Predavanje polazi od normalizacije svakodnevnog korištenja umjetne inteligencije koje postaje rješenje za sve probleme. Rizici koje uporaba AI tehnologija donosi uključuju ekološko onečišćenje, izrabljivanje nevidljive radne snage, te dugoročan utjecaj na kognitivne sposobnosti.

Kako piše u najavi programa, “utopijske vizije AI budućnosti se ne nazivaju bajkama radi jednog zgodnog marketinškog trika: zbira okamenjenih ideja o korisnosti tehnološkog napretka, kultu tehnološkog genija i ideje o neizbježnosti AI-a. Svi oni stvaraju narativ koji pomaže zasjeniti sve očite mane i manjkavosti umjetne inteligencije.

U ovoj Seansi će Knjiške moljčice Ema Marača i Izabela Šegedin raspravljati upravo o tim narativima kojima nam AI i tehno overlordi pokušavaju zamazati oči, s fokusom na Sama Altmana, direktora OpenAI-a, developera ChatGPT chatbota, i njegovog spiritualnog neprijatelja, Elona Muska, čija je tvrtka xAI razvila chatbot Grok”.

Ulaz na program se ne naplaćuje.

Predavanje se održava povodom dana Antifašističke borbe te na zatvaranju skupne izložbe Skulpturalni i zvučni performansi posvećeni ilegalcima i partizanskim snagama ili Padaj silo i nepravdo! koja je u AK galeriji bila otvorena od 5. lipnja i na kojoj izlažu Selma Banich, Gildo Bavčević, Vlasta Delimar, Antonio Grgić, Siniša Labrović, Nikolina Majdak i Slaven Tolj. 

“Spomen-područje Danica danas je izdvojena muzejska jedinica kojom od 1975. godine stručno upravlja Muzej grada Koprivnice. Ovo spomen područje danas čuva javnu i snažnu društvenu memoriju na Danicu, 1. koncentracijski logor u NDH kroz koji je prošlo 4349 logoraša. U Danici je ubijeno 3, a na drugim stratištima i logorima ubijeno 3702 zatočenika. SP Danica kao posebno mjesto Kulture sjećanja na najzloćudnije ideologije u povijesti čovječanstva – fašizam – nacizam – ustaštvo – u sebi akceptira pojam slobode i ljudskih prava”, istaknuto je u najavi predavanja.

Dražen Ernečić (Koprivnica, 1966.) diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1998. godine radi kao kustos povjesničar u Muzeju grada Koprivnice, a od 2006. imenovanjem Ministarstva kulture RH kao viši kustos. Od 2000. do 2011. godine urednik Podravskog zbornika. Objavio više desetaka stručnih naslova iz kulturne povijesti grada Koprivnice i koprivničke Podravine u muzejskim katalozima, časopisima i novinama.

Program 2. lipnja otvara razgovor o otporu u književnosti s Lejlom Kalamujić i Filipom Kučekovićem. Idući dan na rasporedu je projekcija filma Treći svijet Arsena Oremovića, dok se 5. lipnja filmski program nastavlja razgovorom i projekcijama radova Kinokluba Zagreb.

U utorak, 9. lipnja, odvija se glazbeni program koji započinje pop-up nastupom Le Zbora ususret njihovoj proslavi 20. obljetnice koja se održava 12. lipnja u Pogonu Jedinstvo. Nakon zbora, u 20:30 sati kreće nastup kantautora Maali u sklopu programa Škrabica za Antu.

Diskurzivni program nastavlja se 10. lipnja predavanjem kustosa, spisateljice i istraživača Tije Čiček koji se bave vizualnim umjetnostima s fokusom na suradničke izložbe i stvaranje kroz prizmu feminističke i queer metodologije.

Dan nakon, 11. lipnja počinje Sajam malih izdavača u sklopu kojeg se do 13. lipnja odvijaju diskusije o pisanju, prevođenju i drugim segmentima izdavačkog ciklusa. Nakon Sajma, 16. lipnja kreću predavanja o poeziji, javnom prostoru i glazbeni nastupi. Program zaključuje projekcija filma Ono što treba činiti Srđana Kovačevića.

Detalje o rasporedu i programu pronađite ovdje.

Neposredno prije otvaranja grupne izložbe polaznika_ca WHW Akademije, kustos Sebastian Cichocki, koji je ove godine stalni profesor, održat će predavanje The Right to Glean, s početkom u 18 sati. Kako stoji u tekstu najave, “‘pabirčenje’ se tradicionalno odnosilo na čin skupljanja ostataka nakon žetve ili berbe i njihovo dijeljenje ljudima u potrebi.

Čin pabirčenja bio je uobičajen od biblijskih vremena sve do 18. stoljeća kad su ga britanski sudovi 1788. godine proglasili nezakonitim”. Predavanje polazi od pabričenja kao umjetničke teme, metafore i kustoske metodologije za istraživanje odnosa umjetnosti, društva i prirode. 

Program zaključuje izložba u galeriji KO:KE Space u Zagrebu na kojoj se predstavlja izbor ranijih radova sudionik_ca koji se bave tematskim okvirom WHW Akademije – Sjeti se slobode. Otvorenje izložbe zakazano je za 20 sati.

U izložbi sudjeluju: Betül Aksu, Ines Borovac, Farah Hasanbegović, Ioana Lupascu, Klodiana Millona, Esteban Prudencio, Mia Ribić, Maša Seničić, Hana Selena Sokolović, Abd Tammaa, Sana Shahmuradova Tanksa i Paula Tončić. Na otvorenju u 20 sati Ines Borovac održat će performans Strano tijelo.

Više detalja o predavanju pronađite ovdje.

Perić će kroz vlastito iskustvo i svoje putničke zapise predstaviti svakodnevicu Bejruta – “grada obilježenog ratovima, ekonomskom krizom i složenim društvenim odnosima, ali istodobno i iznimnom vitalnošću, raznolikošću i životnošću. Predavanje otvara niz pitanja o urbanom životu u uvjetima nestabilnosti, o suživotu različitih zajednica, ali i o kulturi, gastronomiji i svakodnevnim strategijama preživljavanja”, stoji u najavi.

Riječima gošće predavanja, Ivane Perić: “Rat je tu, ali tu je i život, a odustajanje od života čini se kao nedostupan luksuz. Šetnica uz Mediteran puna je ljudi. Prodavači šećerne vate svoju robu privezuju uz palme, pa se čini kao da su palme ružičasto propupale. Djevojčice pažljivo obljepljuju drške balona, da ih lakše na stotine mogu pronijeti i nuditi duž šetnice”.

Ivana Perić radi kao novinarka u tjedniku Novosti, a o putovanjima piše iz perspektive dugotrajnog promatranja i ponovnog susreta s gradovima kojima se vraća. Bejrut je, uz Napulj, jedno od mjesta kojem se kontinuirano vraća već gotovo desetljeće.

Više detalja pronađite ovdje.

Japanski umjetnik i istraživač Okumura govorit će o konceptualnoj umjetnosti 60-ih godina prošlog stoljeća kroz prizmu intuicije, odnosno djelovanja koje je utemeljeno na jednostavnim pravilima. Kako piše u najavi predavanja, ovaj pogled rezonira s “načinom na koji je japanski filozof Kitaro Nishida razumio umjetnost kao krajnji oblik onoga što je smatrao ‘akcijskom intuicijom’.

Ovo predavanje označava kulminaciju Okumurine tjedan dana duge rezidencije u Dubrovniku, tijekom koje je istraživao tu povezanost uz Jadransko more, slično kao što je Nishida produbio svoje razmišljanje uz Japansko more”.

Yuki Okumura (rođen 1978., Aomori) istražuje intuitivnu koncepciju i proceduralnu izvedbu samouke, slučajno orijentirane jednostavne radnje kao način rada koji omogućuje svakome da prevede ne samo uvjete i kontekste lokacije, već i vlastitu osobnost i biografiju u ovdje i sada.

Izlaganje u organizaciji udruge queerANarchive vodi Paola Radovniković, predsjednica udruge HELP i stručnjakinja za znanstvenu podršku istraživanju, inovacijama i strateškom predviđanju u Agenciji Europske unije za droge. Tijekom predavanja, Radovniković će se usredotočiti na fenomen chemsexa, te predstaviti iskustva iz prakse i alate za pomoć pri gubitku kontrole.

Predavanje počinje u 19 sati, a više detalja pronađite ovdje.

Tema predavanja je queer kultura koja 90-ih prodire u svjetsko mainstream društveno i medijsko polje, te njeno prisustvo i vidljivost u hrvatskom kontekstu. Na primjerima popularnih serija poput Zabranjene ljubavi i Srama, filma Zečji nasip, te fenomena kao što su Dora, Eurovizija, cajke i turbofolk, prikazat će se reprezentacija queer iskustva i estetike.

Predavanje će otvoriti i pitanja može li subverzivna kultura biti kooptirana unutar kapitalističke produkcije, što znači vidljivost ili nevidljivost queer identiteta u mainstreamu i kako normalizacijske politike funkcioniraju u popularnoj kulturi i javnom diskursu.

Andrea Anđelinić doktorandica je znanosti o književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se feminističkom i queer teorijom, a njezino doktorsko istraživanje istražuje politike srodstva i zajedništva u suvremenom queer romanu. Sudjeluje na projektu Suvremeni tekstualni hibridi fikcije, autobiografije i teorije.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Kenjar je na postdoktoratu pri Sveučilištu u Rijeci i jedan od osnivača Naan-Aligned kulinarske inicijative započete na Školi autonomije na Visu. Na predavanju u MaMi Kevin Kenjar će predstaviti svoje istraživanje na temu netom osnovane UN-ove Generalne skupštine na kojoj su predstavnici jedanaestero država, uključujući Jugoslaviju, kroz savjetodavno tijelo United Nations Special Committee on Palestine (UNSCOP) vijećali o ondašnjoj krizi u Palestini. Fokus Kenjarovog predavanja bit će na alternativnom planu podjele zemlje koji su koncipirali predstavnici Jugoslavije, Irana i Indije, kao i post-ratna iskustva navedenih država-članica.

Više detalja o predavanju pročitajte ovdje.

Kako piše u najavi, “u polju (zagovaranja) otvorenih sustava i sadržaja, početak godine se slavi uz Public Domain Day kad prava nekih autorskih djela zastare i prelaze u javnu domenu, ali nekad uključuje i obljetnice pokretanja projekata Wikipedia.org i Creative Commons”.

Na tribini će biti riječi o budućnosti otvorenog znanja u svjetlu rastućeg interesa za digitalnim prostorom zasnovanim na vrijednostima commonsa, interoperabilnosti i suradnje u europskom kontekstu.

Uvod u prezentaciju će prirediti Tomislav Medak, supokretač Creative Commons HR i istraživač u polju tehnologija i političke ekologije i Željko Blaće, pokretač HrW i GLAM Wikimedijskih inicijativa i projekata, dok u prezentaciji sudjeluju Miljenka Buljević, Paško Bilić, Jaka Primorac i Maja Hoić, istraživači u poljim tehnologije, znanosti i kulture, te dizajnerica Sanja Bachrach-Krištofić.

Program moderiraju Aleksandra Uzelac i Zrinka Džoić.

Više detalja pročitajte ovdje.