<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>postomdernizam &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/postomdernizam/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 07:16:20 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>postomdernizam &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Krize kapitalizma, ljevice i zdravog razuma</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/krize-kapitalizma-ljevice-i-zdravog-razuma/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Antonija Letinić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 16 May 2011 09:52:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[historijski kapitalizam]]></category>
		<category><![CDATA[ljevica]]></category>
		<category><![CDATA[nove emancipcacijske prakse]]></category>
		<category><![CDATA[postomdernizam]]></category>
		<category><![CDATA[projekt bandung]]></category>
		<category><![CDATA[samir amin]]></category>
		<category><![CDATA[sff]]></category>
		<category><![CDATA[slavoj žižek]]></category>
		<category><![CDATA[zygmunt bauman]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=krize-kapitalizma-ljevice-i-zdravog-razuma</guid>

					<description><![CDATA[U sklopu konferencije Festivala subverzivnog filma, koji ove godine nosi naslov <i>Nove emancipacijeske prakse</i>, u ponedjeljak i utorak predavanja će održati Samir Amin, Zygmunt Bauman i ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p align="justify">Predavanje <strong>Samira Amina</strong>, politologa i ekonomista, pod naslovom <em>Putanje historijskog kapitalizma</em> na programu je u ponedjeljak, 16. svibnja u 20 sati. Reagirajući na prvu dugu krizu historijskog kapitalizma (1875–1950), narodi periferije započeli su sa samooslobođenjem i mobilizacijom pod zastavama socijalizma (Rusija, Kina, Vijetnam, Kuba) ili nacionalnog oslobođenja, koje su u različitoj mjeri bile povezane s naprednim socijalnim reformama. Od 1917. pa do trenutka kada je &#8220;projekt Bandung&#8221; (1955–1980) izgubio na snazi te do kolapsa sovjetizma 1990, to su bile inicijative koje su tada dominirale scenom. Prvi val buđenja naroda periferije istrošio se iz mnogo razloga: uslijed svojih vlastitih unutarnjih ograničenja i proturječja te zbog uspjeha imperijalizma u pronalaženju novih načina dominiranja svjetskim sistemom. Usprkos tomu, kapitalizam je pretrpio i drugu, dugu krizu koja je započela 1970-ih godina, točno stotinu godina nakon prve. Na površinu je izbila nova epoha kaosa, ratova i revolucija. U ovoj situaciji, drugi val buđenja nacija periferije (koji je već bio započeo) sada odbija dopustiti kolektivnom imperijalizmu Trojstva (SAD-a &#8211; Europe &#8211; Japana) da zadrži svoje dominantne položaje ikako drugačije osim putem vojne kontrole planeta. Druga, duga kriza kapitalizma prelazi 2008. u novu fazu. Nasilni međunarodni sukobi započeli su i već su vidljivi. Hoće li, utemeljeni na antiimperijalističkim stavovima, uspjeti osporiti dominaciju poopćenih povlastica?
</p>
<p align="justify">Dok Amin analizira krize kapitalizam, Bauman zdvaja nad ljevicom. Predavanje pod naslovom <em>Ima li budućnost ljevicu?</em> <strong>Zygmunt Bauman</strong>, sociolog i jedan od začetnika koncepta postmodernizma,&nbsp; održat će u utorak, 17. svibnja u 19 sati. Bauman izražava duboku sumnju u socijal-demokrate i njihovu predodžbu &#8220;dobrog društva&#8221; za koje se vrijedi boriti, barem ne u dijelu svijeta koji mi nastanjujemo. Desnica je ta koja je, uz suglasnost ljevice, preuzela neospornu diktaturu nad političkim programom. Desnica je ta koja odlučuje što je popularno, a što nije, što se može izgovoriti, a što treba/mora (p)ostati neizgovoreno. Desnica je ta koja, s povlađivanjem ljevice, povlači liniju koja razdvaja moguće od nemogućeg i na taj je način rečenicu Margaret Thatcher o tome kako ne-postoji-alternativa učinila samoostvarujućom za sebe…
</p>
<p align="justify"> Nakon Baumana, u 21 sat, slijedi predavanje <strong>Slavoja Žižeka</strong> <em>Situacija je katastrofalna, ali nije ozbiljna</em>. Žižek priziva anegdotu o razmjeni telegrama između njemačke i austrijske vojne središnjice usred Prvoga svjetskog rata: Nijemci su poslali poruku koja je glasila &#8220;Ovdje, na našoj strani fronte, situacija je ozbiljna, ali nije katastrofalna&#8221; na što su Austrijanci odgovorili: &#8220;Kod nas je situacija katastrofalna, ali nije ozbiljna&#8221;. Svi znamo da je na pomolu katastrofa – ekološka, socijalna – no nekako je ne možemo shvatiti baš ozbiljno. U psihoanalizi se takav stav naziva fetišističkim poricanjem: <em>Znam vrlo dobro, ali… (ne vjerujem doista u to)</em>, a takav je rascijep jasan znak materijalne snage ideologije koja nas tjera da odbijemo ono što vidimo i znamo. Kako smo završili tu gdje jesmo? I koji su izgledi radikalne emancipacijske akcije u svjetlu takvih teškoća.
</p>
<p align="justify">Sva predavanja održavaju se u <strong>Kinu Europa</strong><span style="color: rgb(105, 105, 105);">.</span>
</p>
<div align="right">
<h5><span style="color: rgb(105, 105, 105); font-weight: normal;">Izvor: SFF / Na fotografiji: Slavoj Žižek</span></h5>
</div>
<p>
  </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
