Projekt revitalizacije labinskog rudnika poznat pod nazivom Podzemni grad prije dvadesetak godina idejno je osmislila umjetnička udruga Labin Art Exspress (L.A.E.), osnovana 1991. godine upravo radi ove ideje. U jednoj od napuštenih rudarskih zgrada 1998. godine L.A.E. pokrenuo je Lamparnu, multimedijalni kulturni centar, koja na neki način predstavlja prvi korak projekta Podzemnog grada. Od 2013. godine projekt je dobio i podršku grada Labina, a ideja je bila da Labin Art Exspress, Grad Labin i Općina Raša zajednički, putem javno-privatnog partnerstva upravljaju projektom, čime bi se osigurala njegova provedba, transparentnost i pristup fondovima EU koji zahtijevaju takva partnerstva. Iako se činilo da se na zadovoljstvo svih stvari pomiču s mrtve točke, projekt je u lipnju prezentiran javnosti pod novim nazivom – Projekt KOVA, ali i novim konceptom. Za njega je zaslužna radna skupina predvođena arhitekticom Sanjom Cvjetko Jerković koju je labinski gradonačelnik Tulio Demetlika angažirao kao savjetnicu i koordinatoricu projekta, nakon što je Ministarstvo turizma Labinu odobrilo milijun kuna za projekt Podzemni grad, piše Novi list. 

Dean Zahtila, idejni začetnik Podzemnog grada i Labin Art Exspressa koji na projektu radi već godinama, smatra da je ovaj koncept zlouporaba projekta L.A.E.-a, ali i da predstavlja korak u natrag od originalnog rješenja. “Naša ideja bila je izgradnja prvog, pravog, futurističkog podzemnog grada na svijetu. Osim muzeja rudarstva i industrije Istre, jedinog u svijetu u kojem bi ljudi mogli kopati ugljen u istim uvjetima kao dok je rudnik radio, planirali smo niz ‘gradskih’ sadržaja koji bi osigurali stalan život u podzemlju: kockarnicu, hotel, barove, galerije, trgovine, restorane, igrališta za djecu, bazen, ali i brojne ćelije za arhitekte, znanstvenike, istraživače i umjetnike. Projekt KOVA tu zamisao potpuno negira, a pritom ne nudi ništa novo i originalno. Sve se svodi na klasičan rudarski muzej pod zemljom koji se ni po čemu ne razlikuje od brojnih postojećih i ne može opravdati veličinu ulaganja”, tvrdi Zahtila. “Industrijska baština diljem svijeta krcata je muzejima i galerijama. Zbog prezasićenosti tržišta splašnjava interes za takve lokalitete”, kaže Zahtila te dodaje kako je naziv kova (lokalni naziv za rudnik) “možda bitan i razumljiv domaćim ljudima, ali globalno neće značiti ništa”.

S druge strane, gradonačelnik Demetlika tvrdi kako je projekt “dugo nailazio na otpor lokalne zajednice koja je presudna za njegov uspjeh, te da revitalizacija rudnika osim stvaranja novog turističkog proizvoda mora odgovoriti i na potrebe Labinjana”. Također dodaje kako je L. A. E. u prostoru bivše lamparne napravio “lijep kulturni centar”, ali dio ljudi tamo nerado zalazi jer je to za njihov ukus prealternativno. Ipak smatra kako nema razloga za brigu jer će u podzemnom i nadzemnom dijelu rudnika biti dovoljno mjesta za sve udruge. 

Cvjetko Jerković novi koncept pravda neinvazivnim pristupom koji u podzemlje unosi nove sadržaje bez potrebe za velikim dodatnim otkapanjima, vođen sukladno pravilima struke i sukladno zakonu. Priznaje kako je L. A. E. napravio hvalevrijedan posao da bi ukazao na potencijal rudarske ostavštine kroz svoje umjetničke projekte, no Podzemni grad samo je umjetnička vizija, ne i ostvariv projekt. Najavljena je postepena obnova pojedinih zgrada, među kojima je i spomenuta Lamparna koja bi se trebala vratiti u izvorno stanje. Branka Petković, jedna od angažiranih arhitektica naglasila je kako se ovaj prostor mora vratiti u izvornu funkciju (rudari su tamo odlagali lampe i uzimali ih prije silaska u jame, što će u budućnosti raditi i posjetitelji). “Prostor je sada prvi put detaljno pregledan, napravljena je konzervatorska studija i trebat će ukloniti sve intervencije što ih je izveo Dean Zahtila koji je jednim dijelom Lamparnu zaštitio, ali jednim ju je degradirao”, kaže arhitektica. 

U Labinu se u organizaciji L. A. E. -a trenutno održava Bijenale industrijske umjetnosti, zamišljeno kao nulta točka budućeg Muzeja umjetnosti i industrije Podzemnog grada, koji bi se sa svakim idućim Bijenalom stalno nadopunjavao. L. A. E. također sudjeluje u inicijativi Rudnici kulture kojoj je cilj formiranje multilateralnog interdisciplinarnog kulturnog klastera i pokretanje aktivnosti revalorizacije i zaštita industrijskog nasljeđa nekadašnjih rudnika u zemljama bivše Jugoslavije. Zahtila smatra da se novim konceptom Labin odriče projekta koji bi bio svjetska senzacija zbog jedne prosječne provincijske vizije.