Na sastanku čelnika zemalja članica EU-a i triju nečlanica krajem listopada, dogovoreno je provođenje sedamnaest mjera koje bi trebale “stabilizirati i usporiti” protok izbjeglica. Zemlje koje su pogođene dolaskom velikog broja izbjeglica zapadnobalkanskom rutom dogovorile su se da će povećati kapacitete za prihvat migranata, od čega je 50 tisuća dodijeljeno Grčkoj, te isti broj zemljama na zapadnom Balkanu. Prema priopćenju Europske komisije, četiri zemlje s rute obavijestile su da mogu odmah staviti na raspolaganje kapacitete za privremeni smještaj za ukupno 12 tisuća ljudi – od toga Hrvatska dvije tisuće, Austrija pet tisuća, Srbija tri tisuće i Slovenija dvije tisuće. Prihvatni centri u tim zemljama služit će tome da se ljudima osigura privremeni smještaj kako ne bi spavali na kiši i hladnoći dok čekaju transport za dalje.

Grčka je izvijestila o svojim planovima za osiguranje 50 tisuća mjesta do kraja godine, od čega 20 tisuća u udomiteljskim obiteljima kroz subvencije za stanovanje u suradnji s UNHCR-om. U Grčkoj će ljudi biti privremeno smješteni dok čekaju da im se riješi zahtjev za azil, kao i oni kojima je zahtjev pozitivno i negativno riješen.

Protekli je vikend više od 30 osoba izgubilo život u pokušaju prelaska Egejskog mora. Inicijativa Dobrodošli! podsjeća da je jedini način za sprečavanje daljnje eskalacije humanitarne krize uspostavljanje međunarodnog sigurnosnog koridora, morskog, kopnenog i zračnog. Prema neslužbenim rezultatima jučerašnjih izbora u Turskoj, vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) osvojila je apsolutnu većinu u parlamentu i tek nešto manje od polovice ukupnih glasova, što će vjerojatno osigurati provedbu prijašnjeg dogovora s njemačkom kancelarkom prema kojem bi Turska trebala aktivnije raditi na “zadržavanju” izbjeglica na svom teritoriju kako bi smanjila njihov priljev u Njemačku. 

Tim povodom, Inicijativa apelira na borbu protiv autokracije i terorizma te ponovno osuđuje odluku o stacioniranju velikog broja izbjeglica na teritorij jedne države, odnosno o formiranju hot spota za izbjeglice u Turskoj.

Posljednjih dana volonteri Inicijative Dobrodošli! svjedoče sve sporijem tranzitu ljudi, kako pri ulasku u Hrvatsku i prolasku do Slovenije, tako i na granici s Austrijom. Reakcije i odluke političara usporavaju dolazak ljudi u Europu, što dovodi do svađa i nemira. Inicijativa apelira i na policajce, vojnike, predstavnike službi za spašavanje i sve ostale predstavnike koji rade i pomažu ljudima u kampovima da “svojim ponašanjem budu primjer i građanima, da rade na prevenciji govora mržnje prema drugima, a ne da ga i sami potiču, te da tretiraju osobe onako kako bi i sami postupali jedni prema drugima u nevolji. Suprotnim postupanjem dolazi do rasta nervoze i nezadovoljstva među ljudima, što, nažalost, nužno dovodi i do žrtava”. 

Od početka izbjegličke krize u Hrvatsku je ušlo 307 tisuća ljudi. Otvaranje tranzitnog kampa u Slavonskom Brodu očekuje se u utorak u jutarnjim satima, a u očekivanju kakvi će biti uvjeti u kampu, Inicijativa apelira na Ministarstvo unutarnjih poslova, kao i ostale institucije poput Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, ali i na lokalnu zajednicu, da osiguraju čvrste objekte u kojima bi ljudi bili smješteni, a koji će biti prihvatljivi u zimskim uvjetima. “Ljudima koji su prošli tisuće i tisuće kilometara kako bi pobjegli od rata i nedostojnih uvjeta života u svojim zemljama, dužni smo osigurati dostojan i human prihvat. Iako je ova humanitarna kriza prerasla i u krizu Europske unije, još uvijek nije kasno da se počne primjenjivati međunarodno humanitarno pravo te da se aktiviraju alternativni mehanizmi za zaštitu izbjeglica poput privremene zaštite, kao i te osiguranje sigurnog koridora za izbjeglice”, navode u Inicijativi.

U Beograd je u noći sa subote na nedjelju stiglo 70 autobusa s migrantima i izbjeglicama koji su prethodnih dana prešli grčko-makedonsku granicu i potom ušli u Srbiju, javlja Hina. Prema podacima Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Srbiju je ušlo više od 7000 ljudi.

Nakon velikih gužvi tijekom vikenda očekuje se dolazak još najmanje oko 1500 ljudi koji se nalaze na području Mirovačkog polja i u kampu u selu Miratovcu na jugu Srbije. Dužnosnici Crvenog križa u prihvatnom centru u Preševu na jugu Srbije upozoravaju da vode i hrane imaju za još jedan dan i apeliraju da im se uputi pomoć. Ministar obrane Bratislav Gašić najavio je da će u selu Miratovcu, gdje migranti prelaze granicu Srbije i Makedonije, uz pomoć ruskog i srpskog humanitarnog centra biti podignut dodatni kamp za njihov prihvat. 

U Beogradu će biti otvoren i info-centar gdje će migranti dobiti sve neophodne obavijesti, servisne informacije, pravnu i psihološku podršku na materinjem ili jeziku koji razumiju, a očekuje se i dodatna pomoć građana-volontera, budući da su mnogi već angažirani uz ekipe Crvenog križa ili putem Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila. Stanje u Beogradu možete pratiti na portalu Kontrapress u tekstovima Žarke Radoje.

U susjedstvu, Crna Gora zasad nema izražen problem po pitanju azila, migracija i izbjeglica kao njezini susjedi Srbija i Makedonija jer se tek nekoliko izbjeglica u ovom trenutku nalazi u Centru za azilante u Spužu kod Podgorice. Od početka godine u tom je Centru boravilo oko 900 osoba tražilaca azila, uglavnom iz Sirije. Slovenija tek krajem godine očekuje početak postupnog dolaska 250 izbjeglica iz Sirije i drugih bliskoistočnih država u okviru dogovora postignutog s Europskom unijom, ali se priprema i na eventualni nekontrolirani dolazak najviše 500 izbjeglica koji se sada nalaze u Makedoniji, Srbiji ili Mađarskoj, piše ljubljansko Delo, a prenosi Hina. Prema planu Europske unije o razmještaju 40000 izbjeglica, Slovačka treba prihvatiti njih 200 iz izbjegličkih logora u Turskoj, Italiji i Grčkoj. No, nedavno je glasnogovornik slovačkog ministarstva unutarnjih poslova izjavio da Slovačka neće prihvaćati muslimane jer u Slovačkoj nema džamija.

U Hrvatskoj je stanje – regularno. Nakon što je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio da “mi uspješno branimo granicu i nadam se da ćemo to tako i dalje” i na taj način prešutno podržao sve glasnije ksenofobne izjave koje se mogu čuti u hrvatskom medijskom prostoru, cjelokupni se politički vrh orijentirao na obilježavanja Europskoga dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Doduše, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko primijetio je da se uzroci humanitarne katastrofe ne vide niti se rješavaju, implicitno upućujući na režime čije su politike i dovele do nje, no ipak je istaknuo da je Hrvatska spremna na “visokoj humanoj razini sudjelovati u rješavanju te izbjegličke krize”. Na koji način i s kojim kapacitetima, preostaje nam vidjeti.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.