<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>politike azila &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/politike_azila/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 10:20:53 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>politike azila &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Jasni prioriteti</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/jasni-prioriteti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 17 Jun 2015 11:14:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_drustvo]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Europska komisija]]></category>
		<category><![CDATA[frontex]]></category>
		<category><![CDATA[javno savjetovanje]]></category>
		<category><![CDATA[migranti]]></category>
		<category><![CDATA[politike azila]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=jasni-prioriteti</guid>

					<description><![CDATA[Europska komisija je pokrenula javno savjetovanje o pitanjima prihvata visokokvalificiranih migranata s ciljem da EU "postane atraktivnije odredište za radnike s talentima i vještinama".]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Matija Mrakovčić</p>
<p>Zbog tisuća migranata koji riskiraju svoje živote kako bi prešli Sredozemno more, Europska komisija je sredinom svibnja utvrdila hitne mjere radi spriječavanja daljnjih gubitaka ljudskih života. Mjere uključuju utrostručavanje kapaciteta i sredstava za operacije <em>Triton</em> i <em>Poseidon</em> agencije Frontex u 2015. i 2016. te pokretanje operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike u Sredozemlju s ciljem razbijanja mreža trgovaca ljudima i suzbijanja krijumčarenja ljudima.</p>
<p>Također, mjere su predvidjele mobilizaciju sustava za izvanredne situacije kako bi se pomoglo državama članicama koje se suočavaju s iznenadnim priljevom migranata te prijedlog sustava za preseljavanje širom EU-a kojim će se osigurati 20 000 mjesta raspoređenih u svim državama članicama. Do kraja 2015. trebalo bi donijeti prijedlog za trajni zajednički sustav EU-a za premještaj u izvanrednim situacijama zbog masivnog priljeva. U trenutačnim okolnostima Komisija smatra da samo Italija i Grčka ispunjavaju kriterije za aktiviranje tih mjera te predlaže premještanje ukupno 40 000 podnositelja zahtjeva kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita (24 000 iz Italije i 16 000 iz Grčke).&nbsp;</p>
<p>Talijanski premijer <strong>Matteo Renzi</strong> zaprijetio je u nedjelju &#8220;planom B&#8221; koji bi &#8220;naštetio Europi&#8221; ne dobije li Italija veću potporu Bruxellesa za zbrinjavanje migranata koji se iskrcavaju u Italiji i Grčkoj, prenosi Hina. Renzi smatra da je raspodjela samo 24 000 ljudi &#8211; provokacija, a UN-ov visoki povjerenik za ljudska prava <strong>Zeid Raiad al-Husein</strong> u ponedjeljak je ocijenio da Europska unija ima mogućnosti primiti milijun izbjeglica.</p>
<p>Kao &#8220;četiri stupa novog europskog migracijskog programa&#8221; određeni su smanjivanje motivacije za nezakonitu migraciju i upravljanje granicama, pri kojima je istaknuto jačanje uloge i kapaciteta Frontexa, potom osmišljavanje čvrste zajedničke politike azila (sustavna identifikacija, uzimanje otisaka prstiju, jačanje odredaba o sigurnim zemljama) te donošenje nove politike o zakonitim migracijama. Slijedom posljednjeg stupa, Europska komisija pokrenula je <a href="https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/dc864674-5678-422a-8bb8-bf042a999d68?draftid=60a609ae-8a9e-4f4b-8f0b-bac1847ef546&amp;surveylanguage=HR&amp;serverEnv=" target="_blank" rel="noopener">javno savjetovanje</a> kako bi se sakupila mišljenja i ideje o nizu problema koji se odnose na gospodarske migracije, ali i o novom pristupu zakonitoj migraciji, te kako bi se preispitala Direktiva o plavoj karti EU-a. U savjetovanju možete sudjelovati na hrvatskom jeziku do 21. kolovoza.&nbsp;</p>
<p>Uz sve goruće probleme s kojima se susreću migranti koji uspiju sigurno stići na privremeno odredište, poput dugačkog i neizvjesnog procesa dobivanja azila, institucionalnog rasizma, nemogućnosti zapošljavanja, medijske reprezentacije izbjeglica, nerješavanja pravnog statusa, manjkavih politika učenja jezika za strance, napuštanja zemlje bez dokumenta i nelegalnog prelaženja granica te policijske brutalnosti, Europska komisija je pokrenula javno savjetovanje o pitanjima prihvata i mobilnosti visokokvalificiranih migranata i članova njihovih obitelji s ciljem da EU &#8220;postane atraktivnije odredište za radnike s talentima i vještinama&#8221;. Prioriteti su jasni. Umjesto prava na slobodu kretanja, na mobilnost i migraciju gleda se isključivo s ekonomskog gledišta pri čemu su roba i kapital zaštićeniji od sloboda zajamčenih &#8211; ljudima.</p>
<div><span style="color: #888888; font-size: small;">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.</span></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
