Konzervativci su se namjerili na glavni mehanizam Europske unije za financiranje inicijativa za zaštitu okoliša i sprječavanja klimatskih promjena, program LIFE. Iz programa se ujedno izdvajaju i bespovratna sredstva za operativne troškove organizacija civilnog društva koje se bave istim pitanjima. Program za razdoblje od 2021. do 2027. godine raspolaže s 0,3 % europskog budžeta, odnosno s 5,4 milijarde eura, iz kojega se godišnje za organizacije civilnog društva izdvaja sveukupno 15,6 milijuna eura, dakle svega 0,006 % europskog budžeta.

Parlamentarni desni blok, okupljen oko Europske pučke stranke (EPP), optužuje udruge za prikriveno lobiranje uime “zelenih” odvjetaka Europske komisije, ne bi li se među europskim parlamentarcima promovirao Europski zeleni plan (European Green Deal), niz prijedloga usmjerenih na ostvarivanje klimatske neutralnosti u Europi do 2050. godine. No kako sve ne bi ostalo u zavjereničkom tonu, desne stranke jasno daju do znanja da svako lobiranje organizacija civilnog društva u Bruxellesu smatraju zloupotrebom javnog novca.

S time na umu, bitno je istaknuti da je program financiranja “zelenih” organizacija osmišljen – i potvrđen u Europskom parlamentu – upravo kako bi se civilnom društvu omogućilo promoviranje zelenih politika, s ciljem postizanja ravnopravnosti s korporativnim lobistima. Kako ističu i potpisnici priopćenja, moć neprofitnih organizacija u Bruxellesu neusporediva je s moći korporativnog lobija.

Navode da je tijekom 2024. godine pedeset korporacija potrošilo gotovo 200 milijuna eura za lobiranje u EU, tako odigravši bitnu ulogu “u oslabljivanju i odbacivanju mnogih važnih politika u sklopu Europskog zelenog plana, javnog zdravstva i prirodnih resursa za buduće generacije”. Prema tome, moć lobiranja organizacija civilnog društva, pogotovo što se tiče pitanja od šireg javnog interesa, bitan su mehanizam kontriranja već tradicionalnoj sprezi krupnog kapitala i visoke politike.

Iako redovita godišnja revizija Europskog revizorskog suda, objavljena početkom travnja, nije otkrila nikakve nepravilnosti ili zloupotrebu sredstava, parlamentarni konzervativci i njima naklonjeni mediji nisu ostali nezadovoljni. Naime, revizija je ipak utvrdila da je nužno uvesti poboljšanja u Europski sustav financijske transparentnosti, u kojem se nalaze informacije o korisnicima sredstava kojima Komisija izravno upravlja, ali i druge nepravilnosti oko utvrđivanja statusa OCD-a u Europskoj uniji, koje se daju iskoristiti kao potvrda tvrdnji o netransparentnosti. Prema tome, konzervativna medijska kampanja nastavlja se u revijalnom tonu.

Europsko civilno društvo na oprezu je bilo već uoči prošlogodišnjih izbora za Europski parlament, kad je postalo jasno da će, sukladno s globalnim trendovima, doći do jačanja desnih stranaka u novom sazivu Parlamenta. Budući da su financijski rezovi i ukidanje financiranja nevladinim organizacijama već ustaljene metode (ne samo) europskih konzervativaca, jasna je bojazan civilnog društva da se pokušaji dokidanja financiranja neće zaustaviti na programu LIFE. U prilog tome govore i nedavni rezovi europskih programa u području obrazovanja, zdravlja i humanitarne pomoći.

Krajem prošle godine najavljeni su rezovi u financiranju programa Obrazovanja i podizanja svijesti o razvoju (Development Education and Awareness Raising ili DEAR), posvećenog edukaciji europskih građana o globalnim razvojnim pitanjima i stvaranju pravednijeg i održivijeg svijeta. Reagirajući na te rezove, organizacije civilnog društva iz sfere obrazovanja objavile su tzv. Budimpeštansku deklaraciju, u kojoj pozivaju Europsku komisiju da osigura sredstva koja su im prijeko potrebna za rad, ističući važnost programa u sklopu UNESCO-ve inicijative Obrazovanje za globalno građanstvo (Global Citizenship Education).

Slična je sudbina zadesila i program EU4 Health, posvećen unapređenju europskih javnih zdravstvenih sustava i politika u partnerstvu s organizacijama civilnog društva. Organizacije okupljene u savez EU4 Health Civil Society Alliance izdale su priopćenje u kojem izražavaju zabrinutost zbog toga što radni plan i proračun za 2025. godinu još nije donesen, čime im se otežava i ugrožava osnovno funkcioniranje.

A što se humanitarne pomoći tiče, potvrđeno je da istaknute zemlje članice EU – poput Njemačke, Nizozemske i Finske – smanjuju iznose namijenjene za međunarodnu suradnju, u sklopu programa Službene razvojne pomoći (Official Development Assistance), što izravno pogađa nevladine organizacije u europskim i drugim zemljama. Nedavni primjer ukidanja USAID programa zorno ilustrira taj problem, kada su mnogi OCD-ovi u pogođenim zemljama bili primorani staviti ključ u bravu.

U trenutačnoj globalnoj političkoj klimi sasvim je izvjesno da će se napadi na civilno društvo i financijski rezovi programa nastaviti, a sredstva će nestajati i zbog sve većeg prelijevanja novca u obranu i druge vojne svrhe. Iako će organizacije civilnog društva uvijek biti na meti kada zapušu nepovoljni društveno-politički vjetrovi, bitno je podsjetiti se da je tomu tako upravo zato što je njihov rad od neprocjenjive važnosti, a u njihovu bi se odsustvu donošenje bitnih politika uvelike našlo pod utjecajem tržišno orijentiranih aktera.

Tekst je nastao u sklopu projekta Come Together koji sufinancira Europska unija iz programa Kreativna Europa. Stavovi izraženi u tekstu ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu.