Ovu izložbu čini niz radova u proširenoj stvarnosti (XR), dostupnih kroz kameru mobitela, a svaki od njih funkcionira kao hologram u prostoru, vidljiv samo posredstvom tehnologije. Kako pojašnjava popratni tekst, posljednjih godina umjetnička praksa Vitra Drinkovića usmjerena je na istraživanje i stvaranje uvjeta za drugačiju percepciju svakodnevice.

“Koristeći se interaktivnim umjetničkim aparaturama, skulpturama – izumima i instalacijama kao posrednicima, ‘filterima’ u komunikaciji između ljudi”, autor “kreće od bazičnih, jednostavnih, bioloških oblika komunikacije”, koji “utječu na percepciju te pomažu u dekonstrukciji načina na koji je ona stvarana”.

Međustvarnost funkcionira kao “pejzaž današnjeg doba — mjesto u kojem se digitalno i fizičko prožimaju do točke nerazdvojivosti, mjesto gdje autor tehnologiju koristi kao medij introspekcije, ali i kao ogledalo društva i kolektivnog načina života”, stoji u najavi. Izložba se može posjetiti do 19. prosinca.

Vitar Drinković magistrirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2008. godine. Za vrijeme studija boravio je jedan semestar na Indiana University of Pennsylvania. Godine 2014. završio je magisterij animacije i novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te je za vrijeme studija sudjelovao u razmjeni studenata na London Metropolitan University.

Više detalja o izložbi pronađite ovdje.

Prosvjedi potaknuti ubojstvom Georgea Floyda postavili su nasilje koje provode službeni organi represije u fokus svjetske javnosti. Da rasističko postupanje nije problem samo zapadnih država i bivših kolonijalnih sila, podsjećaju nas gotovo svakodnevno i primjeri policijske brutalnosti prema migrantima na našim granicama. 

Propitivanje dosega (i uopće opravdanosti) represije državnog aparata čini se trenutno neophodnim i nužnim, a u takvom propitivanju aktivna je i londonska interdisciplinarna agencija Forensic Architecture. Ovu istraživačku agenciju pokrenuo je arhitekt Eyal Weizman 2010. godine, a riječ je o nezavisnom tijelu koje u svojim istragama spaja znanstvene alate s pristupima vizualne umjetnosti, arhitekture i istraživačkog novinarstva. Forensic Architecture djeluje pri londonskom Goldsmiths sveučilištu, a svoje projekte nerijetko provodi u suradnji s organizacijama koje dokumentiraju kršenja ljudskih prava kao što su Amnesty International ili Human Rights Watch.

Njihova bi se metodologija mogla opisati kao spoj arhitekture, forenzike, istraživačkog novinarstva, filma, animacije i videa. Nakon pomno provedenih istraga, Forensic Architecture primjenom open-source tehnologija, arhitektonskih softvera i 3D modeliranja u proširenoj (AR) i virtualnoj stvarnosti (VR) izrađuje detaljne rekonstrukcije koje približuju široj javnosti mjesto zločina i razvoj situacije na način koji je lako razumljiv i shvatljiv. Ovakve su istrage Forensic Architecturea u više su navrata poslužile kao dokazi u sudskim procesima ili utjecale na tijek službenih istraga. Zanimljivo je što ih agencija podjednako javno prikazuje u medijskom, znanstvenom, ali i umjetničkom prostoru, nerijetko izlažući u muzejima i galerijama.

Jedan je od temeljnih kriterija za izbor slučajeva prisutnost sumnje u pretjeranu primjenu sile, kao i nepovjerenje javnosti u sposobnost službenih kanala da razotkriju cjelovit razvoj događanja. Tako su dosad istraživali, primjerice, sukob na tursko-grčkoj granici koji je kulminirao smrću Pakistanca Muhammada Gulzara, nekoliko nasilnih incidenata u pojasu Gaze, potonuće broda koji je prevozio migrante Egejskim morem, ubojstvo LGBTIQ+ aktivista Zaka Kostopoulosa u Ateni 2018. godine, kao i niz nasilnih policijskih pushbackova i terorističkih napada diljem svijeta. Osim toga, izradili su i vizualizacije ekoloških katastrofa za koje su odgovorne velike korporacije, poput detaljnog prikaza zagađenja od strane naftnih kompanija u argentinskoj Vaca Muerti i ekocida koji u Indoneziji uzokuje agroindustrija.

Njihov pak nedavno objavljen, najnoviji nalaz opovrgava policijsku verziju smrti Marka Duggana, crnog mladića kojega su britanski policajci usmrtili pri uhićenju. Godine 2011. taj je događaj bio povodom najvećim nemirima u toj državi još od Brixtonske pobune 1995. godine. Prosvjedi su  eskalirali su kada je skup protiv policijske brutalnosti u organizaciji Dugganove obitelji završio velikim demonstracijama i neredima u Tottenhamu. 

Prema službenoj verziji događaja koji su rezultirali Dugganovom smrću, policajci su pucali jer je mladić bio naoružan, a nalazi unutarnje istrage iz 2015. godine ustanovili su kako je njihova uporaba sile bila opravdana. Međutim, odgovarajući na sumnju javnosti u točnost ove verzije, Forensic Architecture je pronašao ozbiljne rupe u službenoj verziji događaja, te su identificirali su nekoliko istražnih previda, kao i koraka koje je policija morala poduzeti, ali to nije učinila. Pritom su rabili javno dostupne podatke, poput svjedočanstava i snimaka stanovnika tog susjedstva, te preciznih kalkulacija putanja metaka te kretanja sudionika. Ukratko, zaključak je Forensic Architecturea da službena verzija događaja nije dostatno objasnila njegove okolnosti. Kako prenosi Guardian, citirajući službenu izjavu britanske unutarnje policijske kontrole, nalazi ove forenzičko-arhitektonske istrage mogli bi potaknuti policiju na ponovno otvaranje istrage o incidentu koji predstavlja bolno mjesto novije britanske povijesti.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Prvu hrvatsku izložbu u proširenoj stvarnosti organizira umjetnička udruga Zagreb Art Kolektiv – ZARK u subotu, 21. svibnja u 12 sati.

Izložba, tradicionalna i ona u proširenoj stvarnosti, uključuje slike američkog slikara Johnathana Robertsa te filmove i fotografije hrvatskih umjetnika, redateljice Nikoline Barić i snimatelja i fotografa Mirana Krčadinca. Specifičnost AR tehnologije je da se izlošci mogu promatrati pomoću smartphonea na frekventnim lokacijama po cijelome gradu. Kustosica izložbe koja će ju i službeno otvoriti je Patricia Kiš.

Princip proširene stvarnosti je da se na određenoj poziciji u fizičkom svijetu (pomoću GPS koordinata ili tzv. QR kodova) postave odabrani modeli – fotografije ili video sadržaji – koji se zatim promatraju putem zaslona na odabranim lokacijama.

Kako je jedan od ciljeva organizatora povezivanje mladih talentiranih umjetnika i jačanje njihove suradnje, program otvorenja dodatno je obogaćen kreativcima: nastupom mlade japanske violinistice Rike Takaba, trbušnim plesom koji izvodi skupina Ting! Tribe i glazbenom podlogom DJ Dirty Hairya. Ostali sudionici u projektu su: plesni studio Čarobni vrt te dizajnerica i dobitnica brojnih svjetskih priznanja Maja Bagić Barić.