<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>psihoanalitička teorija &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/psihoanaliticka_teorija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 18:22:28 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>psihoanalitička teorija &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Književnost kroz psihoanalitičku optiku</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/knjizevnost-kroz-psihoanaliticku-optiku/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 17 Oct 2011 14:17:31 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_knjizevnost]]></category>
		<category><![CDATA[ernest jones]]></category>
		<category><![CDATA[feminizam]]></category>
		<category><![CDATA[jacqueline rose]]></category>
		<category><![CDATA[jacques lacan]]></category>
		<category><![CDATA[juliet mitchell]]></category>
		<category><![CDATA[leykam international]]></category>
		<category><![CDATA[poststrukturalizam]]></category>
		<category><![CDATA[psihoanalitička kritika]]></category>
		<category><![CDATA[psihoanalitička teorija]]></category>
		<category><![CDATA[psihoanaliza]]></category>
		<category><![CDATA[sigmund freud]]></category>
		<category><![CDATA[uvod u psihoanalizu]]></category>
		<category><![CDATA[željka matijašević]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=knjizevnost-kroz-psihoanaliticku-optiku</guid>

					<description><![CDATA[<p>Knjiga Željke Matijašević <em>Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde</em> zamišljena je kao uvod u psihoanalitičku književnu kritiku preko analiza djela autora kojima je posvećeno]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Tako knjiga sadržava pet detaljnih analiza sljedećih djela: <em>Kralja Edipa</em> i <em>Edipa na Kolonu</em>, <em>Hamleta</em>, <em>Ukradenog pisma</em>, <em>Zločina i kazne</em> te <em>Dr. Jekylla i g. Hydea</em>. Svako pojedino poglavlje sadržava pregled psihoanalitičkih tumačenja navedenih djela, počevši od Freuda do suvremenih psihoanalitičkih teorija.</div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;">Primjerice, analiza <em>Hamleta </em><strong>Williama Shakespearea</strong> započinje osvrtima <strong>Sigmunda&nbsp;Freuda</strong>&nbsp;i <strong>Ernesta&nbsp;Jonesa</strong>, usredotočenima na problem Edipova kompleksa. Pregled psihoanalitičkih tumačenja<em> Hamleta</em> zaključuje se radovima psihoanalitičkih feministica <strong>Juliet Mitchell</strong> i <strong>Jacqueline Rose</strong> koje naglašavaju problem pretjerane afektivne investicije u ženske likove (Gertruda) ili neželjene projekcije (Ofelija).</div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;">Smisao ovog djela, ističe <a href="http://www.leykam-international.hr" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">nakladnik</a>, počiva u namjeri da se tumačenjem reprezentativnih književnih djela ujedno iščitavaju izraziti teorijski pomaci, kao i obrati unutar psihoanalize što psihoanalitičku kritiku danas upravo čini izrazito značajnom budući da je njezino suvremeno obilježje rezultat podjednako historizacije kao i uvođenja kulturne relativnosti u psihoanalitičke kategorije.</div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;"><strong>Željka Matijašević</strong> rođena je 1968. u Zagrebu gdje je završila XV. gimnaziju. 1993. stekla je diplomu Filozofskog fakulteta u Zagrebu (studij komparativne književnosti i francuskog jezika i književnosti). Od 1995. do 2000. godine pohađala je magistarski i doktorski studij na Sveučilištu Cambridge (Trinity College), Faculty of Modern and Medieval Languages, gdje je stekla naslov magistra znanosti (M.Phil in European Literature) te doktora znanosti (Doctor of Philosophy). Njezina doktorska disertacija razmatra odnos lakanovske psihoanalize i filozofije. Njezin je temeljni znanstveni interes psihoanalitička teorija te njezini dodiri s književnošću, filmom te kulturalnim i političkim teorijama; odnos psihoanalize i filozofije te psihoanalize i religije. Ostala znanstvena područja uključuju kontrakulturni pokret šezdesetih te <em>new age</em> pokret. Članica je <a href="http://www.hrfd.hr/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Hrvatskog filozofskog društva</a>.</div>
<h5 style="text-align: right;"><span class="Apple-style-span" style="font-weight: normal; color: #969696;">Izvor: Leykam International</span></h5>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
