izlazak iz okvira. Nakon benda slijedi nastup kolektiva Zbeletron koji će DJ nastupima zabaviti i rasplesati publiku, a večer zaključuje Nikola Pezić – DJ Pez, koji uvesevljava Procesovce već više od šest godina!

Više detalja o programu možete pronaći ovdje.