<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Priroda i društvo &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/priroda_i_drustvo/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 28 Oct 2026 09:00:40 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Priroda i društvo &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Priroda i Društvo, Meat Computer i Low income $quad</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/muzika/priroda-i-drustvo-meat-computer-live-i-low-income-quad/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 23 Jun 2026 15:11:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[low income $quad]]></category>
		<category><![CDATA[meat computer]]></category>
		<category><![CDATA[močvara]]></category>
		<category><![CDATA[Priroda i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[techno]]></category>
		<category><![CDATA[trap]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=84247</guid>

					<description><![CDATA[U petak, 26. lipnja, s početkom u 22 sata, održat će se nastup kanadskog glazbenika Meat Computer nakon kojeg će nastupiti DJ kolektivi Priroda i Društvo, te Low income $quad. Meat Computer dio je kanadske &#8220;underground scene čiji distinktni zvuk odmah prepoznajete. Spojem dance glazbe, popa, trapa i techna izblendao je svoj stil kojeg zaslužuje...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U petak, <strong>26. lipnja</strong>, s početkom u 22 sata, održat će se nastup kanadskog glazbenika <strong>Meat Computer</strong> nakon kojeg će nastupiti DJ kolektivi <strong>Priroda i Društvo</strong>, te<strong> Low income $quad</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Meat Computer dio je kanadske &#8220;underground scene čiji distinktni zvuk odmah prepoznajete. Spojem dance glazbe, popa, trapa i techna izblendao je svoj stil kojeg zaslužuje zvati vlastitim&#8221;, istaknuto je u najavi. Njegov glazbeni izričaj obilježen je melankolijom, a lokalni organizatori_ce napominju da je riječ o jednom od njima dražih umjetnika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upad u pretprodaji iznosi 12 eura, a na dan događanja naplaćuje se 16 eura. Više detalja pronađite <a href="https://mochvara.hr/event-detail/6a1d45e9eb7a4aa15b7a2acc/?lang=hr">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Mi cijelo vrijeme lovimo taj &#8220;high&#8221;</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/intervju/mi-cijelo-vrijeme-lovimo-taj-high/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Timna Bjažević]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 30 May 2026 10:48:08 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Intervju]]></category>
		<category><![CDATA[clubbing]]></category>
		<category><![CDATA[kulturni hodogram]]></category>
		<category><![CDATA[lovačka srca]]></category>
		<category><![CDATA[nimaš izbire]]></category>
		<category><![CDATA[onkraj]]></category>
		<category><![CDATA[Priroda i društvo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=83784</guid>

					<description><![CDATA[S audiovizualnim kolektivom Lovačka srca razgovaramo o dosadašnjem radu, inspiraciji i utjecajima te pronalaženju vlastitog mjesta na klupskoj sceni.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Audiovizualni kolektiv <a href="https://www.instagram.com/lovackasrca/" data-type="link" data-id="https://www.instagram.com/lovackasrca/">Lovačka srca</a> u kratkom je roku postao jedno od zanimljivijih novih imena domaće alternativne klupske scene. “U lovu na vaša srca i dobru žurku”, DJ-ice <strong>Dora Matija Antonina </strong>(šakon_cute), <strong>Hana Hostić </strong>(HANTARO) i <strong>Rebeca Jana Bačani </strong>(Šeretkrzmal) te VJ-ice <strong>Ana Stražičić </strong>(Purikulo) i <strong>Lucija Sabolić </strong>(Živina) organiziraju programe, izložbe i događanja koja crpe inspiraciju iz <em>underground </em>internetske kulture<em>.&nbsp;</em></p>



<p class="wp-block-paragraph">Njihove razigrane DJ setove prate audioreaktivni vizuali satkani od <em>memova</em>, organskih oblika, <em>glitchanih </em>likova iz igrica, 3D vizuala i videa iz privatnih arhiva koje VJ-ice rastapaju u piksele i geometriju, stvarajući zasićene, treperave slike iza DJ pulta. Od ambijentalno-imerzivnih momenata do žanrovski tvrđe selekcije i distorziranih <em>singalong </em>hitova, Lovačka srca kreću se širokim rasponom <em>decontructed cluba, breakcorea, </em>EDM-a, DnB-a, <em>hardstylea, dark bailea, latin techa, agrootecha, trepa </em>i <em>hyperpopa</em>.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Uoči nastupa na mikrofestivalu <em><a href="https://kulturpunkt.hr/najava/muzika/onkraj-i-snop/" data-type="link" data-id="https://kulturpunkt.hr/najava/muzika/onkraj-i-snop/">onkraj</a></em>, u subotu, 30. svibnja, razgovarali smo s Dorom, Hanom, Anom i Lucijom o nastanku kolektiva, inspiraciji i utjecajima te pronalaženju vlastitog mjesta unutar regionalne klupske i AV scene.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Zašto Lovačka srca?&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Naziv smo smislile Rebeca i ja. Ideja je bila da lovimo taj moment kad te pjesma baš “puca” – taj neki <em>high</em>. Mi cijelo vrijeme zapravo lovimo taj <em>high</em>, tu inspiraciju. Iz toga je došlo “lovačka”. I onda smo tražile dalje, pa je na kraju ispalo Lovačka srca.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lucija</strong>: Srž svega je da se vidi da je iskreno.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Iz srca. Intuitivno. Nešto što samo izbaciš van.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lucija</strong>: Bez ikakvih zidova ili pretvaranja.&nbsp;</p>


<div class="wp-block-image">
<figure class="aligncenter size-full is-resized"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1200" height="1600" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/PHOTO-2026-05-14-11-49-06.jpg" alt="" class="wp-image-83795" style="width:396px;height:auto"/></figure>
</div>


<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kako ste se upoznale?</strong>&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Krenulo je od mene, Lucije i Rebece. Otišle smo u Beč na par partija i bilo nam je predobro. Onda smo pomislile: “Okej, to je bilo toliko snažno, gotovo transformativno iskustvo – i mi želimo tako stvarati.” Sve tri volimo muziku. Lucija se već snalazila u TouchDesigneru, programu za izradu vizuala, pa smo krenule razmišljati da nešto napravimo zajedno. Onda smo se počele pitati tko još lajka iste stvari kao mi na Instagramu. Znale smo Anu i njenog dečka Davida. Sreli smo se na jednom partiju u Funku, gdje sam pričala s Davidom koji je spomenuo da bi nas trebao upoznati s Dorom koja isto DJ-a. Tako smo se našle. Sad su nam njih dvojica velika podrška.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Moj momak <strong>David Bakarić</strong> studira fotografiju na ADU. On i njegov kolega <strong>Ivor Lapić</strong> (koji je usput i Dorin momak) nam uskaču s fotkanjem, snimanjem i montažom. Tako je nastao i naš prvi <a href="https://www.instagram.com/reel/DSQKNQfje5W" data-type="link" data-id="https://www.instagram.com/reel/DSQKNQfje5W">promotivni video</a> koji smo objavile na Instagramu – mislim da nam je to bio svojevrsni proboj. Snimali smo ga ispod Medvednice, na minus pet, u snijegu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Krenule ste s Lovačkim srcima u prosincu 2025. godine?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lucija</strong>: Da, ali prije toga smo održale jedan neslužbeni <em>event</em> koji još nismo htjele komunicirati kao Lovačka srca. To nam je više bio test kako funkcioniramo zajedno. Ubrzo nakon toga imale smo debi na DeSADU, pa nastup u Dva osam.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: U kratkom periodu je sve eksplodiralo. Ubrzo smo dobile i poziv da nastupamo za Novu godinu u Funku.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Radile smo i <em>back-to-backove</em>, <em>Girls Go Hard party</em>, i niz suradnji s kolektivom <strong>Priroda i društvo</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>U ožujku ste u Locodvoriji organizirale i LAN </strong><strong><em>party </em></strong><strong>– druženje uz igranje igrica uživo, gdje su svi spojeni na istu lokalnu mrežu i igraju zajedno. Kako ste došle na tu ideju?&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Imam dvije starije sestre koje su odrasle 2000-ih i tatu koji je <em>geek</em>. Oni su stalno igrali<em> Unreal Tournament</em>, a ja bih ih gledala. To mi je bilo prestrašno – samo čuješ: “<em>Bitch, I’m gonna kill you</em>”, i slediš se. Prošle godine sam ga opet instalirala i počela igrati. Cijelo vrijeme sam razmišljala kako bi bilo fora igrati s frendovima i napraviti LAN <em>party</em>, ali to nikako da se organizira. Kad sam to predložila curkama kao moguću ideju za <em>event</em>, odmah su se složile. Uz LAN <em>party </em>napravile smo i <em>zine </em>te posebno izrađen DVD box s CD-om na kojem su bili sprženi naši DJ setovi. Voljele bismo raditi još takvih materijala u budućnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dora</strong>: Ispalo je zanimljivo jer su se spojile različite grupe ljudi koje se ne susreću nužno često na istim mjestima i događanjima, a one koji ni ne izlaze u klubove je ovaj tip programa izmamio iz komfora svojih soba među druge ljude sličnih interesa.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2560" height="1706" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/LANparty-88-1-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-83791"/><figcaption class="wp-element-caption">LAN party u Locodvoriji.</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Estetika i <em>hyperpop</em> <em>partyji</em> kakve vi radite već su niz godina prisutni u Sloveniji i Srbiji. Primjerice, ljubljanski kolektiv <a href="https://www.nimasizbire.com" data-type="link" data-id="https://www.nimasizbire.com">Nimaš Izbire</a> krenuo je kao DIY <em>streetwear </em>projekt, a razvio se u kolektiv koji spaja glazbu, dizajn i vizualnu kulturu inspiriranu <em>raveom</em>, internetom i <em>post-club</em> scenom, s maksimalističkom estetikom izvan <em>mainstream </em>okvira. Čini li vam se da je takav izričaj zadnjih godina dobio više prostora i u Hrvatskoj?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Da. Prvenstveno, <em>shoutout </em>Prirodi i društvu. Oni su napravili bazu i stvorili nam plesni podij. Prije dvije godine krenuli su s <em>techno </em>eventima i <em>hyperpopom</em>. Iako su oni u malo drugačijoj sferi od nas.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Po čemu se razlikujete od PID-a?&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Mislim da više naginju <em>hyperpopu </em>i komercijalnijem zvuku, iako i oni sve više ulaze u eksprimentalniju domenu.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Kad smo pokrenule Lovačka srca, htjele smo “napaliti” <em>dancefloor </em>i raditi super <em>partyje</em>, ali također želimo istražiti druge formate nastupa uživo i izložbi.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Konceptualnije.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Da nije samo <em>party</em>, nego i druženje. Nešto što inače ne možeš tako često doživjeti. Ali, kako nismo na sceni ni godinu dana, trebat će vremena da se ta strana razvije i utemelji.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Da se publika razvije.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lucija</strong>: I mi isto!&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tko vam je publika?&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lucija</strong>: Baš smo pričale o tome jučer dok smo lijepile plakate. Ne želimo to uopće kontrolirati – publika je tko god dođe. Ne ciljamo neku specifičnu skupinu.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Bilo mi je zanimljivo kad ste rekle da su na LAN </strong><strong><em>party </em></strong><strong>došli ljudi za koje ne biste rekle da izlaze u klubove.&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lucija</strong>: Pretpostavljam da će netko tko je bio na našem jačem, intenzivnijem <em>partyju</em>, a zatim vidi da radimo i manje druženje, doći i na njega – i obrnuto.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dora</strong>: Ima ljudi koji briju na isti đir kao mi, ali su im klupske situacije senzorno preintenzivne pa više vole mirnija događanja. Na kraju se okupio baš fora miks ljudi koji se inače ne bi našli na istom mjestu.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Meni je takvo dijeljenje znanja i interesa kao kad ti stariji brat ili sestra pokažu kakvu muziku slušaju ili na kakva događanja idu, pa te to povuče da i sam_a dalje istražuješ stvari. Mislim da se tako zapravo gradi scena.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2560" height="1706" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/LSxGOMILAxZEZ-98-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-83792"/><figcaption class="wp-element-caption">Lovačka srca s Gomilom najjače, ZEZ.</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Jeste DJ-ale ili VJ-ale i prije Lovačkih srca?&nbsp;&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Rebeca i ja smo 2025. bile na DJ radionici u KSET-u. Nakon toga je bio mali <em>showcase </em>u Melinu i svidjelo nam se nastupati. Preko ljeta se nismo baš bavile DJ-anjem, ali na jesen su započela PID događanja. Ekipa iz PID-a, s kojom smo se već frendovski poznavale, pozvala nas je na suradnju. Prvo smo imale nastup u Funku, pa u Surogatu, i tako smo krenule.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kako ste se zainteresirale za DJ-ing?&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Obožavam muziku i želim je producirati, ali DJ-anje mi je bio lakši način da to pokažem drugima. Ne znam sama producirati, pa slažem priču od tuđe muzike. Volim i nastupati, ali stalno imam grižnju savjesti jer mi puno vremena ode na organizaciju događanja – uvijek si govorim: “Dobro Hana, sad opet puštaš umjesto da učiš”.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Ali Hana se i na novim medijima bavila zvukom. Radila je performanse gdje je puštala svoju muziku.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Da, radila sam dekonstruirane kolaže – semplirala, dodavala nešto svoje i provlačila kroz kanale, malo DJ-ala. Tako sam zapravo krenula. Zato sam i odustala od studija novih medija. Izložbe su super, ali želim se baviti glazbom.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Mislim da je to zapravo dobar dio razloga zašto su Lovačka srca nastala. Sve imamo interese u tim poljima i želimo ih nastaviti razvijati, a najbolji način da se na to natjeramo su rokovi i događaji.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Tada moramo negdje pokazati što smo napravile.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Poticajno je.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Super mi je kako smo sve isprepletene. Ja se isto bavim digitalnom umjetnošću, ali još nisam ušla u VJ-anje, iako planiram. Lucija bi također htjela probati DJ-anje.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2560" height="1707" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/Copy-of-LS-DVAOSAM-128-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-83793"/><figcaption class="wp-element-caption">Lovačka srca u Dva osam.</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dora, kako si ti krenula puštati glazbu?&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dora</strong>: Također preko KSET-a. Samo što se ja nisam prijavila na radionicu, nego sam se učlanila. Čula sam da te tamo nauče kako raditi s opremom. Zanimao me i rad s tonom i svjetlima – sve što se tiče koncerata. Ali me najviše zanimalo raditi nešto svoje. Često u glavi čujem neku svoju muziku i želim ju napraviti, ali nemam dovoljno vještina ni vremena da se time pozabavim, pa mi je DJ-anje bilo ulaz. Realno, lakše je DJ-ati i predstaviti se ljudima s nečim za što znaš da će im biti blisko. Sad učim producirati glazbu u Abletonu, pa ćemo vidjeti.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Što ste slušale prije, a što vas zanima danas?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dora</strong>: Odrastajući sam slušala dosta <em>post punk</em>, gotiku, <em>new wave</em>, <em>dad rock</em>, <em>indie </em>žalopojke, <em>midwest emo</em> i sličnu glazbu, a s vremenom mi se ukus granao neovisno u žanru. U srednjoj su mi <strong>Grimes</strong> i <strong>SOPHIE</strong> bile veliki utjecaj na samu želju i ideju da mogu za svoj gušt pokušati raditi nešto s glazbom. Zadnjih godina slušam sve više alternativnu elektroniku i d<em>econstructed club</em>.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Da, ja sam slušala žanrovski sličnu glazbu kao i Dora. Mogu dodati još <em>jpop</em>, <em>posthardcore</em>, <em>metal </em>i <em>dungeon synth</em>. Kad se pojavio <em>hyperpop</em>, <em>BOYFRIENDZ </em>mi je bio najdraži album. Dan danas ga obožavam i ne mogu prežaliti što ga nema na ploči.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>A ti, Hana?&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Kada ne DJ-am, slušam <strong>Chickenmilk dot com</strong>, <strong>Jsa</strong>, <strong>Sodomland</strong>, <strong>Thrilliam Angels</strong> – on mi je možda najdraži umjetnik. Kad puštam, hm…</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Može biti i neki dobar miks.&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Trenutno mi je najdraži jedan miks<em> ultima Oportunidad</em>, argentinskog umjetnika <strong>Very Scary Soundsystem</strong>, stvarno mi je genijalan. Sviđaju mi se i suludi miksevi koje radi <strong>monker178</strong>. Iako nisam iz Zagreba, imala sam taj klasični “trendovski” put. Kao mala sam slušala <em>emo</em>, <em>metal</em>, <em>hip hop</em>, <em>indie</em>, a onda sam dolaskom u Zagreb otkrila <em>hyperpop</em> i prešla na alternativnu elektroniku. Jedan od prvih setova koji mi je baš bio otkriće i inspiracija je <a href="https://www.youtube.com/watch?v=mCf10TgpwgM">Ecco2k Boiler Room set</a> u Stockholmu.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kako funkcionira vizualni dio Lovačkih srca? Što vas inspirira?&nbsp;&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lucija</strong>: U srednjoj školi počeo me zanimati <em>hyperpop </em>i internet kultura koja je nastajala u to vrijeme, i koja je bila užasno <em>cringe</em>. Išla sam u ŠPUD, školu koja mi je dala slobode da budem svoja, i osjećaj da to nije nešto čudno jer su svi oko mene – i uživo i <em>online </em>– bili na sličan način <em>cringe. </em>Počela sam s <strong>Dorianom Electrom</strong>, bilo mi je zanimljivo kako se rodno izražava i eksperimentira s produkcijom. Tada su mi generalno bili zanimljivi trans izvođači koji eksperimentiraju sa svojim glasom i testiraju koliko ga mogu manipulirati – da ta glazba isto priča njihovu priču.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2560" height="1707" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/Copy-of-LS-DVAOSAM-135-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-83796"/><figcaption class="wp-element-caption">Lovačka srca u Dva osam.</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lucija i Ana, kako ste uopće ušle u VJ-ing i kako danas pristupate radu s vizualima?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lucija</strong>: Na trećoj godini faksa otišla sam na razmjenu u Ljubljanu, na likovnu akademiju. Tamo sam prvi put počela raditi s TouchDesignerom i koristila ga za završni rad. Profesorica me potaknula da nastavim. Scena u Ljubljani je skroz drugačija. Jako mi se svidio spoj audiovizualnog na događanjima kolektiva Nimaš Izbire – stalno sam išla na njihove <em>partyje</em>. Danas kada pripremam vizuale za naše DJ setove miješam osobno i ironično. Volim kad imam zadatak ili temu, ali uvijek ubacim i nešto svoje. Primjerice, uzmem video sebe kako plešem i toliko ga izmijenim da ostane samo pokret.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Za VJ-ing sam saznala 2014. zahvaljujući sestrama. Općenito sam vizualni tip i obožavam kopati po internetu – istraživati koliko daleko te neki trag može odvesti. Primjerice, do raznih arhiva čudnovatnog sadržaja, vizuala starih igrica ili pak ludih <em>covera </em>za <em>self-insert goblin fanfiction</em> knjiga. S dečkom sam čak napravila Instagram stranicu @gx_blinz na kojoj objavljujemo takve sadržaje jer smo se upravo preko razmjene naših kolekcija čudnog internetskog sadržaja i zbližili. U svom radu u TouchDesigneru imam sličan pristup – često uzimam vizualne komponente iz starih igrica ili generiram svoj sustav. Trenutno još učim pa dosta improviziram, ali cilj mi je s vremenom raditi više vlastitih komponenata, od modela do malih animacija – razigrati cijeli proces još više.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Koliko improvizirate na licu mjesta?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Muzika te ponese kad radiš uživo, čuješ što se pušta i kako publika reagira. Kad se stopiš s programom i varijablama,&nbsp; počneš stvarno kužiti sustav koji si pripremila,vidiš kako se sve može razvijati i koliko daleko može ići – u tom trenutku imaš osjećaj uronjenosti u situaciju.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Da, jer mi ne dajemo nikakve upute VJ-ma. VJ-i rade sami za sebe. Ne znamo unaprijed ni što će koja od nas puštati. Možda si pošaljemo koju pjesmu da vidimo kako vizuali reagiraju.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Tako često bude i sa setovima – na kraju se ispostavi da se prirodno nadopunjujemo.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2560" height="1707" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/Copy-of-LS-DVAOSAM-34-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-83797"/><figcaption class="wp-element-caption">Lovačka srca u Dva osam.</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kako ste si odabrale DJ i VJ imena?&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hana</strong>: Ja sam HANTARO jer me doma zovu hrčak zato što izgledam kao hrčak. A Hantaro je i anime o hrčku.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dora</strong>: Ja sam šakon_cute. I to mi je bilo fora – kao, “šakon ću te”, ali i Šakon, <em>cute</em>.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lucija</strong>: Moje ime, Živina, je iz perioda i prije nego što sam počela VJ-ati. Tijekom srednje smo frendica i ja bile na moru bez roditelja – bile smo lude. Kad sam otišla, jedan frend joj je rekao: “Ona cura što si ju dovela, Lucija, baš je k’o živina”. Rekao je to kao uvredu, ali meni je bilo prekul.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Purikulo je moj <em>tag </em>još iz srednje. Nastao je tako da sam spajala slogove i slova koja su mi zvučala fora.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lucija</strong>: Šeretkrzmal je ime za koje je Rebeca dobila ideju u busu iz Beča za Zagreb, nakon jednog od spomenutih inspirativnih partija. Sanjala je da je na nju sišao Duh Sveti koji kroz nju progovara tu nepostojeću riječ. Nije toliko pretenciozna priča, zapravo joj je na kraju samo bila kul zvučnost imena zbog oštrine palatala i konsonanta.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Gdje biste voljele iduće puštati?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lucija i Dora</strong>: <em>CREEPY TEEPEE!</em> u Češkoj – to nam je ultimativni cilj.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dora</strong>: To je festival za koji je svaka od nas saznala odvojeno.&nbsp; Predobro “nanjuše” stvari koje će postati hit.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Da, Dora i ja jako volimo <strong>The Dallas Cowboys</strong> koji su tamo nastupali prošle godine. Doveli su i <strong>Lucy B. Coopera</strong>.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lucija</strong>: Često se dogodi da se izvođači koji nastupaju na <em>CREEPY TEEPEE</em>-ju kasnije stvarno probiju. <strong>Bassvictim</strong> je jedan primjer.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dora</strong>: Kao i <strong>World Peace DMT</strong>, <strong>The Femcels</strong>.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Još negdje?&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ana</strong>: Radujemo se nastupu 3. 7. s Nimaš Izbire u Ljubljani. Ovo će nam biti prvo zajedničko događanje, tako da pozivamo sve koji su u mogućnosti potegnuti do Ljubljane da nam pridruže!&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2560" height="1706" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/LANparty-12-1-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-83800"/><figcaption class="wp-element-caption">LAN party u Locodvoriji.</figcaption></figure>



<p class="has-cyan-bluish-gray-color has-text-color has-link-color wp-elements-1 wp-block-paragraph" style="font-size:17px">Tekst je objavljen u sklopu projekta <em>Kulturni hodogram</em>, sufinanciranog potporom male vrijednosti Grada Zagreba za proizvodnju i objavu programskih sadržaja u elektroničkim publikacijama.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Tribina o sigurnom clubbingu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/tribina-o-sigurnom-clubbingu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 07 Apr 2026 10:40:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[akc attack]]></category>
		<category><![CDATA[clubbing]]></category>
		<category><![CDATA[Priroda i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[sigurnost]]></category>
		<category><![CDATA[sjemenište kolektiv]]></category>
		<category><![CDATA[tripsitters]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=82889</guid>

					<description><![CDATA[Autonomni kulturni centar Attack kroz program Siguran prostor, sigurna zajednica organizira tribinu na temu sigurnosti u clubbingu. Tribina će se održati u sklopu Hybrid festivala, u četvrtak, 9. travnja u 18.30 u Infoshopu Pippilotta (Akc Medika). Program Siguran prostor, sigurna zajednica fokusiran je na &#8220;unaprjeđenje sigurnosti na glazbenim programima kroz razvoj sigurnog clubbinga, prevenciju neprihvatljivog...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://attack.hr/">Autonomni kulturni centar Attack</a> kroz program <em>Siguran prostor, sigurna zajednica</em> organizira tribinu na temu sigurnosti u <em>clubbingu</em>. Tribina će se održati u sklopu <em>Hybrid festivala</em>, u četvrtak, <strong>9. travnja</strong> u 18.30 u <a href="https://web.facebook.com/profile.php?id=100069768942781">Infoshopu Pippilotta</a> (Akc Medika).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Program <em>Siguran prostor, sigurna zajednica </em>fokusiran je na &#8220;unaprjeđenje sigurnosti na glazbenim programima kroz razvoj sigurnog<em> clubbinga</em>, prevenciju neprihvatljivog ponašanja te edukaciju mladih o strategijama smanjenja štete pri konzumaciji alkohola i psihosomatskih supstanci&#8221;, stoji u najavi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Diskusiji u Attacku prisustvovat će članovi i članice kolektiva <a href="https://www.instagram.com/tripsitters_hr/">Tripsitters</a> (Rijeka), <a href="https://www.instagram.com/sjemeniste.kolektiv/">Sjemenište</a> (Zagreb) i <a href="https://www.instagram.com/priroda_i_drustvo_event/">Priroda i društvo</a> (Zagreb), a bavit će se različitim modelima prevencije neželjenih posljednica u noćnim izlascima i prostorima namijenjenima za noćne i <em>clubbing</em> programe. Kako pojašnjava tekst najave, &#8220;programi smanjenja štete mogu pomoći u informiranju posjetitelja i prevenciji negativnih posljedica. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Klubovi bi trebali biti sigurna mjesta za sve, neovisno o rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, etničkoj pripadnosti ili fizičkim sposobnostima. Implementacija politika nulte tolerancije na diskriminaciju i nasilje osigurala bi inkluzivnije klupske prostore&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o tribini pronađite <a href="https://web.facebook.com/events/1260581189616651/?acontext=%7B%22event_action_history%22%3A[%7B%22surface%22%3A%22search%22%7D%2C%7B%22mechanism%22%3A%22attachment%22%2C%22surface%22%3A%22newsfeed%22%7D]%2C%22ref_notif_type%22%3Anull%7D">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Teuta Gatolin: Krhke tvari</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/teuta-gatolin-krhke-tvari/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 03 Jun 2024 11:29:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[msu]]></category>
		<category><![CDATA[okoliš]]></category>
		<category><![CDATA[Priroda i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[prostorna instalacija]]></category>
		<category><![CDATA[Teuta Gatolin]]></category>
		<category><![CDATA[vizualna umjetnost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=65180</guid>

					<description><![CDATA[Izložba Krhke tvari vizualne umjetnice Teute Gatolin otvorena je 22. svibnja u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Gatolin se u svojoj umjentičkoj praksi bavi temama brige, ekološke održivosti, tehnologije i industrijskog naslijeđa integrirajući različite medije poput ručne izrade i umjetne inteligencije u svrhu ispitivanja odnosa &#8220;ljudskog&#8221; i &#8220;artificijelnog&#8221;. Izložbu Krhke tvari čini niz prostornih instalacija...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Izložba <em>Krhke tvari</em> vizualne umjetnice <strong>Teute Gatolin</strong> otvorena je <strong>22. svibnja</strong> u <a href="http://www.msu.hr/">Muzeju suvremene umjetnosti</a> u Zagrebu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Gatolin se u svojoj umjentičkoj praksi bavi temama brige, ekološke održivosti, tehnologije i industrijskog naslijeđa integrirajući različite medije poput ručne izrade i umjetne inteligencije u svrhu ispitivanja odnosa &#8220;ljudskog&#8221; i &#8220;artificijelnog&#8221;. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložbu <em>Krhke tvari</em> čini niz prostornih instalacija kojima umjetnica potiče posjetitelje na zamišljanje alternativnih budućnosti naglašavajući važnost brige za sadašnjost, a &#8220;interdisciplinarnim pristupom u istraživačkim procesima otvara prostor za promišljanje i preispitivanje vlastitog odnosa prema okolini – prirodi i društvu&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Teuta Gatolin intermedijalna je umjetnica iz Zagreba. Teme njezina interesa su ekologija, nostalgija, tehnologija kao komplementarno-ljudska vrsta, te istraživanje raznih iluzija i lukavština. Procesualnost je obilježje njezinih radova, voli surađivati s drugima stoga se njeni radovi često nastavljaju kroz autorske kolaboracije. Studirala je na odsjeku Novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti, te na odsjeku Novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, u Zagrebu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o izložbi možete pronaći <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/teuta-gatolin-krhke-tvari/1469/hr.html">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kapitalizam u mreži života</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/intervju/kapitalizam-u-mrezi-zivota/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Antonija Letinić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 13 Jun 2016 11:31:25 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Intervju]]></category>
		<category><![CDATA[Institut za političku ekologiju]]></category>
		<category><![CDATA[jason w. moore]]></category>
		<category><![CDATA[kamil ahsan]]></category>
		<category><![CDATA[kapitalizam u mreži života]]></category>
		<category><![CDATA[mulitimedijalni institut]]></category>
		<category><![CDATA[Priroda i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[tehnotop]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=kapitalizam-u-mrezi-zivota</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ususret predavanju Jasona W. Moorea u sklopu programa Instituta za političku ekologiju i Multimedijalnog instituta, donosimo razgovor s autorom knjige "Kapitalizam u mreži života".</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h2>Jason W. Moore</h2>
<p>Razgovarao: Kamil Ahsan</p>
<p><span style="line-height: 20.8px;">Na stranicama knjige <em>Kapitalizam u mreži života</em> <strong>Jason W. Moore</strong> zagovara kao imperativ cjelovitu teorijsku preradbu i sintezu marksističke, ekološke i feminističke misli tvrdeći: &#8220;Mislim da mnogi od nas intuitivno razumiju – čak i ako naši analitički okviri zaostaju – da je kapitalizam više od &#8216;ekonomskog&#8217; sistema, više čak i od društvenog sistema. Kapitalizam je način organiziranja prirode.&#8221;&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;"><strong>Kamil Ahsan</strong> razgovarao je s Mooreom o njegovoj knjizi <em>Kapitalizam u mreži života</em> (Verso), objavljenoj u kolovozu 2015., ne bi li se uhvatio ukoštac s njegovim osporavanjem nekih starih pretpostavki.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><br /></span></p>
<p><strong><span style="line-height: 20.8px;">Kamil Ahsan: Što je poslužilo kao impuls za Kapitalizam u mreži života?</span></strong></p>
<p><strong><span style="line-height: 20.8px;"></span></strong><span style="line-height: 20.8px;"><strong>Jason W. Moore:</strong> Želio sam iznaći okvir koji bi nam omogućio da razumijemo povijest posljednjih pet stoljeća na način koji je adekvatan krizi s kojom se suočavamo danas. Tijekom posljednjih četiriju desetljeća, na djelu je bio zeleno-aritmetički pristup problemu. Kad smo razmišljali o ekonomskoj, društvenoj ili bilo kakvoj drugoj vrsti krize, one su završavale u jednoj ladici. A kad je na red došla ekološka kriza – vodna, energetska ili klimatska – ona je završila u drugoj ladici.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Dakle, u razdoblju od otprilike posljednja četiri desetljeća, ekološki aktivisti i drugi radikali znali su upozoravati na ove različite krize, ali nisu znali kako ih povezati. Ekološki mislioci govorili su jedno, a onda radili nešto drugo – tvrdili su da su ljudi dio prirode i da se sve u modernom svijetu tiče naše veze s biosferom, no kad su započeli s analiziranjem i organiziranjem, sve se svelo na &#8220;Društvo + Priroda&#8221;, kao da veza između društva i kulture nije intimna, direktna i neposredna kakva ona zaista i jest.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><br /></span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><strong>KA: Premisa je ove knjige da moramo srušiti dualizam &#8220;Priroda/Društvo&#8221; koji je tako dugo bio raširen diljem crvene i zelene misli. Odakle korijene vuče ideja tog dualizma i zašto je on u temelju artificijelan?</strong>&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;"><strong>JWM:</strong> Ideja da ljudi stoje izvan prirode ima dugu povijest. Ona je kreacija modernog svijeta. Mnoge civilizacije prije kapitalizma gajile su osjećaj o ljudskoj posebnosti. No tijekom 16., 17. i 18. stoljeća, pojavila se vrlo moćna ideja – ugrađena u imperijalističko nasilje, izvlašćivanje seljaka i cijeli niz preslagivanja u pogledu onog što znači biti čovjek, a posebno u podjele u pogledu rase i spola – prema kojoj postoji nešto što se, po <strong>Adamu Smithu</strong>, zove &#8220;civilizirano društvo&#8221; i uključuje samo neke među ljudima.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Dočim je većina ljudi još uvijek bila podvedena pod kategoriju &#8220;Priroda&#8221;, a nju se smatralo nečim što se mora kontrolirati, čime se mora ovladati, što mora biti stavljeno u službu – i što će trebati civilizirati. To zvuči vrlo apstraktno, ali moderni je svijet doista bio utemeljen na ideji da postoji jedna grupa ljudi koja se zove &#8220;Društvo&#8221;, ali da većina ljudi ide u onu drugu ladicu koja se zove &#8220;Priroda&#8221;, s velikim P. To je vrlo moćna ideja koja nije nastala samo zato što su se pojavili znanstvenici, kartografi ili kolonijalni vladari koji su odlučili da je to dobra ideja, nego zbog vrlo širokog procesa koji je povezivao tržišta i industriju, imperij i novi način pogleda na svijet koji je išao ukorak s širokim poimanjem znanstvene revolucije.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Ideja o Prirodi i Društvu čvrsto je ukotvljena u drugim dualizmima modernog svijeta: kapitalist i radnik, Zapad i ostatak, muškarac i žena, bijelo i crno, civilizacija i barbarizam. Glavni korijen svih ovih dualizama je dualizam Priroda/Društvo.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><br /></span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><strong>KA: U čemu leži važnost rušenja ovog dualizma, posebno iz perspektive vaše rekonceptualizacije kapitalizma koji je, kako kažete, &#8220;</strong></span><strong style="line-height: 20.8px;">su-proizveden&#8221; od strane ljudi i vanljudskih priroda?</strong><span style="line-height: 20.8px;">&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;"><strong>JWM:</strong> Važno je razumjeti da je kapitalizam su-proizveden od strane ljudi i ostatka prirode, posebno zato da bismo razumjeli krizu koja se odvija danas. Uobičajeni način razmišljanja o problemima našeg suvremenog svijeta navodi nas da podvedemo socijalne, ekonomske i kulturne krize pod rubriku &#8220;društvene krize&#8221;, a zasebno imamo ekološke krize, dakle klimatske i ostale ekološke krize. Danas ubrzano shvaćamo da ne možemo govoriti o jednim krizama bez drugih i da, zapravo, nikad nismo ni mogli.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Moramo nadići ovaj dualizam da bismo polako mogli dospjeti do spoznaje trenutne krize; jedne krize s mnogo manifestacija. Neke od njih, poput financijalizacije, doimaju se kao u cijelosti društvene dok druge, kao moguće šesto izumiranje života na planetu, čine se čisto ekološke. No, ova su dva momenta zapravo vrlo tijesno povezana na mnogo zanimljivih načina.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Jednom kad shvatimo da su veze od središnje važnosti, počinjemo uviđati da je Wall Street način organiziranja prirode. Gledamo razmotavanje današnjih problema – poput recentnih turbulencija na kineskoj i američkoj burzi – kao dio klupka koje čine veći problemi poput klime i života na ovom planetu, i to na način za koji čak ni radikalni ekonomisti nisu spremni. To utječe na našu politiku. Danas vidimo pokrete – kao što je &#8220;food justice movement&#8221; u svojim raznim inačicama – koji tvrde da moramo razumjeti ovu transformaciju i da &nbsp;je ona povezana s pravom na hranu u ekološkom smislu, ali i u kulturnom i demokratskom smislu, te da je njih nemoguće odvojiti.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Problem sa zelenom aritmetikom u formuli &#8220;Društvo + Priroda&#8221; leži u čudnom odvajanju ekološke pravednosti od društvene pravednosti, okolišne održivosti od društvene održivosti, ekološkog imperijalizma od običnog imperijalizma – iako svatko tko je upoznat s poviješću imperijalizma zna da su u imperijalizmu uvijek bila bitna pitanja &#8220;koga ćemo smatrati vrijednim?&#8221; i &#8220;koje ćemo društvene grupe smatrati vrijednima?&#8221;. Jednom kad više ne budemo promiskuitetni s pridjevima, uvidjet ćemo da je u imperijalizmu uvijek bila bitna isprepletenost ljudi s ostatkom prirode.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Mislim da praktički možemo početi stvarati nove saveze s drugim dijelovima svjetskih društvenih pokreta koji su nepovezani – između seljačkih pokreta i radničkih pokreta, između ženskih pokreta i pokreta za rasnu pravednost. Postoji zajednički korijen. Razlog za ono što sam nazvao &#8220;jedinstvenim metabolizmom&#8221; ljudi u mreži života je ključan – on nam dopušta da počnemo stvarati veze između društvenih momenata i ekoloških momenata.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><br /></span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><strong>KA: Otvoreno se protiveći binarnosti Priroda/Društvo, vi predlažete novu sintezu, &#8220;oikos&#8221;. Što je to i na koji način produbljuje našu analizu kapitalizma?</strong>&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;"><strong>JWM:</strong> U jezgri radikalne misli nešto je što se ogrešuje o naglasak koji stavljamo na povijest i na veze između ljudi u mreži života. Dogodilo se to da srž ideje Prirode bude nešto netaknuto, izuzeto od odnosa među ljudima, nešto kao priroda bez povijesti. To dovodi do poimanja Prirode koja je negdje tamo i koju moramo zaštititi jer će nastupiti apokalipsa ako to ne učinimo. Takvo je poimanje djelomice ispravno, ali čini nešto što radikali inače obično ne čine: imenuje sistem pogrešno. &nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Radikali govore o interakciji između ljudi i ostatka prirode, ali ne imenuju odnos proizvodnje života koji stvara kako okoliš tako i vrste. Čovječanstvo evoluira putem niza aktivnosti koje su proizvodile okoliš preobražavajući ne samo krajolike nego i ljudsku biologiju. Na primjer, ovladavanje vatrom omogućilo je precima ljudi da razviju manje probavne sustave i koriste vatru kao neku vrstu vanjskog želuca.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Jedna od važnih ideja u ovoj knjizi jest da Prirodu općenito obilježava mnogo obrazaca koji su relativno konstantni – rotacija Zemlje oko svoje osi prilikom okretanja oko Sunca u određenoj orbiti – ali da je Priroda i povijesna.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">S pojmom oikos počinjemo govoriti o odnosu proizvodnje života i imenujemo ovaj odnos iz kojeg proizlaze mnoštvenost ekosistema koji uključuju ljude. Ljudi uvijek stvaraju svoj okoliš te u tom procesu stvaraju i međusobne odnose te odnose s vlastitom biologijom. Strukture moći, proizvodnje i, što je ključno, reprodukcije dio su priče o tome kako stvaramo krajolike i okoliše i kako ovi okoliši zauzvrat stvaraju nas. Bez obzira na to, naši vokabulari i pojmovi duboko su ukorijenjeni u dualizmu koji ste spominjali. Moramo srušiti ovaj dualizam i ponuditi neke nove pojmove.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><br /></span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><strong>KA: Pri početku knjige citirate Marxovu primjedbu prema kojoj je industrijalizacija bila pretvaranje &#8220;krvi u kapital&#8221;. Nastavljate govoriti o ovoj zastrašujućoj preobrazbi rada na svim oblicima prirode u vrijednost. Koje je oblike Prirode kapitalizam povijesno prisvojio i što kapitalizam smjera s prethodno neiskorištenim prirodama?</strong>&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;"><strong>JWM:</strong> Kapitalizam je čudan sistem jer zapravo nije antropocentričan na način na koji ga zeleni obično opisuju. Antropocentričan je u užem smislu što znači da ljudi rade u robnom sistemu koji se temelji na eksploataciji: radnik ili radnica rade četiri sata da bi pokrili svoje plaće, a potom još 4-10 sati za kapitalista. To je jedna od dimenzija na koju je Marx usredotočen. No, on je svjestan i šireg skupa dimenzija.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Kapitalizam tretira jedan dio čovječanstva kao društvo – onaj dio čovječanstva koji je u društvenom odnosu posredovanom novcem i koji se reproducira unutar tog odnosa. No – &nbsp;i ovo je protuintuitivno – kapitalizam je također otok robne proizvodnje i razmjene unutar mnogo šireg oceana prisvajanja neplaćenog rada/energije. Svaki radni proces, recimo, radnika u Šenženu u Kini ili u tvornici automobila u Detroitu prije 70 godina ovisi o prisvajanju neplaćenog rada/energije od ostatka prirode. Kapitalizam je, prije svega, veličanstven i destruktivan sistem &#8220;prisvajanja žena, prirode i kolonija&#8221;, da upotrijebim sjajan izraz <strong>Marije Mies</strong>.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Problem koji kapitalizam susreće danas je da se izbor između prilika za besplatno prisvajanje rada – od šuma, oceana, klime, tla i ljudskih bića – dramatično sužava. Za to vrijeme, masa kapitala koja luta okolo svijeta tražeći nešto u što će biti investirana svakim je danom sve veća. Sagledavanje kapitalizma u ovoj knjizi upućuje na nešto što je trenutno u pokretu i što će rezultirati sve nestabilnijom situacijom unutar idućih deset, dvadeset godina. Tu je ogromna masa kapitala koja zahtijeva da bude investirana i pozmašno sužavanje broja prilika da se rad dobije besplatno. To znači da kapitalizam mora početi plaćati troškove uobičajenog poslovanja, odnosno da se volumen prilika za investiranje kapitala smanjuje. Ima pustog novca, a nitko nema blagu ideju što bi s njim.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">U radikalnoj kritici pojavila su se dva paralelna pravca. Po jednom od njih, svijet se konča; u pitanju je planetarno apokaliptičko sagledavanje stanja stvari <strong>Johna Bellamyja Fostera</strong>. Postoji i drugo sagledavanje kapitalizma po kojem on ima problem s nedovoljnom potrošnjom ili nejednakošću. No, bilo koji od ovih argumenata uzet pojedinačno nepotpun je bez onog drugog, potrebno ih je povezati. A kad uključite ekološki aspekt u teoriju ekonomskih kriza ili analizu društvenih nejednakosti, uvjeti razumijevanja ekonomskih ekspanzija ili implozija i nejednakosti počinju se mijenjati, a vrijedi i obrnuto. Jedan dio toga odnosi se na činjenicu da je srž društvene nejednakosti, uz klasne, rasne i rodne linije, potpuno povezana s načinom na koji kapitalizam funkcionira u mreži života.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><br /></span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><strong>KA: Okrenimo se radnom procesu, temelju kapitalističke eksploatacije po klasičnoj marksističkoj misli. Tvrdite kako je Marx osjećao da nije samo nadnički rad nego i neplaćeni rad, kao i energija ljudi, napose žena, i vanljudskih priroda ono što je od središnje važnosti za kapitalizam. I primjećujete da živimo u svijetu gdje se čini da sve više postavljamo pitanja plaća i radnih mjesta nasuprot pitanju klime, što čini lažnu dihotomiju. Kako da se oslobodimo od ove lažne opreke koju nastojite razbiti?</strong>&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;"><strong>JWM:</strong> Uputio sam se u samu jezgru marksističke misli da bih otamo izmamio novu interpretaciju koja je konzistentna s načinom na koji je Marx mislio o toj problematici. Vrijednost je jedna od najdosadnijih stvari o kojoj baš svaki marksist ima nešto za reći – kad god čujem riječi &#8220;zakon vrijednosti&#8221; samo preletim očima. Sve su civilizacije znale da život ima vrijednost i imale načine da je odrede. To nije isključivo odlika kapitalizma. Kapitalizam pak smatra da je radna proizvodnost u sklopu društvenog odnosa posredovanog novcem ono što se računa, a da rad žena, prirode i kolonija treba obezvrijediti. Ako to uzmemo u obzir preokreće, se uobičajeni marksistički argument. Ima neka vrsta zakona vrijednosti u kapitalizmu koji je zakon &#8220;jeftine prirode&#8221; ili zakon obezvređivanja rada ljudi kao i ostatka prirode.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Odrastao sam na pacifičkom sjeverozapadu gdje se odvijala ova vrsta politike. Na jednoj su strani bili borci za očuvanje prirode koji su, s pravom, željeli zaštititi stare šume. S druge je strane bila buržoazija, ali i radnički sindikati koju su govorili da, eto, mi trebamo radna mjesta.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">To se mijenja. Postaje jasno, čak i pokojem krupnom biznisu, da će promjena klime iz temelja promijeniti uvjete pod kojima se ostvaruje profit. Možemo to primijetiti na pitanju hrane. Moderni je svijet nastao zahvaljujući jeftinoj hrani do koje možete doći ako imate vrlo stabilnu klimu, puno tla, jeftini rad – tad možete doći do kalorija relativno jeftino. No, svjedočimo pojavi pokreta za pravo na suverenost ishrane koji kažu da ionako više nema poslova i da nema načina da se prirodu natjera da radi besplatno išta više od onoga što ona trenutno radi budući da vidimo kako na naplatu dolaze računi tretiranja atmosfere kao da je smetlište.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Vidimo tu situaciju u Kaliforniji, na primjer, gdje je suša postala tako teška – najgora u 1200 godina, kažu – da bi središte sjevernoameričke monokulturne proizvodnje za tržište moglo nestati tijekom nekoliko sljedećih desetljeća. U puno pogleda, ubrzanje historijske promjene pretvara govor o &#8220;radnim mjestima nasuprot okolišu&#8221; u relikt prošlosti.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><br /></span></p>
<p><strong><span style="line-height: 20.8px;">KA: Dosta pažnje posvećujete prisvajanju društveno nužnog neplaćenog rada za kojeg tvrdite da je modus operandi kapitalizma, dok je to pitanje zelena i crvena misao uglavnom ignorirala. Možete li nam dati neke primjere?</span></strong></p>
<p><strong><span style="line-height: 20.8px;"></span></strong><span style="line-height: 20.8px;"><strong>JWM:</strong> Prije svega moramo biti svjesni da je najmoćniji mit koji je usmjeravao zelenu misao i ekološki aktivizam tijekom posljednja četiri desetljeća onaj o industrijskoj revoluciji – to je argument koji se danas ponavlja s uvođenjem pojma &#8220;antropocen&#8221;, argument koji kaže da sve ono loše u pogledu promjena okoliša seže samo do Engleske oko 1800. godine, parnog stroja i ugljena. To baš i nije istina, ali ideja je čvrsto usađena u način kako saznajemo o modernom svijetu i posebno u način na koji razmišljamo o ekološkoj krizi.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Zapravo se uspon kapitalizma najjasnije očituje u 15., 16. i 17. stoljeću u načinima na koje su krajolici i ljudi u tim krajolicima bili preobraženi. Između 1450. i 1750. nastupila je revolucija u proizvodnji okoliša koje je bila bez presedana u pogledu razmjera, brzine i dosega.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Najdramatičniji izraz ovog procesa bilo je osvajanje Amerika koje je bilo mnogo više od pukog vojnog osvajanja i genocida, iako su oni činili njegov bitan dio. Novi svijet postao je tlo na kojem se industrijski kapitalizam trebao dokazati, i to u svakom mogućem smislu. Počeci se mogu prepoznati u plantažama šećera. Odmah potom tu je izvlačenje srebra iz tla u Potosiju, današnjoj Boliviji, kao i u Španjolskoj, današnjem Meksiku. To je uključivalo velike proizvodne procese, mnogobrojne strojeve, ulaganje novca, radnike čiji je rad bio određen vremenom i zadacima – sve to oslanjalo se na besplatno prisvajanje rada prirode ili na vrlo niske troškove i pretvaranje tog rada u nešto što se moglo kupiti ili prodati.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">To je uništilo tla i, između ostalog, planinska područja u Andama koja su popuno obešumljena što je uzrokovalo strašnu eroziju tla. No, isto je tako djelovalo devastirajuće na ljude koji su bili uključeni u taj proces. U Potkraljevini Peru tijekom 16. i 17. stoljeća, Kastiljanci, Španjolci, na primjer, imali su posebnu riječ za starosjedioce – naturales. Ovi radnici i starosjedioci smatrani su dijelom prirode.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Isti tip ophođenja bio je na djelu kod afričkog ropstva. Afrički rob bio je stvarnost sjedinjena s plantažama šećera i to nam govori nešto važno – ne samo da su tla Novog svijeta bila prisvojena i iscrpljena a šume raskrčene, nego su i afrički robovi bili tretirani kao dio prirode, a ne kao ljudi ili dio društva. Rad Afrikanaca bio je prisvojen kao što je bio prisvojen rad tla i šuma. Na toj se osnovi pojavio novi odnos s prirodom i to je bilo povezano s ekonomijom.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Svaki put kad bi se novo carstvo otisnulo, Portugalci u Novi svijet ili Indijski Ocean, kao i Holanđani i Španjolci, prvo bi prikupilo sva prirodna blaga koja je moglo naći, uključujući i ljude, kako bi ih značenjski odredilo i ekonomski racionaliziralo. U konačnici, to je bio nevjerojatan proces mobiliziranja neplaćenog rada u službi robne proizvodnje i razmjene. Kapitalisti, ili kolonijalna sila, htjeli su prije svega uložiti nešto malo novca da bi natrag dobili puno korisne energije u obliku srebra, šećera, a kasnije, s početkom industrijske revolucije, duhana i pamuka. Svaki je tehnološki iskorak – parni stroj, a prije njega inovacije u brodogradnji – bio oslonjen na isti proces: na novi način prisiljavanja prirode da radi besplatno, ili uz niske troškove, u velikim razmjerima. Isti se slučaj ponovio s naftom u prošlom stoljeću.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><br /></span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><strong>KA: Koja je vaša kritika antropocena i što mislite o načinu na koji on prelazi preko prave historijske analize kapitalizma?</strong>&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;"><strong>JWM:</strong> Moramo razlikovati dvije upotrebe pojma. Jedna je antropocen kao tema razgovora u društvu, tema razgovora koji vodite s prijateljima za večerom ili kod aparata za kavu. U ovom smislu vrlina je antropocena u tome što otvara neka važna pitanja: kako se ljudi uklapaju u mrežu života? No, antropocen ne može odgovoriti na ovo pitanje, budući da su sami članovi u tom pojmu postavljeni dualistički, kao u poznatom članku <em>The Anthropocene: Are Humans Now Overwhelming the Great Forces of Nature?</em>&nbsp;<strong>Willa Steffena</strong>, <strong>Paula J. Crutzena</strong> i <strong>Johna R. McNeilla</strong>. Ako vjerujete da su ljudi dio prirode, onda ne možete smatrati da je ovo pitanje dobro formulirano.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Antropocen kao argument u svom dominantnom obliku, s druge strane, apsurdan je povijesni model. Prema njemu sve manje-više počinje u Engleskoj 1800-ih s parnim strojem i ugljenom. Ima raznih povijesnih problema o kojima smo govorili povezanih uz to. Puno prije parnog stroja, nastupilo je povećanje kapitalističke sposobnosti da za red veličine preobrazi okoliš u pogledu razmjera, brzine i dosega.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Jako me muči što se ispostavilo da je antropocen sličan buržoaskoj varci koja odgovornost za probleme stvorene od strane kapitalizma prebacuje na čitavo čovječanstvo. To je duboko rasistički, eurocentrički i patrijarhalni pogled koji niz vrlo ozbiljnih problema predstavlja kao odgovornost čovječanstva u cjelini. Na dubljoj filozofskoj razini, svi smo mi isti u očima antropocena. S povijesne strane, to je najgore pojmovno nasilje koje možete naturiti. To bi bilo jednako kao reći da rasa danas nije bitna u Americi – smijali bi se onome tko bi tvrdio nešto takvo. No, ideja antropocena prolazi dijelom zbog dualizma Priroda/Društvo.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><br /></span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><strong>KA: Je li kapitalizam danas, kad se sve zbroji i oduzme, u razvojnoj krizi? S kakvim nas prognozama ostavlja nova historijska analiza koju ste nam ponudili?</strong>&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;"><strong>JWM:</strong> Sve ovisi o tome kako razmišljate o kapitalizmu. Ako se držite standardne definicije kapitalizma kao sistema usmjerenog na beskonačni ekonomski rast i maksimiziranje profita, onda možete reći puno o sposobnosti kapitalizma da preživi. Ali ako je kapitalizam ovisan o prisvajanju neplaćenog rada ljudi i ostatka prirode&#8230; onda morate granice početi poimati drugačije.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Središnje pitanje političke ekonomije je ovo: kako se događa brzi rast kapitalističkih investicija i akumulacija u modernom svijetu i koje su njihove granice?&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Čak i bez klimatskih promjena, ove granice bile bi teško premostive. Kapitalisti su uvijek uspijevali pronaći izlaz iz krize, u tom se pogledu radikali i konzervativci slažu. Oni govore iste stvari budući da su slijepi za prirodu. Kapitalizam je prije svega sistem jeftine prirode koja se sastoji od četiri jeftina dobra: radne snage, energije, hrane i sirovina. Kapitalizam obnavlja jeftinoću ovih prirodnih dobara pronalazeći nove dijelove prirode koji nisu komodificirani ili podvedeni pod društveni odnos posredovan novcem. U 19. stoljeću, to su bile Južna i Istočna Azija. Tijekom zadnjih 30 godina, neoliberalizam je tu podveo Kinu, Indiju, Sovjetski Savez i Brazil.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Zatim, tu su i klimatske promjene. Ona značajno usporava &#8220;jeftine prirode&#8221; koje su preostale. Klimatske promjene najveći su pojedinačni vektor povećanja troškova uobičajenog poslovanja. Ona će podrivati osnovu kapitalističkog odnosa s prirodom radikalno podrivajući strategiju jeftinih priroda na koju se kapitalizam oslanjao.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><br /></span></p>
<p><strong><span style="line-height: 20.8px;">KA: Spomenuli ste da pokreti za očuvanje okoliša kao i društveni pokreti polako počinju shvaćati da je opreka Priroda/Društvo lažna, možda upravo zbog ozbiljnih prijetnji podjednako za prirodu i za društvo te zbog kapitalizma, posebno njegovih bušotinskih projekta velikih razmjera kao nasrtaja na Prirodu koju čine i ljudi.</span></strong></p>
<p><strong><span style="line-height: 20.8px;"></span></strong><span style="line-height: 20.8px;"><strong>JWM:</strong> Mislim da danas postoje pokreti koji vide Prirodu i Društvo kao nerazdvojivo povezane. Mislim da je sljedeći korak otići do srži pitanja rase, roda i nejednakosti da bi se istaknulo kako su ona blisko povezana s načinom na koji se zamišljaju Priroda i Društvo u suvremenom svijetu. Ako se upitate nešto vrlo jednostavno, na primjer zašto neki ljudski životi vrijede više od drugih – pomislimo na Black Lives Matter – ili zašto su neki genocidi važniji od drugih, uvidjet ćete da su tu u igri neke vrlo moćne pretpostavke o Prirodi i Društvu.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">Mislim da pokreti nastali protiv ekstrakcije nafte iz katranskih pijesaka ili naftovoda Keystone XL predstavljaju vrstu društvenog organiziranja koja radi u prilog argumentima moje knjige. Pokreti za pravednost ne mogu biti umireni novom raspodjelom prinosa, dijelom zato što kapitalizam više ne ostvaruje viškove kao nekad. Ovi razgovori vode se pogotovo oko energije, frackinga, nafte i projekta crpenja u Latinskoj Americi. I, naravno, u Latinskoj Americi mnogi starosjedioci nikad nisu ni vjerovali u ovaj dualizam. Uvijek su bili ispred.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"></span><span style="line-height: 20.8px;">No, na ljevici, posebno u Sjevernoj Americi, još ima onih koji Prirodu doživljavaju kao nešto što je tamo vani, kao varijablu ili kao kontekst, a to je politička slijepa ulica. Moramo vratiti Prirodu u kapitalizam i razumjeti kapitalizam u Prirodi.&nbsp;</span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="line-height: 20.8px; font-size: small; color: #888888;">***</span></p>
<p><span style="font-size: small;"><span style="line-height: 20.8px; color: #888888;">Jason W. Moore docent je sociologije na Sveučilištu Binghamton i koordinator World-Ecology Research Networka. Često piše o povijesti kapitalizma u Europi, Latinskoj Americi i Sjedinjenim Državama u razdoblju od dugog šesnaestog stoljeća do neoliberalnog doba. Trenutno završava knjigu <em>Ecology and the Rise of Capitalism</em>, ekološku historiju uspona kapitalizma koju će objaviti University of California Press.&nbsp;</span><span style="line-height: 20.8px; color: #888888;">Kamil Ahsan nezavisni je autor i doktorant razvojne biologije na Sveučilištu Chicago. </span><span style="color: #888888; line-height: 20.8px;">Intervju je izvorno objavljen u časopisu </span><span style="color: #888888;"><a href="https://viewpointmag.com/2015/09/28/capitalism-in-the-web-of-life-an-interview-with-jason-moore/" target="_blank" rel="noopener"><em><span style="line-height: 20.8px;">Viewpoint Magazi</span>ne</em></a>, a s engleskog ga je p</span><span style="line-height: 20.8px; color: #888888;">reveo Ante Jerić.</span></span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Viseći vrt</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/viseci-vrt/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 23 Feb 2015 14:17:35 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Josipa Čeliković]]></category>
		<category><![CDATA[Palach]]></category>
		<category><![CDATA[Priroda i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Rijeka]]></category>
		<category><![CDATA[skc]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=viseci-vrt</guid>

					<description><![CDATA[<p>Naziv izložbe <em>Priroda i društvo</em> Josipe Čeliković odražava način na koji autorica formira svoje promišljanje.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Otvorenje izložbe <em>Priroda i društvo</em> autorice <strong>Josipe Čeliković</strong> bit će održano <strong>27. veljače u 20 sati u Galeriji SKC</strong> u Rijeci.</p>
<p>&#8220;Sam naziv izložbe odražava način na koji Josipa formira svoje autorsko promišljanje. Poigravanje s materijalima tvori objekte i instalacije koji propituju odnose čovjeka i prirode, urbanog i ruralnog, te postavljaju uvijek aktualno pitanje sveopćeg otuđenja &#8211; i to onog od prirode izvan i unutar nas samih.&#8221; zapisao je u najavnom tekstu <strong>Dražen Vitolović</strong>.</p>
<p>Na izložbi će biti izložen i rad<em> Viseći vrt</em> na kojem je koautorica<strong> Ina Ivandić</strong>. Izložba je otvorena do<strong> 13. ožujka</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Priroda i društvo</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/priroda-i-drustvo-0/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 31 Oct 2014 11:20:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Galerija Karas]]></category>
		<category><![CDATA[Nina Đurđević]]></category>
		<category><![CDATA[Priroda i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[umjetnička fotografija]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=priroda-i-drustvo-0</guid>

					<description><![CDATA[Izložba radova Nine Đurđević otkriva predstavljaju li čovjek i njegovo prirodno okruženje metaforu vječnog kruga Jina i Janga.
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">&#8220;Nova serija <strong>Nine Đurđević</strong> je pravo svježe čudo iznenađenja. Višegodišnja rekonstrukcija autoportreta kao izraza smisla i izvorišta priče koju svaka serija pripovijeda u jednom dahu, primaknula se svijetu izvan okidača objektiva, iako s prepoznatljivim autorskim elementima kao što su oštrina linija, perceptivna sugestivnost i fotografski izraz u svojstvu fabularne dekonstrukcije vizualnog.</span></p>
<p><em>Priroda i društvo</em> predstavlja jedinstven ciklus diptiha u kojima se gledaočeva (čitaočeva) pažnja dijeli na detalj i total, misao balansira između odobravanja i negiranja, utisak se svodi na prvobitno oduševljenje i promišljanje iz drugog plana, zaključak navodi na otuđenost isto koliko i na povezanost, a jednostavan gledaočev <em>aftertaste</em> nakon pregledavanja serije se rasipa između prihvaćanja i osude. Dajući nam uvid u samostalni detalj prirodnog (divljeg, netaknutog) pejzaža, a potom i u njegovo društveno (neprirodno, ljudskom rukom stvoreno) okruženje, Nina nas više nego ikad propituje, zamišlja, provocira i navodi na niz (oprečnih) zaključaka.&nbsp;</p>
<p>Predstavljaju li čovjek i njegovo (prirodno) okruženje, slučajno ili sasvim nasilnim procesima metaforu vječnog kruga Jina i Janga koji utjelovljuje ujedinjene suprotnosti čiji se viši smisao svodi upravo na koegzistenciju i međusobnu isključivost/ujedinjenost istih? Pitanja je mnogo, mogućih odgovora još više. Gdje god da se nalazite, što god da radite, okruženi ste i prirodom i društvom. I više od toga &#8211; vi ste priroda i društvo. U isto vrijeme, na sasvim istom mjestu. Možda odatle avantura koju nam je priredila Nina Đurđević i treba početi&#8221;, napisala je o izložbi <strong>Radmila Ercegovac</strong>.</p>
<p>Nina Đurđević (1980.) diplomirala je na Akademiji dramske umjetnosti Zagreb (2008.) i završila Master program za fotografiju, Akademije umetnosti Novi Sad (2013.). Iza sebe ima 18 samostalnih i više skupnih izložbi. &nbsp;Fotografije iz serije <em>objekt(iv)na</em> nalaze se u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.&nbsp;</p>
<p>Izložba će biti otvorena od <strong>4.</strong> do <strong>16. studenog</strong> u <strong>Galeriji Karas</strong> u Zagrebu.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Gdje priroda poništava društvo</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izvedba/gdje-priroda-ponistava-drustvo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 14 Jul 2014 11:45:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[_najave_performans]]></category>
		<category><![CDATA[[BLOK] - Lokalna baza za osvježavanje kulture]]></category>
		<category><![CDATA[Nina Kurtela]]></category>
		<category><![CDATA[Planinarski dom Runolist]]></category>
		<category><![CDATA[Priroda i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[trg europe]]></category>
		<category><![CDATA[urbanfestival13]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=gdje-priroda-ponistava-drustvo</guid>

					<description><![CDATA[<p>Performans Nine Kurtele<em> Priroda i društvo</em> sljedeća je stanica ovogodišnjeg programa <em>UrbanFestivala</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Koliko je, uz danas aktualne procese komodifikacije prirode i prirodnih resursa, uopće moguće prirodu promatrati kao divljinu i netaknutu sferu u kojoj (ekonomske) kategorije koje je uspostavilo društvo ne vrijede? &nbsp;</p>
<p>&#8220;Performans <em>Priroda i društvo</em> sastoji se od hodanja koje kreće iz centra urbanog tkiva &#8211; &nbsp;trgu ispred institucija Europske unije u Hrvatskoj te prolazi rutom prema sjevernom rubu grada, sve do šume, pri čemu obilježavam pređeni put i ostavljam trag. Referirajući se na priču o Ivici i Marici, koju su u doba romantizma kanonizirala braća Grimm, umjesto kamenčića i mrvica kruha po putu ostavljam kovanice eura čime istražujem mogućnosti poništavanja vrijednosti novca s obzirom na promjenu okoliša kroz koji hodam. Na području grada, posebice gradskog centra koji na simboličkoj razini predstavlja ekonomsku i političku moć, novčići imaju svoju razmjensku vrijednost, dostupni su bilo kome i otvaraju prostor interakcije. Na periferiji, gdje urbani prostor postepeno nestaje, vrijednost novca dovodi se u pitanje, da bi na kraju, u šumskom krajoliku, mogla biti potpuno poništena, barem na simboličkoj razini, iako ne nužno i na stvarnoj&#8221;, ističe <strong>Nina Kurtela</strong>.&nbsp;</p>
<p>Nina Kurtela djeluje na razmeđi različitih istraživačkih područja i stvara svoje radove kombinirajući razne discipline. Njezin je rad često multidisciplinaran i site-specific, pri čemu uključuje specifične zajednice, preispituje monetarne vrijednosti ili istražuje ideje razmjene koje stvaraju različite društvene odnose. Preispitujući identitet i intimnost, istražuje načine na koje različiti postupci tijela i osobito specifične društvene, kulturne i urbane sfere određuju čovjekovo ponašanje, utječu na naše iskustvo i pogađaju nas.&nbsp;</p>
<p>Perfomans <em>Priroda i društvo</em> odvija se u sklopu <a href="http://urbanfestival.blok.hr/" target="_blank" rel="noopener"><em>UrbanFestival13 Natrag na trg!</em></a>, a<em>&nbsp;</em>započinje u srijedu, <strong>16. srpnja</strong> na Trgu Europe u <strong>8 sati</strong>, dok su razgovor i druženje planirani za <strong>13 sati</strong> kod Planinarskog doma Runolist na Sljemenu. Svi zaintersirani kojima je potreban prijevoz mole se da <a href="mailto:blok@blok.hr" target="_blank" rel="noopener">kontaktiraju</a> [BLOK] radi organizacije.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Tolj izlaže u SC-u</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izvedba/tolj-izlaze-u-sc-u/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[nikolina]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 09 Feb 2011 09:15:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[_najave_performans]]></category>
		<category><![CDATA[ana husman]]></category>
		<category><![CDATA[Art radionice Lazareti]]></category>
		<category><![CDATA[galerija studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[globalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Here Tomorrow]]></category>
		<category><![CDATA[Patriot]]></category>
		<category><![CDATA[Priroda i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Produženi boravak]]></category>
		<category><![CDATA[Školsko kino]]></category>
		<category><![CDATA[slaven tolj]]></category>
		<category><![CDATA[Što je umjetnost prema ovom biću]]></category>
		<category><![CDATA[Volim Zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=tolj-izlaze-u-sc-u</guid>

					<description><![CDATA[Peto izdanje <i>Školskog kina</i> predstavlja radove <b>Slavena Tolja</b>.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p align="justify"><strong>Slaven Tolj</strong> hrvatski je vizualni umjetnik rođen 1964. godine u Dubrovniku. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1987. godine. Sudjelovao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Od 1988. godine voditelj je programa <em>Art radionice Lazareti</em>.
</p>
<p align="justify">U programu <em>Školskog kina </em>bit će predstavljeno šest radova: <em>Globalizacija</em> iz 2001. godine, <em>Priroda i društvo</em> iz 2002, <em>Produženi boravak</em> iz 2006, <em>Patriot</em> iz 2007, <em>Volim Zagreb</em> iz 2008. te <em>Što je umjetnost prema ovom biću</em> također iz 2008. godine.
</p>
<p align="justify"><em>Globalizacija</em> je video dokumentacija performansa u trajanju od 15 min kojeg je Tolj izveo u njujorškoj galeriji <em>Exit Art</em>. Performans je činilo mješanje wiskyija i votke te ispijanja ovog napitka. Kroz ovaj rad umjetnik komentira globalizaciju i njene učinke. Osim performansa dokumentiran je i dolazak hitne pomoći, a sve završava Slavenovim dvodnevnim boravkom u bolnici u besvjesnom stanju.
</p>
<p align="justify"><em>Priroda i društvo</em> dokumentacija je performansa izvedenog na otvorenju izložbe MSU Zagreb <em>Here Tomorrow</em> u Gliptoteci kojim autor pokušava razbiti rogove o zid.
</p>
<p align="justify"><em>Produženi boravak</em> je snimljen u jednom kadru kroz prozor osnovne škole Ivana Gundulića. Video problematizira gubljenje identiteta Dubrovnika kroz snimku školske učionice kojoj prijeti zatvaranje zbog nedostatka polaznika.
</p>
<p align="justify">Performans <em>Patriot</em> izveden je na otvorenju izložbe <em>Patriot </em>u galeriji <em>Nova</em>. Za trajanja hrvatske himne umjetik mijenja položaj desne ruke na načine kako su to nalagale različite ideologije kroz povijest.
</p>
<p align="justify"><em>Volim Zagreb</em> jednominutna je snimka sigurnosne kamere preuzeta s interneta koja je zabilježila kretanje atentatora na <strong>Ivu Pukanića</strong> po zagrebačkim ulicama, neposredno nakon postavljanja eksplozivne naprave i dokumentacija performansa koji ponavlja to kretanje.
</p>
<p align="justify"><a href="http://www.facebook.com/event.php?eid=123790131027068" target="_blank" rel="noopener">Školsko kino</a> je program projekcija u <em>Galeriji SC</em> koji prezentira filmske radove važnijih hrvatskih umjetnika. Program je osmislila <strong>Ana Hušman</strong>. Radovi Slavena Tolje mogu se pogledati u razdoblju od 9. do 22. veljače te od 2. do 12. ožujka u radno vrijeme <em>Galerije SC</em>.<br />
  </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
