Nakon neuspješnog sastanka Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu koji se trebao održati u ponedjeljak, na inicijativu šest članova Odbora za informiranje, informatizaciju i medije sazvan je sastanak na istu temu – odluku ministra kulture Zlatka Hasanbegovića o razrješenju dužnosti članova Povjerenstva za neprofitne medije. Sastanak je održan u petak, 5. veljače, a na njemu su osim članova Odbora sudjelovali, bez prava na glasanje, i članovi Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Željko Jovanović i Sabina Glasovac iz oporbene stranke SDP. 

Nakon uvodnog slova predsjednika odbora Andrije Mikulića, inicijator sastanka Nenad Stazić pozvao je ministra Hasanbegovića da objasni zakonske temelje, razloge i motive za svoju odluku, za koju je upozorio da je stigla dan nakon što mu se obratila udruga U ime obitelji otvorenim pismom u kojem se obrušila na stručno povjerenstvo nizom takozvanih argumenata. 

Hasanbegović je na početku istaknuo da ima posebnu čast što može pred saborskim odborom iznijeti razloge zbog kojih je donio odluku i izrazio nadu da će to postati dobra praksa te da će uvijek biti na raspolaganju za sve upite vezane uz rad njegova resora. Još je jednom ponovio, kao i u obraćanju novinarima u ponedjeljak, da se radi o presedanu što se saziva sjednica o nečemu što nije u saborskoj nadležnosti ističući kako pokazuje svoju dobru volju uvažavanjem ovog tijela. U svom je izlaganju iznio genezu nastanka Odjela za medije, pa i Povjerenstva, te cijele priče oko izrade medijske strategije za koju je na kraju zaključio da je završila kao beživotan teorijski elaborat. O samom programu potpora neprofitnim medijima naveo je kako je 2013. upućen javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima te da su do sada provedena tri natječaja, a prisutne je uputio na tablicu korisnika i članova Povjerenstva, koju im je podijelio na početku rasprave.

Podsjetio je kako su “provedbu projekata od početka pratile brojne kontroverze, učestalo prozivanje za sukob interesa, prikrivena suradnja, vidljiva i nevidljiva povezanost, javne svađe, polemike, kritike za nepotizam, klijentelizam, ideološku uskogrudnost i sektaštvo, dodjela sredstava mimo natječaja diskrecijskom odlukom ministrice”. Ocijenio je kako je time promašena sama svrha projekta jer je i “površnom promatraču vidljivo da su se poticale ideološki podobne publikacije što je promašeno” te nastavio kako se “ova praksa trebala još ambicioznije nastaviti sukcesivnim povećanjem na šest milijuna kuna u 2016. godini” što je bilo ključno za njegovu odluku. “Sredstva su dodijeljena za 2015. i za povjerenstvom kao takvim više nema potrebe, neovisno o mom osobnom mišljenju o njegovom sastavu, mjerilima”, rekao je ministar i najavio da će biti donesen novi proračun i nova medijska strategija. Praćenje, što je bila zadaća Povjerenstva, ministar se obvezao da će raditi sam i da “osobno na sebe preuzima tu odgovornost”. Za kraj je istaknuo kako je njegovo “načelno stajalište da nema potrebe za nastavkom novčanog podupiranja bilo kojeg neprofitnog medija putem medijske politike Ministarstva kulture. Ukoliko Vlada utvrdi da je to potrebno, postoje drugi resori i modaliteti. Iako to sve stoji u formalnom obrazloženju, procedura razrješenja je utemeljena na zakonu i pravilnicima, ovo Povjerenstvo nema propisanu proceduru razrješenja, jer nije riječ o kulturnom vijeću”. Osvrnuo se i na pitanje vezano uz otvoreno pismo udruge U ime obitelji te kazao kako je “dobio barem stotinu otvorenih i zatvorenih pisama s tim u vezi, dakle riječ je o potpunoj koincidenciji, i to na nikoji način nije imalo utjecaja na donošenje ove moje odluke”. 

Na ministrova obrazloženja reagirao je zastupnik SDP-a Nenad Stazić upozorivši ga kako je “sve što radi bilo koji ministar u domeni Sabora, isto tako i svaki vaš potez podliježe kontroli ovoga Sabora”. Što se tiče obrazloženja za ovakvu odluku, Stazić je započeo od pitanja sukoba interesa ukazujući kako postoji Povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa i da je ta institucija nadležna za donošenje odluka u ovoj domeni te da o tome ne može odlučivati ni ministar, ni on niti novinari te da se u slučaju takvih sumnji trebao obratiti tom tijelu. Napomenuo je i da sve odluke moraju biti zakonite, a da ova odluka nema ni obrazloženje ni uputu o pravnom lijeku te da se time može smatrati ništavnom. Za kraj je Stazić upozorio da je demokracija procedura i poštivanje zakona te da ako ministar smatra neprofitne medije nepotrebnima da će to prethodno morati ozakoniti da bi imao pravni temelj za takvo postupanje te pozvao ministra da povuče odluku zbog nezakonitosti, odnosno ništavnosti. 

U raspravu se uključio i zastupnik Željko Jovanović koji je napomenuo da je možda ministar pogriješio i da je u redu priznati pogrešku i ispraviti je, te podsjetio na čitav niz pogrešaka koje su se potkrale novoj Vladi, od odustajanja i odustajanja od odustajanja od kurikularne reforme, preko smijenjenog ministra branitelja. Pridružio se kolegi Staziću u zahtjevu da se povuče odluka te podsjetio da je jedno od osnovnih prava zastupnika ono da govore u ime građana, a ne “u ime obitelji” upozoravajući na novi trend u prijetnjama slobodi govora od etiketiranja civilnog društva bolesnim preko proglašavanja medija prijetnjom demokratizaciji te zahtjevima za provedbom lustracije nad njima. Zaključio je kako je “udar na civilno društvo, na neprofitne medije, nešto čemu se morate oštro suprotstaviti, a ne poticati to svojim odlukama”. 

Davor Bernardić iz redova SDP-a je “očekivao da ćemo dobiti platformu i program rada”. Podsjetio je ministra da predstavlja sve hrvatske građane, bez obzira što pripada određenoj političkoj platformi. “Nemam ništa protiv da se sredstva dodjele udrugama različitog spektra, sve dok nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonima ove zemlje. Vi ste Povjerenstvo pripisali ideološko-kulturnom krugu i na taj ste način odgovorili zašto ste ga raspustili. Da ste izašli sa strategijom, definiranjem procedura i onda ga ukinuli kao nepotrebno, onda bismo s pravom rekli da je taj potez u skladu s programom, no vi ovim potezom potičete podjele u ovom društvu. Demokracija je procedura i dobre namjere”, kazao je Bernardić i pozvao ministra da predstavi “program kulturne politike koji misli provoditi za sve građane ove zemlje, a ne da prva rasprava bude o evidentnoj čistki”. 

Jasen Mesić, zastupnik HDZ-a i bivši ministar kulture koji je tu dužnost obnašao od prosinca 2010. do prosinca 2011, napomenuo je kako je dobro upoznat s ovom problematikom jer je uz Ministarstvo kulture vezan još od 1993. godine i prati rad i programe tog tijela više od dvadeset godina. Podsjetio je na svoja upozorenja koja je iznosio prilikom saborskih rasprava o dopunama Zakona o elektroničkim medijima i prilikom kojih je isticao da je “ovaj način financiranja pogrešan. Neću ni danas tvrditi suprotno. O tome možemo razgovarati i na tematskim sjednicama gdje ću obrazložiti što mislim da je pravi put”. Podsjetio je kako su poticali bivšu ministricu da donese medijsku strategiju, no da su se donosile jedino raznorazne izmjene medijskog zakonodavstva na raznim nivoima. Također je upozorio i na nizove zaključaka koji su doneseni na odborima, a na koje su se oglušivala različita tijela poput ravnateljstva HRT-a. Stoga je pozvao prisutne da ne podižu potenciju tamo gdje nije nužno. Mesić smatra i kako je pitanje medijske politike iznimno kompleksno pitanje koje brzinom razvoja te raznolikošću aspekata koji ulaze u domenu medija nadilazi sektor kulture te smatra kako kulturna politika ne može pratiti i neće moći pratiti medijsku politiku. Smatra da se ta politika mora oblikovati i provoditi intersektorski te opetovano pozvao da se ministru dopusti postavljanje te politike o kojoj će se zasigurno raspravljati i na ovom odboru. Osvrnuo se i na upute za prijavitelje na natječaj za potpore neprofitnim medijima iz koji se vidi da su usmjerene na teme ljudskih prava, raznolikosti te da se one uklapaju u one teme kojima se bavi Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, a ne uz teme vezane uz polje kulture. 

Zastupnik iz redova HSLS-a Darinko Kosor iskazao je šokiranost dijelom rasprave: “Mi smo saborski zastupnici, predstavljamo sve, imamo svoje ovlasti i njih se trebamo držati. Osobno smatram da neprofitni mediji trebaju postojati, da se trebaju financirati od države, osobno imam simpatiju prema jednom dijelu medija koji su na ovoj listi, ali rasprava ovdje me podsjeća na politički prijeki sud iz nekih davnih vremena”. Ministra je pozvao da radi u skladu sa zakonom te razmisli još jednom o podršci neprofitnim medijima ističući kako treba pronaći novu formu. 

Zastupnica SDP-a Sabina Glasovac, također u gostima na ovom Odboru, smatra neprihvatljivim izjave da “smo uzeli ulogu prijekog suda” i “ako neka tema dominira deset dana u medijskom i javnom prostoru mi smo dužni postaviti pitanja. Sablažnjava me izjava ministra koji je najavio ukidanje financiranja neprofitnih medija od strane države”. Podsjetila je i na uvjete u kojima djeluje neprofitni medijski sektor te da mu je podrška države od egzistencijalne važnosti. Podsjetila je kako bi ukidanjem potpora medijima došlo do ukidanja preko 340 radnih mjesta i prostora za rad preko 1000 suradnika. “Točno je što ste rekli da su do sada uspješno provedena tri natječaja, osnovne odluke bazirale su se na tri kriterija – inovativnost, participativnost i transparentnost”, napomenula je Glasovac te podsjetila kako se radi o svega dva promila državnog proračuna te kako je ovo jedan od rijetkih natječaja koji su bili na širokoj javnoj raspravi i jedini uz koji se objavljuju recenzije svih prijavljenih projekata kao i tablice ocjena svih članova Povjerenstva. 

Goran Beus Richembergh, zastupnik HNS-a, resor kulture smatra jednim od najzahtjevnijih jer kultura je vrlo teško pitanje i kao takva je kolijevka onoga što narod radi i čini te nije jednostavno propisati pravila i ciljeve u kojima će se razvijati kultura. “Nijedan ministar nije imao ambiciju da tako nešto propiše i odredi kako će se graditi identitete. Na početku svakoga mandata je najvažnije obraćanje ministra kroz programatske intervjue i istupe”, istaknuo je Richembergh, a koji su u slučaju gospodina Hasanbegovića praćeni napadima i poticanjem antagonizama. “Jasno je da nova Vlada zaziva neku novu kulturnu paradigmu, i to je posve legitimno, samo je pitanje o čemu se radi. Javnost je živo raspravljala o kulturi posljednjih godina, kao i o medijima, i oni koji su iz tog sektora znaju koliko je to zahtjevna stvar. I zato je uzimanje sjekire u ruke najgora moguća strategija kad se radi o sektoru kulture. Ja sam očekivao da ćemo zagaziti u raspravu o novoj kulturnoj paradigmi i zato mi doista nije jasno zašto se ministar odlučio napraviti nekoliko koraka koji mu vežu ruke i noge, odnosno nameću golemi teret na noge. Ukidanje ovog Povjerenstva je besmisleno, a istovremeno je teret. Novci su raspodijeljeni, i ne može više štetu činiti. To što ga nema je samo šteta Ministarstvu kulture koje će sada morati i taj dio posla obavljati. I još se mora opravdavati javnosti za odluku koja je sporna s pravnog i funkcionalnog aspekta”, konstatirao je Richembergh te nastavio: “Mogu vjerovati da ministar nije htio uvrijediti javnost, on je prilično naivno krenuo obrazlagati stavove kao znanstvenik i morat će ih stalno objašnjavati”.

Podsjetio je i na aktualnu peticiju kojom se prikupljaju potpisi za smjenu ministra kulture te kako je do sada prikupljeno 1499 potpisa istaknutih kulturnih radnika (u trenutku objave članka: 2487, op.ur.) što znači da je ministar “persona non grata” u sektoru kulture. Zamislite da krene opstrukcija. Da glumci usred predstave odluče prestati igrati zbog njegove prisutnosti. Nema pomoćnika, nema zamjenika, nema imenovane osobe koja bi branila politiku Vlade RH. Ovo se nikad nigdje nije dogodilo, ni u jednom resoru. To onemogućuje rad”. Podsjetio je i na brojne drame koje su se odvijale oko nastanka medijske strategije te kako u političkom prostoru postoje mehanizmi kojima se zaustavljaju iznimno važni procesi te da ako “ministar misli da će on to riješiti, da neće nailaziti na zidove – e pa sretno”. Istaknuo je i kako je “prostor kulture prostor imaginacije i slobode i tko krene restriktivno naići će na otpore”. Zapitao se i koje je prikladnije mjesto za financiranje medija od takvog prostora kao što je prostor kulture te tko će skrbiti o neprofitnim medijima koji su jedini prostor za prepoznavanje potreba onih koji su oštećeni u komercijalnim medijima. “Nema drugog ministarstva gdje je priča o medijima kući više nego u Ministarstvu kulture”, smatra Richembergh te podsjeća da je uvođenjem kulturnih vijeća u vrijeme ministra Bože Biškupića prije više od deset godina započeo proces decentralizacije odlučivanja o raspodjeli sredstava što je doprinijelo transparentnosti. Za kraj je izrazio bojazan da bi moglo doći do rušenja Hine, koja je spašena medijska kuća, izvučena iz minusa od deset milijuna kuna duga koju je aktualna uprava dovela u plus. 

Zaključak koji je usvojen na sastanku odbora sa 7 glasova za, 4 protiv i dva suzdržana jest da je ministar kulture Zlatko Hasanbegović odluku o razrješenju Stručnog povjerenstva za neprofitne medije donio sukladno svojim zakonskim ovlastima. 

Ministar Hasanbegović samo se kratko obratio novinarima po izlasku sa sjednice te na pitanje je li razgovorao s premijerom i kolegama o ovoj temi kazao kako će se o tome donijeti konkretna odluka i da će svi zainteresirani moći izraziti svoja stajališta te pozvao neprofitne medije da razmisle o alternativnim rješenjima. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Nakon što je objavljena vijest o odluci ministra kulture Zlatka Hasanbegovića o prijevremenom razrješenju dužnosti članova Povjerenstva za neprofitne medije, Gordana Rusak, predsjednica Saborskog odbora za kulturu, obrazovanje i sport sazvala je izvanrednu sjednicu tog odbora. Oporba je tražila da se održi zajednička sjednica s Odborom za informiranje, informatizaciju i medije, no nije naišla na podršku predsjednika tog odbora.  

Sazvana sjednica nije se održala zbog izostanka većine članova vladajuće koalicije. Rusak je pozvala okupljene da se održi neformalna rasprava, no Nenad Stazić je ocijenio da nema smisla voditi neformalan razgovor s obzirom na to da nema mogućnosti donošenja zaključaka. “Jedino kad bi od ministra čuli ‘povlačim odluku’, kada bismo to danas čuli onda možda ne bi bilo potrebe za sazivanje sjednice. Neće se ništa dogoditi ako zajednička sjednica bude za koji dan, ali da idemo u skladu s poslovnikom i ozbiljnošću situacije i problema”, istaknuo je Stazić te se zapitao: “Zašto ne žele raditi u odborima i koliko će od plaće uplatiti u fond za nezavisne medije”. Rusak je replicirala da “od ministra ne možemo tražiti da povuče odluku”, ali da bi bilo dobro “informirati javnost i doći do konkretnih informacija, da informacije ne bi bile preko medija i da nam kaže koji su motivi za donošenje ovakve odluke. Predlažem da povučemo ideju o držanju neformalnog sastanka i da prema poslovniku članovi većinom sazovu novu sjednicu”. 

Željko Jovanović izrazio je negodovanje ponašanjem kolega koji se nisu udostojali doći čime, istaknuo je, izražavaju nepoštivanje Sabora, odbora i ministra te dodao da izražava negodovanje i zbog preotimanja odbora: “U startu se događa niz grešaka i koraka i napad na slobodu govora u ovoj konzervativnoj revoluciji. Želimo se čvrstim stavom oduprijeti tome i treba sazvati zajedničku sjednicu na kojoj ćemo se oduprijeti tim napadima na slobodu govora”. Za riječ se javila i Sabina Glasovac koja je zahvalila ministru što se nije oglušio na interes javnosti i dao mogućnost zastupnicima i zastupnicama kao i predstavnicima građana da dođu do određenih odgovora na pitanja koja su do dan danas ostala neotvorena te ga pozvala da se odazove zajedničkoj sjednici koju je kao zaključak iznijela Rusak. “Nadamo se da ćete se odazvati na sjednicu i obrazložiti odluku kojom je članove povjerenstva razriješio prije isteka mandata i na čemu se temelji ta odluka. Rekli ste da je legitimna, no danas nećemo dobiti odgovore na ta pitanja”, zaključila je Glasovac. 

Po završetku neodržane sjednice ministar Hasanbegović odgovorio je na novinarska pitanja. Tako je na pitanje je li njegova odluka zakonska i legitimna ponajprije izrazio žaljenje što se sjednica nije održala te napomenuo da je predložio održavanje neformalne rasprave za sve zainteresirane zastupnike. Istaknuo je i da je odluka zakonita jer “nije mi namjera donositi nezakonite odluke”. Na pitanje je li razočaran time što upravo zbog njegove koalicije nije održana sjednica, izjavio je da nije bio “ni s kim u dodiru”, te upozorio da se ovdje radi o svojevrsnom presedanu “jer je ovo prvi slučaj u parlamentarnoj povijesti da se raspravlja o odluci jednoga ministra iz područja koje uopće nije u djelokrugu Hrvatskoga sabora”.

Što se pak ukidanja povjerenstva tiče, Hasanbegović ističe kako ta priča ima svoju genezu još iz 2013. godine, “ono je utemeljeno u sklopu takozvane medijske politike moje predšasnice ministrice Violić. U radu toga povjerenstva i oko rada toga povjerenstva, kao što i vi svi znate, postojale su brojne kontroverze vezano uz nejasna mjerila za dodjeljivanje novčanih potpora, navode o sukobu interesa vezano uz same članove toga povjerenstva. No to nije ključno, povjerenstvo je donijelo određene odluke vezano uz dodjelu novčanih sredstava vezano za 2015. godinu, sada ulazimo u novu proračunsku godinu i brzo ću iznijeti glavna načela svoje kulturne politike vezano i za ovo područje iz koje će dodatno biti jasno da za ovim povjerenstvom više neće biti potrebe”. 

Iako je istaknuo da se ovdje “ne radi o nezadovoljstvu sastavom i članovima vijeća već isključivo o činjenici da to povjerenstvo više nema svoju svrhu”, u sljedećem je odgovoru dao naslutiti da tome ipak nije posve tako. Podsjetio je da je stajališta o tome iznosio formalno i neformalno dok još nije bio ministar, dakle i u “to vrijeme sam bio nezadovoljan sastavom i raspodjelom sredstava, no to sada nije ključna činjenica, jednostavno za proračunsku 2016. neće više postojati potreba za ovim stručnim povjerenstvom”. Ogradio se od insinuacija da su članovi povjerenstva razriješeni kako bi se imenovali neki drugi i to njihovi ideološki antipodi.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović u srijedu je, bez objašnjenja i mimo pravilnika, razriješio Stručno povjerenstvo za neprofitne medije i najavio reviziju ugovora koji su neprofitni mediji potpisali s Ministarstvom kulture. Ovu odluku ministra kulture, ali i njegove javne istupe, mreža neprofitnih medija Mreža emancipacije E-net smatra grubim nasrtajem na medijske slobode te traži od premijera Tihomira Oreškovića hitnu smjenu ministra Hasanbegovića. 

“Zbog negiranja temelja Ustava Republike Hrvatske, širenja govora mržnje, najave cenzure i progona novinara, protuzakonitih i nedemokratskih odluka, najave obračuna s političkim neistomišljenicima te obračuna s redakcijama neprofitnih medija, zahtijevamo da odmah smijenite ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Ministar Zlatko Hasanbegović je za prvu metu svog obračuna sa slobodom govora izabrao neprofitne (community) medije – financijski najnemoćnije, ali kritički najsnažnije. Neprofitni mediji bave se istraživačkim novinarstvom, koje je gotovo iščezlo iz hrvatskog medijskog prostora i koje je jamac očuvanja vladavine prava. Neprofitni mediji u ukupnim prihodima svih hrvatskih medija sudjeluju s nešto manje od jedan posto. Međutim broj zaposlenih u neprofitnim medijima čini tri posto hrvatskih medijskih profesionalaca. U neprofitnim medijima rade novinari koji su ostali bez posla u komercijalnim medijima, unatoč tome što su pošteno i odgovorno radili svoj posao. 

Neprofitni mediji bore se protiv svakog oblika nesnošljivosti, korupcije, zloporabe položaja i ovlasti, uništavanja zajedničkih dobara i brinu se o zaštiti i očuvanju ranjivijih i manjinskih skupina u društvu, o zaštiti temeljnih ljudskih prava, prava žena, radnika, nacionalnih manjina, LGBTQ osoba, osoba s invaliditetom te kulturnog identiteta građanske Hrvatske”.

Apel u cjelosti pročitajte na istaknutoj poveznici gdje ga možete i potpisati.

S obzirom da se u javnosti pokušava stvoriti slika da neprofitni mediji predstavljaju “uhljebe” i “dokoličarski kulturni agitprop” koji troši milijune kuna poreznih obveznika, što je daleko od istine, prenosimo sa službene stranice Hrvatskog novinarskog društva FAQ koji obuhvaća činjenice o neprofitnim medijima, njihovoj ulozi i načinu financiranja.

Ministarstvo kulture otvorilo je 1. travnja savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Programa dodjele bespovratnih sredstava neprofitnim medijima u kojem možete sudjelovati do 15. travnja. U Nacrtu programa predložena su dva modela dodjele bespovratnih sredstava, jednogodišnji i trogodišnji model, a dosadašnji se iznosi nisu mijenjali. Iznos od 2 590 000 kuna godišnje za postojeće neprofitne medije dodjeljivat će se na jedan od dva predložena načina. Prvi model predviđa jednu financijsku podršku u iznosu od 500 ili 840 tisuća kuna godišnje za suradnički medijski projekt, potom 250 tisuća kuna godišnje za tri ili pet financijskih podrški, 170 tisuća kuna godišnje za tri ili pet financijskih podrški, te 70 tisuća kuna godišnje za sedam financijskih podrški.

“Suradnički medijski projekt, bilo putem umrežavanja, bilo putem osnivanja novog medija kooperacijom više postojećih i novih neprofitnih medija podrazumijeva programsku, organizacijsku i financijsku suradnju najmanje tri neprofitna medija. Suradnički mediji mogu uključivati medije distribuirane putem različitih (samointernetskih, tiskanih, radijskih i televizijskih) tehnoloških platfomi. Mediji – partneri u suradničkom projektu mogu se prijaviti i za pojedinačnu dodjelu bespovratnih sredstava. Medijima koji se kvalificiraju za dodjelu bespovratnih sredstava i na osnovi pojedinačne, i na osnovi suradničke prijave, sredstva će se dodijeliti za sudjelovanje u suradničkom medijskom projektu”, navodi se u Nacrtu. 

Drugi je predloženi način pet financijskih podrški u iznosu od 250 tisuća kuna godišnje, pet financijskih podrški u iznosu od 170 tisuća kuna godišnje te sedam financijskih podrški u iznosu od 70 tisuća kuna godišnje. Iznosi od 210 000 kuna godišnje za nove medijske projekte i 271 456 kuna godišnje za ugovaranje novinarskih radova u neprofitnim medijima raspodijelit će se na tri financijske podrške u iznosu od 70 tisuća kuna godišnje za nove medijske projekte te 32 podrške godišnje za novinarski rad u visini prosječne mjesečne bruto plaće u Hrvatskoj.

Nacrtom je predviđeno besplatno korištenje paketa usluga Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA) za jednu odnosno tri godine za do 50 najbolje ocijenjenih medijskih projekata. Korisnici bespovratnih sredstava dužni su omogućiti u određenom roku besplatnu javnu dostupnost, korištenje i prenošenje sadržaja. Tako će osim internetskih medija, i tiskani, radijski i televizijski mediji morati omogućiti daljnju nekomercijalnu distribuciju cjelokupnog sadržaja tiskanog medija te radijskih i televizijskih sadržaja na internetu.

Novo Stručno povjerenstvo za neprofitne medije, prema Nacrtu, trebalo bi činiti po jedan predstavnik odnosno predstavnica Hrvatske izvještajne novinske agencije, Hrvatske radiotelevizije i Vijeća za elektroničke medije, te još četiri povjerenice odnosno povjerenika koji će biti izabrani putem odgovarajućeg javnog poziva. Prema predviđenim rokovima navedenim u Nacrtu, pet dana po zatvaranju javnog savjetovanja trebao bi biti objavljen Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima. Na koji je način Ministarstvo to zamislilo ostvariti, jasno je od 2. travnja, dan nakon otvaranja javne rasprave, kad je objavljen javni poziv za iskaz interesa kandidata za imenovanje članova Stručnoga povjerenstva za neprofitne medije gdje nedvosmisleno piše da će se tri člana ili članice Povjerenstva birati među zaposlenicima Hrvatske izvještajne novinske agencije, Hrvatske radiotelevizije i Vijeća za elektroničke medije. 

Prema Smjernicama za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, koji je Vlada RH usvojila 2009. godine, savjetovanje bi trebalo biti otvoren i smislen proces pa bi ”Vlada trebala u procesu savjetovanja pojasniti koja su pitanja otvorena za izmjene te o kojima je već donesena čvrsta odluka”. Odredba o sastavu Povjerenstva ili se nije smjela naći u Nacrtu koji je na javnoj raspravi (jer se o njoj ne može raspravljati) ili javni poziv nije smio biti raspisan prije završetka javne rasprave. Ostaje nam pitati se koliko je još prijedloga, modela i načina unaprijed odlučeno, a javnost pozvana na raspravu o tome nije obaviještena.

Izbor je obrazložen teorijskim i praktičnim radom u medijima te razumijevanjem društvene funkcije neprofitnih medija, uz napomenu kako su “osim pisanih osvrta, sve kandidatkinje i kandidati su pristupili i strukturiranom intervjuu u kojem su imali prilike izložiti svoje shvaćanje problema i mogućnosti neprofitnih medija. Konačan izbor se, osim stručnošću kandidata, vodio i raznolikošću kompetencija odnosno potrebom da u povjerenstvu budu zastupljeni različiti pristupi i iskustva – od akademskog i aktivističkog, do profesionalno-medijskog”.

Na stranicama ministarstva također stoji kako je priprema natječajne dokumentacije za Program dodjele bespovratnih sredstava neprofitnim medijima pred dovršenjem te će javni poziv za ovaj program biti objavljen u što skorijem roku. 

PN / Izvor: Ministarstvo kulture