U prvoj dionici Cjelovite kurikularne reforme sudjelovalo je 436 članova stručnih radnih skupina, većinom učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja i znanstvenika iz svih dijelova Republike Hrvatske. Pedeset djelatnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje sudjelovalo je kao podrška Cjelovitoj kurikularnoj reformi. U konzultantskom postupku sudjelovalo je 218 osoba iz svih dijelova društva.

U ponedjeljak, 29. veljače, objavljeno je 29 predmetnih kurikuluma te 3 okvira: Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja, Okvir za vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama te darovite djece i učenika. Slijede stručna, pa javna rasprava, koju će do 15. lipnja facilitirati dosadašnja Ekspertna radna skupina. Stručna rasprava trebala bi biti otvorena i na službenoj stranici Cjelovite kurikularne reforme te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

S obzirom da je prema prijedlogu proračuna za 2016. Ministarstvu smanjen proračun za čak dva posto, posve u suprotnosti s trendovima u razvijenim zemljama i preporukama Europske komisije, ministar Predrag Šustar komentirao je smanjenje budžeta uoči početka eksperimentalne primjene kurikularne reforme: “Uštede moramo provesti i ne smijemo iskakati u odnosu na ostale resore, ali one su racionalne i usmjerene tako da reforme budu strukturne. Drago mi je da se plaće neće dirati, ne možemo u reforme bez zadovoljnih učitelja”, kazao je Šustar dodajući da se mnogo više mora napraviti po pitanju privlačenja sredstava iz EU fondova, javlja N1.

Na predmetne kurikulume, konkretno onaj povijesti, osvrnuo se i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko koji ima primjedbu usmjerenu prvenstveno prema autonomiji nastavnika, odnosno na to “da svaki profesor može birati svoj udžbenik po kojem će predavati povijest”.

Ipak, kao i do sada, kurikularna reforma ima podršku svih zainteresiranih dionika – vlasti, škola, nastavnika, agencija i javnih ustanova, Akademije i fakulteta – svi se slažu da obrazovanje mora biti iznad i izvan dnevne politike. Na predstavljanju dokumenata voditelj Ekspertne radne skupine Boris Jokić istaknuo je još jednu važnu činjenicu: “Bez osposobljavanja kadra neće biti ni trasformacije hrvatskog obrazovanja”, a to i jest sljedeći korak kurikularne reforme. Nakon izrade kurikuluma, Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđena su daljnja 3 koraka: izrada sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima, potom sustavno osposobljavanje učitelja za primjenu novih kurikuluma i promjene u procesu poučavanja i učenja, te izrada priručnika, udžbenika i drugih nastavnih pomagala i korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju.