<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>profil megastore &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/profil_megastore/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Mon, 20 Feb 2023 17:07:32 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>profil megastore &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Ljepota jede ljude</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/ljepota-jede-ljude/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[dea]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 18 May 2011 07:32:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ljepota jede ljude]]></category>
		<category><![CDATA[oceanmore]]></category>
		<category><![CDATA[profil megastore]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=ljepota-jede-ljude</guid>

					<description><![CDATA[O prvom mp3 romanu u Hrvata govore Dario Grgić, Edo Popović i autor Zoran Roško.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Promocija knjige <em>Ljepota jede ljude &#8211; mp3 roman</em> najavljena je za četvrtak, 19. svibnja u 12 sati u <strong>Profilu</strong> u Bogovićevoj 7. Ovu novu knjigu <strong>Zorana Roška</strong> objavila je izdavačka kuća <a href="http://www.oceanmore.hr/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">OceanMore</a>.&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"><em>Ljepota jede ljude</em> eksperimentalni je, satirični, lirsko-cijanidni roman o religijskoj bombi za spas svijeta i Isusu koji eutanazira čovječanstvo. Formu mu određuje podnaslov: mp3-roman. Niz tekstualnih fragmenata oponaša kolekciju pjesama na mp3-playeru. Poglavlja su, poput pjesama u mp3-kolekciji, različita stilom i temama kojima se bave (neka su izrazito satirična, neka nadrealna, poetična ili filozofična), no sva ona &#8211; zaobilazno i nekontinuirano &#8211; grade sliku jedinstvenog svijeta. Taj svijet mutira i postaje sve luđim; umjetnicima je dopušteno sijati užas kako bi šokirali Boga i vratili &#8220;stvarnost&#8221; u taj objektivno nadrealni svijet; tajanstvene Žive žene na plaži izbacuju ikru iz koje se, čini se, rađaju klonirani Isuši, a oni baš ne ulijevaju povjerenje; hrpe naranača sve su veće; meso raste u frižiderima i kulja Iz njih; ljudi odreda umiru od sreće i čovječanstvo postupno izumire.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Paralelno s tim nizom razvija se priča koja objedinjuje sve te fragmente. Tu je riječ o &#8220;špijunu&#8221; koji istražuje ukupnu ljudsku komunikaciju kako bi otkrio &#8220;zaslužuje li ljudska vrsta da joj se ponovno dogodi Drugi svjetski rat&#8221; jer iz užasnih iskustava tog rata nije ništa naučila. Špijun se koristi softverom Homeraser koji analizira sve postojeće digitalne podatke a njegovi izvještaji zapravo su spomenuti fragmenti iz prvoga pripovjednog niza. Ta se dva niza distorzirano pretapaju jer u obama fatalnu ulogu imaju Isuši i tajanstvena FlipRoberta, čiji se pravi identitet otkriva u završnom &#8220;raspletu&#8221;.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Osnovni je ton romana satiričan jer se u njemu izvrću dominantne pretpostavke &#8220;apokaliptičkih&#8221; ili &#8220;katastrofičkih&#8221; scenarija: nema podjele na &#8220;dobro&#8221; i &#8220;zlo&#8221;, nego se upravo dobro (ljubav) prikazuje kao glavno zlo; katastrofa u ljudi ne izaziva patnju i bol, nego euforiju, a Isusova uloga suprotna je očekivanoj.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Zoran Roško rođen je 1960. u Šibeniku. Zaposlen je kao knjižničar-informator u <strong>Knjižnicama grada Zagreba</strong>. Jedan je od urednika u dvotjedniku <em>Zarez</em> te u časopisima <em>Libra libera, Quorum</em> i <em>Tvrđa</em>. Također je urednik na <em>Trećem programu Hrvatskoga radija</em>. Na blogu <em><a href="http://roskofrenija.blogspot.com/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Roškofrenija</a>&nbsp;</em>okuplja svoje tekstove napisane za razne prigode, a na engleskom jeziku piše blogove <em><a href="http://zorosko.blogspot.com/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">zoran rosko vacuum player</a>&nbsp;</em>i <em><a href="http://heisthehe.blogspot.com/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">man who authored everything on the Internet</a></em>.&nbsp;Naklada MD mu je 2002. godine objavila&nbsp;teorijsku knjigu <em>Paranoidnije od ljubavi, zabavnije od zla</em>, a OceanMore 2010. knjigu američke inovativne proze&nbsp;<em><a href="http://www.oceanmore.hr/knjiga.php?id_knjiga=68" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Moje noćne more prelijepe su za ovaj svijet</a>&nbsp;</em>koju je uredio.&nbsp;Piše teorijske tekstove, eseje i prozu te priređuje tematske blokove za razne časopise.</div>
<div style="text-align: justify;">
<p>&nbsp;</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Je li hrvatska država digla ruke od hrvatske knjige?</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/je-li-hrvatska-drzava-digla-ruke-od-hrvatske-knjige/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 31 Jan 2011 12:35:30 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Grički dijalog]]></category>
		<category><![CDATA[hrvatsko društvo pisaca]]></category>
		<category><![CDATA[Jadranka Pintarić]]></category>
		<category><![CDATA[jagna pogačnik]]></category>
		<category><![CDATA[Profil Megastore]]></category>
		<category><![CDATA[profil megastore]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=je-li-hrvatska-drzava-digla-ruke-od-hrvatske-knjige</guid>

					<description><![CDATA[Ciklus tribina <i>Grički dijalog</i> održava se u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca u Profil Megastoreu.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Kako se sve skromnije potpore domaćem izdavaštvu odražavaju na produkciju, distribuciju i prodaju knjiga? Imamo li uopće ikakvu politiku knjige? Zašto je u zaborav pao zakon o knjizi? Što se događa na tržištu knjige: propadaju li mali nakladnici i oni koji nemaju knjižarske ili direktnu prodaju? Jesu li i u kojoj mjeri sada već vidljive posljedice krize kod malih i srednjih izdavača i koliko su one fatalne? Koliki je pad prometa knjige posljednjih godinu/dvije? Što nam je pokazao prošlogodišnji Interliber i pulski sajam u pogledu smanjena broja objavljenih naslova i prezentacije nakladnika na sajmu? Je li cijena knjige u nas doista realna? Zašto imamo najveće rabate u Europi? Kako kriza utječe na knjižare i na novostvorene knjižarske &#8220;lance&#8221;? Treba li izraditi novu pravnu regulativu koja bi definirala odnose u nakladničkoj i knjižarskoj djelatnosti? Je li preobilje književno/znanstveno bezvrijednih naslova koji su preplavili tržište rezultat potražnje ili ipak nametanje ukusa publici? Je li početak desetljeća bilo &#8220;zlatno doba&#8221; hrvatskog izdavaštva i što smo mogli iz njega naučiti?<br />
<br />&nbsp;<br />
<br />O tim i drugim pitanjima u ponedjeljak, <strong>31. siječnja</strong> u <strong>19 sati </strong>u Profil Megastoreu, raspravljat će moderatorice <strong>Jadranka Pintari</strong>ć i <strong>Jagna Pogačnik</strong> i njihovi gosti <strong>Gordana Farkaš Sfeci</strong>, <strong>Mišo Nejašmić</strong> i <strong>Seid Serdarević</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
