Projekt Ilica započeo je 2014. godine, na inicijativu i autorskim vodstvom Umjetničke organizacije Oaza, s ciljem formiranja “modela samoodrživog razvoja lokalne zajednice alatima socijalnog dizajna”. Prva faza projekta, temeljena na istraživačkom radu, bavila se mapiranjem lokalnih obrta i njihovih specifikuma te je kroz intervjue s radnicima pokušala prodrijeti u tajne zanata i iskustva tog i takvog rada. To je rezultiralo interaktivnim Registrom nositelja znanja gdje su predstavljeni rezultati istraživanja i to s detaljnim opisima kvalifikacija, vještina i proizvoda. 

Knjiga, odnosno njezin prvi dio, na jednom mjestu okuplja sve aktivnosti provedene u sklopu projekta: od metodologije rada, preko istraživanja, do testnih akcija na temelju koji je izvedena projekcija razvoja projekta u budućnosti. Kroz tekstove Jana Boelena, Aljoše Dekleve i Tine Gregorič, Bojana Mucka, Borisa Bakala, Maje Arčabić i Marka Goluba Projekt Ilica kontekstualizira se iz više različitih pozicija: od “uloge dizajnera unutar discipline socijalnog dizajna” i “participativne vrijednosti projekta u okviru alternativne turističke ponude u Gradu Zagrebu”, preko “razloga kontinuirane devastacije urbanog prostora Ilice” i “metodologije rada na projektima zajednice”, do “povijesti obrtništva u Gradu Zagrebu” i “razlozima i potrebama Umjetničke organizacije Oaza za djelovanje u neposrednom susjedstvu”.

“Projekt Ilica razmatra dizajn kao praksu čiji je učinak dalekosežniji od ponude usluga u nekoj od tradicionalnih sfera djelovanja, poput industrijskog dizajna, dizajna vizualnih komunikacija i slično. Iako ga se u široj javnosti najčešće promatra kao isključivo komercijalnu djelatnost, dizajn može biti polazište i alat kojim se mijenjaju društveni odnosi, koji stvara novu koheziju unutar tih odnosa, kojim se revitalizira urbano tkivo te kojim se može uspostaviti kontinuitet lokalnog identiteta. Projekt se temelji na dubokom istraživanju struktura i veza između zamirućih malih obrta i lokala u Ilici, tamošnje lokalne zajednice i potencijala njihovog opstanka i doprinosa razvoju. Iako koncept zvuči pomalo utopistički, on u svom razmjerno malom mjerilu zapravo ima realistična polazišta – dizajnerice okupljene u kolektivu Oaza kreću od vlastitog neposrednog okruženja, skeniraju njegove kapacitete i postojeće proizvodne i socijalne resurse, te iz te pozicije ‘susjedstva’ grade mrežu uzajamnih odnosa, razmjene znanja, ekspertiza i usluga”, zapisao je Marko Golub povodom izložbe Projekt Ilica održane u Galeriji HDD u prosincu 2014. godine. 

Za Umjetničku organizaciju Oaza – koju čine Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović, Tina Ivezić, Maja Kolar i Maša Poljanec – ova je publikacija tek korak prema sljedećoj fazi projekta: “umrežavanju mapiranih sudionika i proizvodnji novog iličkog identiteta”. Projektna ideja, metodologija i provedba trebala bi u skoroj budućnosti dobiti i svoju regionalnu varijantu u Beogradu i Skopju, gradovima koje u određenom smislu i na određenim lokalnim razinama karakteriziraju slična društvena i kulturna iskustva.

Uz već navedene autore tekstualne razrade projekta, u radu na knjizi – koja će biti predstavljena 20. veljače u 14 sati u zagrebačkoj Galeriji Greta – sudjelovali su fotografi Bojan Mrđenović i Borko Vukosav, prevoditelj Domagoj Živčić i lektor Igor Dvorščak, ilustrator Juan Echeverry te autorica piktograma Kristina Mirošević.  

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Projekt se sastoji od nekoliko faza. Prva, istraživačka, uključuje mapiranje obrtničkih i proizvodnih lokala, razgovore i intervjue s protagonistima stare škole koji su spremni podijeliti iskustva i tajne vlastitih zanata te rezultira Registrom nositelja znanja (Registry of Knowledge Holders) s detaljnim opisom kvalifikacija, vještina i tipovima zastupljenih proizvoda.

Na osnovu registra formiran je kolaborativni edukativni program Old School Ilica, koji se unutar kraćih ili duljih interaktivnih radionica za zainteresirano građanstvo uz asistenciju dizajnera, bavi oživljavanjem obrtničkih tehnologija i njihovom rekontekstualizacijom u okviru suvremenog društva. Uloga škole je neposredna promocija specifičnih znanja majstora iz Ilice, u svrhu unaprijeđenja stagnirane ponude lokaliteta i pokušaja njegove revitalizacije bottom-up pristupom.

Treća faza projekta ima za cilj materijalne i nematerijalne rezultate radionica predstaviti javnosti kroz nove kvalitetne proizvode i usluge s pričom, zajedničkog nazivnika Made in Ilica. Dugoročni cilj projekta, kojem je ideja da se u procesu dizajna, od ideje do prodaje proizvoda i rekreacije fragmenata identiteta gradske četvrti koriste isključivo lokalni i lako dostupni materijalni resursi i znanja njezinih stanovnika, jest kreiranje održivih modela koje je uz male modifikacije moguće primijeniti na četvrti drugih gradova Hrvatske.

Projekt Ilica su inicirale dizajnerice, članice Umjetničke organizacije Oaza, i same stanovnice Ilice, kao reakciju na postojeći proces nestanka dijela kulturnog identiteta ulice na potezu između Britanskog trga i Trga Francuske revolucije, od broja 50 do 150. U Oazi dizajniraju Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović, Tina Ivezić, Maja Kolar i Maša Poljanec. Svojim samostalnim i kolektivnim djelovanjem nastoje doprinijeti produkciji i prezentaciji dizajna na inovativan način. Oaza djeluje unutar područja produkt dizajna, dizajna interijera, izložbenih koncepcija i prostornih intervencija, te vizualnih komunikacija. Unutar navedenih područja autorice kontinuirano izlažu u Hrvatskoj i inozemstvu te su dobitnice nekolicine priznanja i nagrada.

Izložba će biti otvorena u HDD galerji od 2. do 12. prosinca.